Ekonomija Bosne i Hercegovine

[Mehmed beg Catic]

Počinje s radom fabrika elektrogeneratora u Živinicama, posao za 80-100 radnika



Američko-njemačka korporacija Henning osnovala je prije nekoliko mjeseci firmu u Bosni i Hercegovini pod imenom Henning BH i ona bi trebala u Živinicama krajem januara krenuti s proizvodnjom dijelova za elektrogeneratore.

Ovu informaciju za Radiosarajevo.ba potvrdio je načelnik Općine Živinice Samir Kamenjaković, koji kaže da je već nekoliko inženjera otišlo na obuku u jednu od zemalja gdje Henning ima proizvodnju.

“Fabrika je locirana u Poslovnoj zoni Ciljuge II, s proizvodnjom bi trebala krenuti krajem januara a posao bi trebalo dobiti između 80 i 100 radnika. Cjelokupna proizvodnja trebala bi ići za američko tržište”, napomenuo je Kamenjaković, kazavši da, ukoliko bude sve išlo po planu, Henning bi proširio proizvodnju na dodatnih 20 do 30 dunuma zemlje.

Prema njegovim riječima, Općine Živinice se u svojoj strategiji razvoja opredijelila za razvoj metalske i elektro industrije, pored trgovine, poljoprivrede i drvne industrije.

Naš sagovornik dodaje da je sjedište kompanije Henning u Rockfordu u američkoj saveznoj državi Illinois, dok proizvodnju ima u Češkoj Republici, Velikoj Britaniji, Brazilu, Indiji, Japanu, Meksiku, Južnoj Koreji i Francuskoj.

“U početku bi u Bosni i Hercegovini proizvodili dijelove za elektrogeneratore, a kasnije bi i čitave elektrogeneratore proizvodili u Bosni i Hercegovini. Oni će raditi prvih godinu, dvije dana testno da provjere da li sve funkcionira. Kasnije bi preselili proizvodnju iz drugih zemalja u Bosnu i Hercegovinu, povećali bi broj zaposlenih na između 300 i 400 radnika”, izjavio je Kamenjaković.

https://miruhbosne.com/?p=47069

[Mehmed beg Catic]

Mislio sam na koju temu da ovo stavim ekonomija ili debili. Ekonomija jer mi je drago da se razvija ova opstina ali debili jer nacelnik sam priznaje da pomaze cetnike i ustase kroz razlicite projekte, npr daje samo za crkvu 10 000 KM i sto je jos gore to ne radi od svojih para vec je od Sarajeva dobio 100 000 KM pomoci . Nikada pameti doci

U posjeti načelniku Općine Trnovo: Berilo pokreće investiciju od 20 miliona KM

Općina Trnovo zadnjih godina pravi sjajne rezultate. Dosta je uspješno završenih projekata koji doprinose dobrobiti lokalne zajednice, te ujedno stvaraju prostor za nove domaće i strane investicije.

U razgovoru za poslovni portal Akta.ba načelnik Općine Trnovo Ibro Berilo kaže kako je njihov recept jednostavan, pripremaju se na vrijeme, predano rade i gledaju svoja posla.

OD SANACIJE PUTEVA DO VELIKIH PROJEKATA

U protekloj godini puno se radilo na sanaciji postojećih puteva na području Općine. Sanirana je jedna od jako bitnih putnih komunikacija od Grkarice do ulaza u Babinin do, a realizaciju posla pomogla je i Direkcija za ceste KS.

Na ovome neće stati, idu dalje. Saobraćajnicu nastavljaju graditi do kružnog toka u Babinom dolu, a za to imaju i osigurana novčana sredstva. Uz sanaciju gradi se i šetnica.

"Radimo i na izgradnji saobraćajnice Gornja Grkarica – Babin do gdje je završeno 50 posto posla. Kompletni radovi trebali bi biti okončani krajem aprila ove godine", rekao je Berilo.

