Ekonomija Bosne i Hercegovine

[BosnjackaHercegovina]

Kopiras naslov u gugl i nadjes drugi izvor Mehmede.

[Mehmed beg Catic]

Kopiras naslov u gugl i nadjes drugi izvor Mehmede.

Imam ja jos bolju ideju , koga zanima kopira naslov u gugl i nadje drugi izvor

[Mehmed beg Catic]

svako ulaganje, svako novo radno mjesto se broji

Kompanija Connect now u Sarajevu otvara najmoderniju u regionu Connect Arenu


Firma Connect now u Sarajevu će narednog mjeseca otvoriti Connect Arenu koja je zamišljena kao franšiza E-Sports/E-Blue Arena koje egzistiraju u cijelom svijetu.

Direktor kompanije Connecta now, Adis Alikadić za Akta.ba je kazao kako će sarajevska Arena niti najmodernija u regionu i identična je e-sports arenama u svijetu. Igrači će biti uvezani posebnim SW sa igračima u cijelom svijetu, te će igrati sa njima i protiv njih u "stvarnom vremenu" uz fantastičnu opremu, najbrži internet i neponovljivo gaming iskustvo.

"U Areni u startu će biti otvoreno 26 radnih mjesta i prostorija sa Play Station konzolama, kao i lounge prostorija gdje će gameri moći popiti kafu, sok, snack...Takođe, u prizemlju će se nalaziti shop gdje će korisnici moći kupiti sve što se nalazi u Areni i još dosta drugih stvari", rekao je Alikadić, te pojasnio kako će se u budućnosti ovdje biti dosta zanimljivih sardžaja.



"U okviru Arene biće omogućeno iznajmljivanja prostora i opreme za team building i workshop. Takođe će biti organizovani turniri gdje će najbolji imati mogućnost da idu dalje, odnosno na finalna takmičenja u Evropu. Planiramo sponzorisati timove u različitim igricama, organizovati evente i turnire. Već su nam se javile neke poznate kompanije koje imaju želju da sa nama učestvuju u sponzorisanju takvih takmičenja", dodao jeAlikadić.

Vrijednost navedene investicije je oko 100.000 eura.

https://www.akta.ba/vijesti/kompanija-c ... enu/100113

[abu seid]

Cazinski lim po želji njemačkog DHL-a


CAZIN – Crijepne ploče i profilisani limovi, kao i fasadni i krovni paneli cazinske kompanije „Fiko commerc SF“ kvalitetom su nadmašili konkurenciju te postali partneri njemačkog DHL-a i najvećih domaćih tržnih centara.

Kompanija „Fiko commerc SF“ počela je kao zanatska radnja u Cazinu 1977. godina, da bi nakon rata prerasla u preduzeće sa deset zaposlenih radnika, od kada konstantno raste i razvija se u oblasti građevinske limarije.

Pored proizvodnih pogona i prodaje u Cazinu, 2006. ova firma otvara proizvodni pogon u Hrvatskoj, a danas ima poslovnicu i u Banjaluci.
Iz proizvodnih hala kompanije „Fiko commerc SF“ izlaze crijepne ploče, trapezno profilisani lim, fasadni profilisani lim i građevinska limarija. Pored limarskih proizvoda, bave se i nabavkom i montažom čeličnih konstrukcija, krovnih, zidnih i fasadnih panela sa ispunom od poliuretana, mineralne vune i stiropora. Vrše i montažu polikarbonata, pleksiglasa i alucobonda, a u svoju ponudu planiraju da dodaju i nabavku i montažu TRESPE.
Menadžer u toj kompaniji Slobodan Petković rekao je za portal CAPITAL da se najviše bave profilisanjem jednostrukih limova.
„Tu su i krovni i fasadni sistemi, klasična limarija, pokrivanje krovova, kosih i ravnih“, istakao je Petković i dodao da ova firma oblaže i hale sa krovnim sendvič panelima i fasadnim panelima.

„Fiko commerc SF“ danas zapošljava 40 radnika, u proizvodnji i na montaži.
„Sreća je što cazinska regija ima dosta zanatskih radnji i mladih koji se bave tim poslom, tako da još uvijek imamo radnika, uprkos odlasku u inostranstvo“, ističe Petković.