Ovo svakako nisu jedini projekti, radi se i na drugim lokacijama. Urađena je sanacija puteva od Babinog dola do Sinanovića. Krenulo se i sa izgradnjom i proširenjem magistralne ceste na dionici ispod Durakovića do Azilantskog centra u Delijašu. Ovdje je planirano proširenje cijele dionice puta.

"Za regionalne magistralne ceste uspjeli smo osigurati oko četiri miliona maraka i sporazumi su već potpisani. Dio tendera je završen, neki su u toku, a neke ćemo da raspišemo tokom zime, kako bi na vrijeme mogli krenuti sa radovima sanacije puta od Babinog dola prema Sinanovićima, od Donje Grkarice do Prečkog polja, magistralne ceste od Gareža prema Delijašu i sanaciju puta od Pendičića do magistrale ceste prema Trnovu", pojašnjava načelnik.

Svjesni su da ulaganjem u infrastrukturalne projekte otvaraju put za brži razvoj lokalne zajednice. Prošle godine za lokalne ceste izdvojen je jedan milion maraka, što je i ovogodišni plan.

Pored putne komunikacije puno se radi i na projektima vodosnadbijevanja, tako da u trnovskim mjesnim zajednicama žele riješiti vodosnadbijevanje za narednih 100 godina.



Trenutne aktivnosti su usmjerene i na izgradnju trećeg prečistača otpadnih voda. Raspisan je tender za izbor izvođača radova za posao vrijedan oko 2,6 miliona KM bez PDV-a.

Po riječima načelnika Berila, samo četiri ovakva prečistača su izgrađena na Balkanu, dva u Sloveniji i dva u Hrvatskoj.

Radi se i projektna dokumentacija za nove prečistače na Prečkom polju, Crnoj i Bijeloj rijeci. Ove godine spojena je kanalizaciona mreža od Rakitnice do prečistača na ulazu u kanjon Rakitnice, tako da čim Elektroprivreda završi dovod struje do prečistača on će biti stavljen u funkciju.

Teško je nabrojati sve projekte koje je općina realizovala, kaže prvi čovjek Općine. Radovi na općinskom objektu 90 posto su završeni, kao i radovi na dva objekta kulture u Dejčićima i Delijašu. Za opremanje ovih objekata nedavno je pritekao i Kanton Sarajevo sa 100.000 KM pomoći, dok je sve ostalo finansirala Općina.

Načelnik je ponosan i na projekat proširenja škole u prirodi koja se nalazi u MZ Šabići.

Vrijednost investicije je 1,5 milion KM, a projekat bi trebao biti završen tokom godine.






SPORTSKO-TURISTIČKI CENTAR

Među najvažnijim projektima općine je izgradnja Sportsko-turističkog centra na Bjelašnici. Projekat bi kaže načelnik trebao biti završen za dvije godine, a njegova vrijednost je 20 miliona maraka.

"Općina se dvije godine priprema i štedi novac za ovaj projekat. Za sad znamo kako ćemo obezbijediti 15 miliona maraka za njegovu realizaciju. Preostalih pet miliona ćemo morati da iznađemo, a jedno je sigurno da se nećemo kreditno zaduživati. Nadamo se i pomoći Kantona Sarajevo, jer je ovo projekat koji će biti od dobrobiti svih građana", kaže načelnik za Aktu.

Podsjeća, kako je do sada Ministarstvo sporta i kulture prebacilo 400.000 za sportsku dvoranu koja će koštati oko tri miliona maraka. Ministarstvo privrede prebacilo je jedan milion, dok je Ministarstvo saobraćaja KS prebacio 900.000 KM u infrastrukturi.

Berilo tvrdi kako će ovo biti najmoderniji centar na Balkanu u koji će u toku ove godine biti investirano deset miliona maraka.


INVESTICIJE U PROTOČNE CENTRALE I VJETROELEKTRANE

Iako djeluju iz pozadine, u ovoj općini se radom dokazuju. Formirano je i preduzeće Elektro – Trnovo koje će radit protočne hidrocentrale na rijeci Bijeloj i pritokama Crne rijeke.

"Završavamo određene studije. Struka je uključena, pa ćemo da vidimo šta će reći. Mi sigurno nećemo odustati od projekta. Ovo je naša prilika. Od ovog projekta možemo prikupljati dodatne prihode Općini kad nestane prihoda od rente i uređenja u omjeru koji danas imamo", kaže Berilo.

Na području Trnova planirana je i izgradnja vjetroparkova. Općinsko vijeće je na zadnjoj sjednici dalo saglasnost za 3 vjetroparka. Mjerači vjetra trebali bi biti postavljeni na tri lokacije, odnosno dva na Bjelašnici i jedan na Šiljku.

Računica govori da bi u naredne tri – četiri godine prihodi Općine od vjetroparkova i protočnih centrala trebali biti između 8-10 miliona KM.

Rukovodstvo Općine ponosi se činjenicom da je inicijator svih projekata. Općinski načelnik uz podršku i donošenje Odluka od strane Općinskog vijeća pokrenulo je projekat vodosnadbijevanja grada Sarajeva iz Crne rijeke za koji su završena sva idejna rješenja, pa čak i izgradnja brane.

Ovdje još treba uraditi dodatna geološka istraživanja i završiti izvedbenu dokumentaciju zašto će biti potrebno oko 2,5 miliona maraka.

Razvoj općine bio bi još brži, da je jednostavniji Zakon o javnim nabavkama, koji je kako kaže Berilo katastrofalan za razvoj jedne općine.

"Zna se desiti da u toku jedne godine ne možemo provesti investiciju od 5-6 miliona maraka jer se izvođači radova žale na formalno- tehničke stvari", istaknuo je Berilo, te naglasio kako su se nedavno našli u takvoj situaciji.



Pored svega navedenog općina radi i na izgradnji podzemne garaže na Bjelašnici, a u planu je i obnova "Kuće spasa".

"BUROJ OZONE"

Jedan od projekata po kojem je općina sa 2.500 stanovnika došla u žižu interesovanja javnosti je i izgradnja turističkog grada "Buroj Ozone". Investitor iz UAE je najavio investiciju od 4,5 millijarde KM. Postavljen je kamen temeljac i sve ostalo u javnosti isprepleteno je raznim pričama.

On kaže kako je investitor još aktivan, gradi objekte i u projekat je do sada uložio 60 miliona. Gradi fontanu, restoran kod fontane, nove kuće... Tvrdi kako na realizaciju projekta utiče i državna birokratija, kod koje se moraju mijenjati određene stvari kako bi zadržali investitore.

"Lahko je najaviti projekat, ali nije lahko realizovati jer na putu uvijek stoje prepreke. Mi svakako ne želimo izgubiti investitora od kojeg je općina do sada zaradila jedan milion maraka, po osnovu prihoda."

Prema ranije potpisanom ugovoru sa investitorom općina radi na infrastrukturalnim projektima do budućeg grada. Struja je nedavno dovedena, dok je za plin tender završen prije mjesec dana. Urbanistička dozvola je izdata za 50 objekata, za hotel i sedam restorana.




NAČELNIK KOJI BRIŠE ENTITETSKE GRANICE

Načelnik ne gleda na entitetske granice. Pomaže razvoju projekata i u Trnovu koje pripada RS-u.

Za asfaltiranje puteva izdvojeno je 200.000 KM, a finansira i održavanje zimskih puteva u Kijevu, Turovima,Trnovu..., kao i izgradnju rasvjete.

"Svake godine u budžetu od 150 do 200 hiljada planiramo i za pomoć drugim općinama, jer osjećamo potrebu da pomažemo i da ljudi znaju za nas. Potpisali smo ugovor od 10.000 KM za put na Paležu u Kiseljaku. Za crkvu u Trnovu smo također izdvojili 10.000 KM. Pomažemo i Čajniču, Rudom, Fojnici...", kaže načelnik. Zaključujući kako je ovo sve BiH i da njene granice nisu na entitetskim linijama, već na granicama sa Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom.