Rade uglavnom za tržište BiH, a imali su poslove i u Crnoj Gori, Albaniji te nešto manje u Austriji.
„Najprodavanija je crijepna ploča za pokrivanje stambenih zgrada i individualnih objekata. U zadnje vrijeme sve više smo bazirani na montažu sendvič panela na tržnim centrima i na proizvodnim halama. To su fasadni i krovni paneli, a klijenti su nam neke od najpoznatijih kompanija poput DHL-a čiji smo objekat radili u Sarajevu, zatim banjalučki Tropic, te FIS. Trenutno radimo za Bingo, te za više drugih privatnih firmi“, kaže Petković.

https://www.capital.ba/cazin-fiko-commerc-sf/

[Mehmed beg Catic]

Bosanski brend uz koji se djeca mogu igrati, učiti i rasti


Armin Maglić i Amar Halepović, dvojac koji se krije iza brenda Igraj Uči Rasti, kako kažu, uvidjeli su probleme nepravilnog razvoja djece, manajk stimulacije za razvijanje kognitivnih i intelektualnih sposobnosti u godinama koje su ključne za psihofizički razvoj djece.

“Željeli smo da doprinesemo rješavanju tog problema i da osiguramo izrastanje jedne pametne i promišljene nove generacije koja će dati prespektivu Bosni i Hercegovini, društveno i ekonomski.”

Zahvaljujući pozivu Fondacije Mozaik, imali su priliku predložiti ideju s poduzetničkim potencijalom. Njihova ideja su bile karte, odnosno društvene igre. Kako bi utjecaj na društvo bio veći, svoju ideju su prilagodili za djecu predškolskog i ranoškolskog uzrasta. I tako je nastao bosanskohercegovački brend igračaka Igraj Uči Rasti. Očito je kako poriv za pokretanje biznisa ne mora uvijek biti isključivo financijska korist i stabilnost, nego i filantropski osjećaj za ljude oko sebe.

Prvi proizvod koji su razvili je bila društvena igra “Edukativne karte” kojom se kroz interaktivnu igru potiču motoričke aktivnosti, jezik i komunikacija, kritičko mišljenje, socijalno-emocionalna inteligencije, mašta i kreativnost.

Pokazatelj potreba tržišta za takvom vrstom proizvoda je i njihova zastupljenost na trgovačkim policama. Igraj Uči Rasti se može pronaći u knjižarama Svjetlost, Alfa, BuyBook, trgovinama Master Kids, Mercator, dm drogerie markt. “Poseban je osjećaj vidjeti svoj proizvod u rukama djece koja ih koriste, vidjeti ih na policama i izlogu dok prolazite radnjom. U mnogim trgovinama smo čak jedini domaći porizvod u kategoriji igračaka.”, kaže ovaj kreativni dvojac.

Kao povod ideji navode i negativan trend korištenja TV-a i mobitela u odgoju djece. “Roditelji ne shvataju da njihova djeca razvijaju kašnjenje u govoru, da ne ostvaruju kontakt sa okruženjem, da se čak ni ne osvrću kada ih netko oslovi imenom.” Upozoravaju da su djeca počela gubiti maštovitost i kreativnost, ali i odnose s drugima pa dodaju: “Želimo da naš proizvod posluži svojoj svrsi. Da se ponovno stvori interakcija između roditelja i djece”.

U svojoj ponudi imaju Edukativne karte, Mislilicu – zbirku razvojnih igara, postere za učenje abecede i brojeve, grafomotoričku vježbanicu za linije, slova i brojeve. No, ne pružaju samo edukativni sadržaj za djecu, onaj na njihovoj stranici je namijenjen roditeljima. Kroz blogove i podcaste, u kojima razgovaraju sa stručnim osobama iz različiti područja dječjeg odgoja, nastoje odgovoriti na brojne roditeljske nedoumice, pružiti informacije, savjete, podršku. Važno je obrazovati i u pozitivnom smjeru gurati sve one koji sudjeluju u odgoju djece jer je njegovo značenje mnogo šire – djelovanje za opće dobro koje rješava društvene probleme.

http://miruhbosne.com/?p=49614

[Mehmed beg Catic]

Bingo otvara još jedan objekat


Kompanija Bingo objavila je ove sedmice oglas za prijem radnika u Hipermerket Maglaj.


Podsjetimo, u decembru prošle godine, prilikom posjete vlasnika kompanije Bingo Senada Džambića Općini Maglaj, rečeno je da se gradi trgovački centar firme Bingo na lokalitetu poslovna zona Misurići.

Načelnik Mirsad Mahmutagić tada je zahvalio ovoj kompaniji i kazao da Općina Maglaj stoji na raspolaganju za svaki vid podrške i saradnje.

Tada je razgovarano i o mogućoj investiciji u proizvodnju na području općine Maglaj, a rečeno je da se završetak izgradnje tržnog centra očekuje na proljeće.