[Mehmed beg Catic]

Rast bh. ekonomije ove godine 3,4 posto


Svjetska banka već neko vrijeme upozorava na usporavanje svjetske ekonomije, ali su njene posljednje projekcije rasta dodatno pogoršane.

U izvještaju na 200 stranica koji je objavljen u utorak, međunarodna finansijska institucija objavila je pokazatelje da tržišta u razvoju stagniraju, kako se trgovina smanjila a finansijski uslovi pogoršali.

Banka je smanjila procjene globalnog rasta na 2,9 posto sa ranijih 3 posto za ovu godinu. Također su snižena predviđanja za narednu godinu na 2,8 sa 2,9 posto.

Svjetska banka za BiH predviđa ove godine ekonomski rast od 3,4 posto, što je isto kao i prilikom prethodnog izvještaja.

Za narednu godinu se predviđa rast od 3,9 posto a za 2021. rast od 4 posto.

Svjetska banka procjenjuje da je ekonomski rast u BiH 2018. iznosio 3,2 posto.

[Zmaj]

Firma HIK – SM počinje proizvoditi kablove i elektro ormare za svjetsko tržište



U firmi HIK – SM iz Sanskog Mosta počinje proizvodnja kablovskih setova i elektro ormara za svjetsko tržište.

Hala od 2.500 m2 biće potpuno završena do polovine februara, potvrdio je za poslovni portal Akta.ba Osman Topić, direktor kompanije.

"Probna proizvodnja bi trebala krenuti do kraja februara. Sve mašine su kupljen i čekaju u Njemačkoj", kaže Topić.

U firmi je već zaposlen određen broj radnika, a dobar broj njih je u Njemačkoj prošao tromjesečnu edukaciju. Kako je ranije planirano do kraja 2020. godine zaposlenje će dobiti još 50 radnika od čega su 2/3 žene, te će broj biti zaokružen na 100 uposlenih.

Pojašnjava, da je novoosnovana firma HIK – SM direktni rezultat saradnje naših ljudi iz dijaspore sa vlasnikom Bertholdom Brentrupom, koji je na inicijativu svojih radnika Rifeta Kukavice i njegovih sinova Senada i Jasmina iz Hrustova u Sanskom Mostu, odlučio dio proizvodnje prebaciti u Bosnu i Hercegovinu.

"U Mjesnoj zajednici Hrustovo oni su čak bili pripremili deset dunuma zemlje za gradnju objekta da je poklone na ime ove investicije. Brentrup je zahvalio ali se opredijelio za kupovinu parcele od 17 dunuma na lokaciji bivšeg šumskog kombinata SIP SANA u Zdeni."

Kaže kako je dijaspora MZ Hrustovo jedna od najaktivnijih zajednica koji su u saradnji sa svojim porodicama kod kuće u svom mjestu izgradili društveni dom i sportski centar kojem bi pozavidjele i mnoge općine u USK. Najveći pojedinačni donator u izgradnji ovog centra je upravo Brentrup koji je donirao 20.000 eura.

Firma HIK GmbH u Oberzentu iz Njemačke je već 35 godina dokazana dinamična, inovativna i učinkovita firma u razvoju, izgradnji prototipova i serijskoj proizvodnji mehatronskih sistema, razvodnih ormara, električnih modula, Plug-In kabelske konfekcije, vodova i žičanih setova, te sveobuhvatnih usluga na području logistike i obrade podataka. Kao porodična firma s 220 radnika spajaju kulturu rukovođenja s dobrom ekonomskom osnovom.

https://www.akta.ba/vijesti/firma-hik-s ... iste/97681

[BosnjackaHercegovina]

POVEĆANJE ZA 7,5 % - U POREZU ZA 2018

Porezna uprava FBiH u 2018. naplatila više od pet milijardi KM javnih prihoda

Ukupna naplata javnih prihoda u FBiH u 2018. iznosi 5.182.422.312 KM, što predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu godinu od 362.114.860 KM ili 7,51 posto istaknuto je na pres-konferenciji Porezne uprave FBiH koja je održana danas u Sarajevu.
Direktor PUFBiH Šerif Isović rekao je da je naplata direktnih poreza iznosila 1.730.667.743 KM, dok su doprinosi naplaćeni u iznosu 3.446.432.044 KM.

Dodao je da je najviše prihoda naplaćeno u Sarajevskom kantonu (36,94 posto), zatim u Tuzlanskom (16,71 posto), Zeničko-dobojskom (12,89 posto), Hercegovačko-neretvanskom (12,08 posto), Srednjobosanskom (7,48 posto), a slijede Unsko-sanski (6,17 posto), Zapadnohercegovački (3,80 posto), Kanton 10 (1,71 posto), Bosansko-podrinjski (1,23 posto) i Posavski (0,99 posto).

"Iznos duga u postupku prinudne naplate na dan 31. decembra 2018. iznosi 2.805.474.960 KM, dok je u prinudnoj naplati 117.105 predmeta", kazao je Isović.

Isović je precizirao da je sa 31. decembrom 2018. u FBiH bilo 525.408 zaposlenih, što je povećanje od 12.095 ili 10,39 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Ponovio je da siva ekonomija predstavlja veliki problem u BiH, te da ona rezultira sprečavanjem ekonomskog rasta i razvoja, gubitkom radnih mjesta i zatvaranjem preduzeća, te manjim budžetskim fondovima.

Među mjerama za njeno smanjenje Isović je naveo bolju kontrolu granica i uvoza, osmišljenu ekonomsku politiku koja sadrži kvalitetne mjere porezne politike, politike zapošljavanja i kvalitetne politike nadzora i smanjenje gotovine u platnom prometu, kao i kadrovsko i materijalno osposobljavanje institucija koje će provoditi aktivnosti za smanjenje sive ekonomije.

https://www.klix.ba/biznis/finansije/po ... /190110087

[Zmaj]

Turbe: Preduzeću Luxor XL d.o.o potrebno više radnika za rad u skladištu gotovih proizvoda



Zbog povećanja kapaciteta preduzeću LUXOR XL d.o.o. potrebno više radnika za rad u skladištu gotovih proizvoda u tvorinici namještaja u Turbetu.

Zainteresovani kandidati se trebaju javiti na adresu podružnice ul. Lagerska bb Turbe (bivša stolićara) svakim radnim danom od 07.00h do 17.00h.

Kontakt tel 030 510-740

Nudimo:

redovna i stimulativna primanja,
stabilan, siguran i dugoročan posao,
mogućnost napredovanja.

https://tntportal.ba/2019/01/turbe-pred ... proizvoda/

[Meteor]

Nakon poništenja, ponovo objavljen tender za izgradnju piste Aerodroma u Bihaću



11.01.2019.
JP Aerodrom Bihać pokrenuo je otvoreni postupak javne nabavke za izvođenje radova na izgradnji probne dionice, poletno-sletne staze Aerodroma.

Procijenjena vrijednost javne nabavke, bez uključenog PDV-a, je 2.080.256,18 KM, a rok za prijem ponuda/zahtjeva za učešće 28.1.2019. godine.

Inače, isti tender objavljen je 12. novembra prošle godine, ali je jučer poništen, te je danas objavljen novi.

Postupak je obustavljen zbog žalbe ponuđača je I-Selimović d.o.o. Cazin na tendersku dokumentaciju. Svojom odlukom od 27. decembra, Ured za razmatranje žalbi Sarajevo donio je odluku o poništenju postupka.