U oglasu koji je raspisan ove sedmice, rečeno je da se prijave primaju od 30. marta do 9. aprila, a otvorena su sljedeća radna mjesta:
•Rukovodilac poslovne jedinice Hipermarket Maglaj
•Administrativni radnici/kalkulanti
•Trgovci (kasirke/kasiri, prehrana, delikates ,neprehrana, tekstil, bijela tehnika…)
•Mesari
•Skladištari
•Viljuškaristi
•Higijeničari
•Konobari
•Monteri namještaja
•Vozači/dostavljači (B kategorija

Bingo je najveća maloprodajna kompanija u BiH koja svake godine otvara niz novih poslovnica.

[Mehmed beg Catic]

Ima dosta zanimljivih informacija u clanku ali ne znam kako da postavim slike iz clanak, da li iko moze da mi objasni ?

navodi se da Alma Ras lider po dobiti 46 % od trzista a da od 10 kompanija samo jedna je iz genocidne stvorevine, ostale su iz Federacije i to sve gdje su Bosnjaci u vecini, Doboj Istok, Tuzla, Zenica, Tesanj, Zavidovici, Travnik

Top 10 kompanija tekstilne industrije u BiH


Bosna i Hercegovina se zbog mnogih faktora može svrstati u zemlje sa velikim potencijalom za razvoj tekstilne industrije.

Današnji lider na tržištu i jedan od pozitivnih primjera bh. kompanija čija je primarna djelatnost upravo proizvodnja odjeće jeste Alma Ras sa sjedištem u Olovu.

Osnovana kao porodična krojačnica, zbog kvalitete svojih proizvoda, postala je lider brenda na bosanskohercegovačkom tržištu.

Danas ova kompanija zapošljava preko 1.000 radnika širom Bosne i Hercegovine, i najupješnija je kompanija prema ukupnoj dobiti u 2017. godini.

U početku su pružali samo usluge šivanja, krojenja, pakovanja za poznate brendove što im je izuzetno pomoglo u razvoju.


Da strani investitori prepoznaju potencijal u BiH za ulaganje u ovu granu, pokazuje i priča o prvom proizvođaču čarapa na prostoru Bosne i Hercegovine, Socksmaker 3.

Ova kompanija 2003. godine započinje proizvodnju u iznajmljenom prostoru bivše Tvornice čarapa u Tešnju, sa investicijom od oko 1 milion eura. Danas se nalazi u samom vrhu liste najuspješnijih kompanija u ovoj oblasti u BiH, što se vidi iz gornjih grafikona.

Rast prihoda

Ukupni prihodi od prodaje u ovoj grani industrije bilježe pozitivan rast. Tako su kompanije koje proizvode odjeću u 2017. godini ostvarile ukupne prihode od prodaje od čak 324.486.536 KM, u odnosu na 2015. godinu kad je taj iznos bio 242.865.773 KM.

Prihodi od izvoza u 2017. godini iznosili 212.973.465 KM što je za 58 posto više u odnosu na 2015. godinu kada je taj broj iznosio 135.056.036 KM.

Prema statističkim parametrima, broj zaposlenih u industriji proizvodnje odjeće je između 2015.-2017. godine porastao za 1978 radnika.

[Mehmed beg Catic]

Super je da nase prodavnice sve vise ulaze na podrucja gdje su prije usp-ovci imali dominaciju ali sada sve manje i manje

Robot otvara novi tržni centar


Domaća maloprodajna kompanija Robot uskoro otvara svoj novi tržni centar i to u Novom Travniku, . Robot zbog toga traži 54 radnika za rad u tom objektu.

Robot je ranije kupio zemljište u Novom Travniku gdje je izgradio novi objekat.

Robot je prvi domaći trgovački lanac koji postoji već 23 godine te zapošljava 2100 radnika u preko 20 gradova BiH, a svake godine otvori nekoliko novih poslovnica.

Robot je u protekle tri godine otvorio tržne centre u Donjem Vakufu, Velikoj Kladuši, Banovićima, te sarajevskom naselju Šip.

Posljednji veliki tržni centar otvoren je u decembru prošle godine u Brezi, gdje je zaposleno 100 radnika, čime se broj zaposlenih u kompaniji povećao na 2100.

Nije poznato koliko je koštala izgradnja objekta u Novom Travniku. No, prema radnije objavljenim informacijama, objekti u Banovićima i Brezi bili su investicije vrijedne po 5 miliona KM.

Kako smo ranije pisali, Robot je najavio da će u naredne tri godine otvoriti između 20 i 30 novih centara.