Inače, ukupna vrijednost budućeg aerodroma procjenjena je na oko 26 miliona maraka i radi se o dugoročnom projektu. Finasiranje ovog dijela piste je obezbijeđeno iz kapitalnog transfera javnim preduzećima Unapređenje avioprometa u FBiH u iznosu od 2,5 mil KM, koje je Federalna vlada izdvojila za Aerodrom Bihać iz Budžeta Federacije za 2018.

[Zmaj]

Veoma glupa lokacija aerodroma.

[Meteor]

Veoma glupa lokacija aerodroma.

Moliti Boga da ne bude poplava.

[Zmaj]

Veoma glupa lokacija aerodroma.

Moliti Boga da ne bude poplava.

Mogli su ga smjestit negdje izmedju Bihaca, Cazina i Krupe. Bilo vise centralno za USK a i blize za Plitvicka jezera.

Meteore imamo temu za aviaciju pa molim te stavljaj tamo vijesti ubuduce.

[Meteor]

Veoma glupa lokacija aerodroma.

Moliti Boga da ne bude poplava.

Mogli su ga smjestit negdje izmedju Bihaca, Cazina i Krupe. Bilo vise centralno za USK a i blize za Plitvicka jezera.

Meteore imamo temu za aviaciju pa molim te stavljaj tamo vijesti ubuduce.

Hocu. Nego dok vidim gdje se sta nalazi.

[amkos]

Veoma glupa lokacija aerodroma.

Moliti Boga da ne bude poplava.

A za šta služe nasipi za zaštitu od poplava ?

[Meteor]

Veoma glupa lokacija aerodroma.

Moliti Boga da ne bude poplava.

A za šta služe nasipi za zaštitu od poplava ?

Polako bit ce tender i za to...

[Zmaj]

Prevent Grupacija slavi 20 godina poslovanja: Zapošljavaju 6.000 radnika



Svečanom manifestacijom koja je sinoć održana u Zenici, u prisustvu više od 6,000 zaposlenika, Prevent Grupacija je zvanično obilježila 20.godišnjicu poslovanja.

Ova svečanost bila je prilika da se predstave neki od ključnih događaja koji su obilježili poslovanje Prevent Grupacije u proteklim godina, te pošalje snažna poruka zajedništva, poduzetničke vizije i kontinuiranog napretka.

Tokom svog obraćanja zaposlenicima, Nijaz Hastor, vlasnik i osnivač ASA Prevent grupacije i Fondacije Hastor, istakao je kako je 20 godina značajan jubilej koji pokazuje zrelost jednog poslovnog sistema koji je snaga razvoja Bosne i Hercegovine.

"Vi ste moja priča. Pozivam vas da nastavimo zajedno rasti i graditi Bosnu i Hercegovinu i da naredni jubilej obilježimo na stadionu Koševo", istakao je Hastor i na taj način poslao jasnu poruku daljeg razvoja Prevent Grupacije u Bosni i Hercegovini.

"Prevent je 1999.godine, kada je osnovan u Visokom, zapošljavao 50 zaposlenika. Već početkom 2000. taj broj se udvostručio, da bismo u proteklom periodu u prosjeku svaki dan otvarali jedno novo radno mjesto", istakao je Adnan Smailbegović, član Nadzornog obora Prevent Grupacije osvrćući se na same početke poslovanja.

Behidža Avdukić je jedna od prvih zaposlenica u Preventu. Bila je u grupi od devet ljudi koji su 1998. godine prošli u Sloveniju.

"Za ovih 20 godina obučila sam hiljade ljudi i bila podrška svim Preventovim lokacijama u Bosni i Hercegovini. Bila sam majstor, pa vođa smjene, vođa kontrole na lokaciji, a trenutno sam kontrolor procesa na Dainese programu. Ponosna sam na period iza nas i na to gdje je Prevent danas"

Dvadeset godina od osnivanja, Prevent porodica vodeći je industrijski brend Centralne i Istočne Evrope (CEE).

"Samo u Bosni i Hercegovini prisutna je na 16 lokacija i djeluje u oblastima namještaja, mode, autoindustrije, metala, nautike, medicinskih sredstava, proizvodnje električnih kablova i zaštitne opreme", istakao je tokom obraćanja direktor Prevent CEE Haris Rahman, te dodao kako je Prevent kroz protekli period značajno investirao u širenje poslovanja, nove akvizicije, te izgradio impresivne pogone za preradu metala u Ilijašu, pogone za proizvodnju namještaja u Ključu i Visokom, pokrenuo proizvodnju modne konfekcije i obuće u Travniku i Bugojnu, te na taj način postavio temelje za dalji rast i napredak.

Nagradom za sveukupan doprinos razvoju bh. privrede i društva dodjeljene u okviru projekta "100 najvećih", stavljen je pečat na rad Preventa u protekla dva desteljeća.

Prisutni su uživali u nastupima bh.muzičkih zvijezda: Divanhane, Amela Ćurića, Adnana Jakupovića i Enesa Begovića, a kroz program ih je vodio fantastični duo Adrijana Kurtisaj i Enis Bešlagić.

https://www.radiosarajevo.ba/biznis/kom ... ika/323921

[Zmaj]

Top 10 bh. izvoznika i uvoznika u 2018.

Kompanija za trgovinu naftom i naftnim derivatima Holdina najveći je uvoznik u Bosnu i Hercegovinu u 2018. godini, dok je najveći izvoznik ArcelorMittal Zenica.

Ovo su podaci koje je BiznisInfo dobio od Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Iz UIO-a smo dobili spisak 10 najvećih bh. uvoznika i izvoznika u 2018. godini, rangiranih prema ostvarenoj vrijednosti uvoza, odnosno izvoza.

Na spisku nema konkretnih iznosa, jer se radi o privatnim podacima kompanija.

Ovo je 10 najvećih uvoznika u BiH u 2018:

Holdina Sarajevo
Optima grupa Banja Luka
ArcelorMittal Zenica
Aluminij Mostar
Global Ispat koksna industrija, za proizvodnju koksa, hemijskih proizvoda i energije, Lukavac
Petrol BH Oil Company, Sarajevo
Društvo za dizajn, razvoj, proizvodnju i promet u automotivima Prevent BH, Visoko
Porsche BH, Sarajevo
OMV BH, za proizvodnju, promet i usluge Sarajevo
Bimal, za proizvodnju ulja, Brčko Distrikit

Ovo je 10 najvećih izvoznika iz BiH u 2018:

ArcelorMittal Zenica, Zenica
Aluminij, Mostar
Global Ispat koksna industrija, za proizvodnju koksa, hemijskih proizvoda i energije, Lukavac
Društvo za dizajn, razvoj, proizvodnju i promet u automotivima Prevent BH, Visoko
Alumina, Zvornik
Sisecam soda Lukavac, društvo za proizvodnju lake i teške (guste) sode i drugih proizvoda na bazi sode
EFT- Rudnik i termoelektrana Stanari
Optima grupa, Banja Luka
Natron-Hayat, za proizvodnju celuloze, papira i papirnih proizvoda i proizvoda od drveta, Maglaj
Bimal, za proizvodnju ulja, Brčko Distrikt BiH

https://www.biznisinfo.ba/top-10-bh-izv ... ka-u-2018/

[Zmaj]

fiN5fLGdjyU

Devet godina traje stečajna agonija jablaničkog Granita. Čini se nevjerovatnim da uopće imaju problema - jedini se bave eksploatacijom istoimenog traženog kamena čije se zalihe na jablaničkom području procjenjuju u milijardama eura. No, zamršeni privatizacijski proces bacio je Granit na koljena.

[Mehmed beg Catic]

Gradačac dobija savremeni poslovni objekat



Općina Gradačac i firma Belmamionix potpisali su Ugovor o prodaji zemljišta za izgradnju Gradske garaže s poslovnim sadržajem u Gradačcu.

Sa ovom kompanijom Općina je također potpisala i Ugovor o zajedničkoj izgradnji i diobi na etažne jedinice s obzirom da je u vlasništvu Općine Gradačac 2/5 parcele budućeg objekta.

U narednom periodu krenut će se u proces izrade Glavnog projekta objekta na osnovu već usvojenog Idejnog projekta kao i priprema zemljišta za izgradnju objekta (izmještanje podzemnih i nadzemnih instalacija).



Završetak radova se očekuje u naredne dvije godine.

Ovim projektom predviđena je izgradnja parking mjesta, supermarketa, caffea, restorana, pijace, sajma i drugih poslovnih prostora.

[Mehmed beg Catic]

Iz fabrike u Živinicama kreće izvoz ribe u Evropu



Fabrika za preradu ribe BH FISH dobila je prije nekoliko dana svu potrebnu dokumentaciju kako bi mogla početi sa izvozom ribe na tržište Evropske unije.

Fabrika osnovana prije 11 mjeseci bavi se filetiranjem i preradom inćuna a pored 60 osoba koje su u njoj zaposlene početak izvoza dovešće i do otvaranja još toliko radnih mjesta.

No to nije konačna brojka jer je riječ o proizvodu koji je namijenjen bogatim tržištima a količine koje ona mogu primiti su neograničene. Praktično, koliko god inćuna se u Živinicama preradi, moći će se prodati u Evropi, a to znači da su i mogućnosti za zapošljavanje ogromne.

„U proteklih nekoliko mjeseci prošli smo veoma zahtjevan proces da bismo dobili izvozni broj za Evropsku uniju. Morali smo zadovoljiti sve stroge standarde Evropske unije, tako da je iza nas veliki posao. Broj se aktivira 21. januara a to je ujedno i dan kada možemo početi sa izvozom. Sve što smo do sada prozveli je spremno i čekamo da prve pošiljke iz naše fabrike krenu u Evropu“, kazao je za BiznisInfo direktor BH FISH-a Željko Rička.

Inćuni iz Živinica biće isporučivani velikim trgovačkim lancima u Francuskoj, Njemačkoj, Španiji i ostalim zemljama Zapadne Evrope a u budućnosti će vjerovatno doći i do širenja pogona jer kako kaže Rička – trenutno se u fabrici ne može proizvesti onoliko koliko se može prodati.

Koliko je ovaj projekat značajan za lokalnu zajednicu, potvrdio nam je i načelnik Općine Živinice Samir Kamenjaković.

– Ako sve bude išlo kako treba, ovdje će u budućnosti biti zaposleno 250 žena. Ono što je vrlo značajno je da za posao u fabrici nisu potrebne kvalifikacije pa će tako ovo biti prilika i za one koji imaju završenu samo osnovnu školu da sebi obezbijede sgzistenciju – kazao nam je Kamenjaković.

Kako je BiznisInfo ranije pisao, BH FISH je fabrika koju je osnovao investitor iz Španije. Jon Olasagasti Goya ima još četiri fabrike u svijetu.

[kliker]

Ja sam procitao ovu vijest nedavno al sam mislio da je neka sprdacina... Kontam fabrika ribe u Zivinicama.. nidje veze al hajde kontam mora da je pastrmka ili saran ili neka slatkovodna riba, kad ono jok Incuni... Morska riba??? Moze li neko malo da ovo objasni?

[bilbo]

Ja sam procitao ovu vijest nedavno al sam mislio da je neka sprdacina... Kontam fabrika ribe u Zivinicama.. nidje veze al hajde kontam mora da je pastrmka ili saran ili neka slatkovodna riba, kad ono jok Incuni... Morska riba??? Moze li neko malo da ovo objasni?

U Bosni je jeftina radna snaga, njima se isplati ovdje dovoziti zaledjene incune pa potom ih odledjene radnici rucno kalibriraju i slazu u konzerve i teglice. Da se ovaj pipav posao radi negdje u EU, zavrsni proizvod bi kostao daleko vise.