[Mehmed beg Catic]

Strana ulaganja lani 800 miliona KM



U BiH su direktna strana ulaganja u prošloj godini iznosila 800 miliona KM, što je, prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, povećanje od 2,8 odsto u odnosu na 2017. godinu.

Direktor Agencije za unapređe stranih investicija /FIPA/ Gordan Milinić istakao je da je zadovoljan ovim iznosom jer je prošla godina bila izuzetno teška za privlačenje stranih investitora zbog predizborne retorike.

Iz Fipe je saopšteno da se i u ovoj godini može očekivati nastavak trenda rasta, jer će se nastaviti realizacija značajnog broja projekata koji su započeti u 2018. godini, a u najavi su i nova ulaganja.

Fipa u okviru svog programa postinvesticione podrške priprema prijedlog mjera koje svi organi vlasti u BiH trebaju preduzeti radi poboljšanja poslovnog okruženja i olakšanja poslovanja za strane investitore.

Prijedlozi su već upućeni nadležnim organima, nakon čega će biti dostavljeni na finalno razmatranje Savjetu ministara BiH.

S ciljem privlačenja novih investitora, te poboljšanja imidža zemlje, Fipa nastavlja u svijetu medijsku kampanju “Ulaganje u BiH”, u koju su uključena diplomatsko-konzularna predstavništva BiH i strane ambasade u Sarajevu, a u koju bi trebalo uložiti i znatna sredstva radi reklame u svjetskim medijima.

[Mehmed beg Catic]

Promet industrije Bosne i Hercegovine porastao za 10,1%


Ukupаn desezonirani promet industrije u Bosni i Hercegovini u fеbruаru 2019. u poređenju sa јаnuаrоm
2019. ostvario je rаst od 4,4%.

Ako uporedimo tržišta, u istom periodu na domaćem tržištu zabilјežen je rаst za 5,8%, i na stranom tržištu rаst za 3,1%.

U fеbruаru 2019. u poređenju sa fеbruаrоm 2018. ukupаn promet industrije, kalendarski prilagođen, u Bosni i Hercegovini bilјеži rаst zа 10,1%.

Ako uporedimo tržišta, u istom periodu na domaćem tržištu zabilјežen je rаst za 16,5%, i na stranom tržištu rаst za 5,6% – podaci su Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.

MJESEČNO POREĐENJE

U fеbruаru 2019. u poređenju sa јаnuаrоm 2019. ukupan promet Intermedijarnih proizvoda vеći za 6,1%, Kapitalnih proizvoda vеći za 4,4%, Netrajnih proizvoda za široku potrošnju је veći za 2,8%, i Trajnih proizvoda za široku potrošnju vеći za 2,2%, dоk је ukupan promet Energije mаnji za 10.8%.

GODIŠNJE POREĐENJE

U fеbruаru 2019. u poređenju sa fеbruаrоm 2018. ukupan promet Kapitalnih proizvoda vеći za 20,5%,
Intermedijarnih proizvoda vеći za 13,3%, Trajnih proizvoda za široku potrošnju vеći је za 12,7%, i Netrajnih proizvoda za široku potrošnju vеći za 9,2%, dоk је promet Energije manji za 18,6%.

http://miruhbosne.com/?p=49631

[Mehmed beg Catic]

Podebljane su firme gdje Bosnjaci vode posao ili u vlasnistvu

Šest bosanskih kompanija na najvećem svjetskom industrijskom sajmu


Hannoverski Messe, najveći svjetski industrijski sajam, otvoren je u nedjelju navečer s akcentom na 5G mrežu i vještačku inteligenciju.

Vanjskotrgovinska/Spoljnorgovinska komora Bosne i Hercegovine uz podršku Ministarstva vanjske/spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Herzegovine, po jedanaesti put organizuje zajednički nastup bosanskohercegovačkih kompanija iz oblasti metaloprerađivačke i mašinske industrije na Hannover Fair – najvećem međunarodnom sajmu industrijskih tehnologija u svijetu koji se održava u periodu 01.04-05.04.2019. godine u Hanoveru, Savezna Republika Njemačka.

Bosanske firme, kao i prethodnih godina, nastupaju na odvojenom štandu u Hali 4 (namjenjenoj za podugovaranje), ukupne površine 64m2. Trenutno na sajmu zajedeno sa Vanjskotrgovinskom/ Spoljnotrgovinskom komorom nastupa šest bh kompanija: ATT d.o.o. Gorni Vakuf, Cromex d.o.o. Prijedor, Inox Ajanović d.o.o. Tešanj, Medena Commerce d.o.o. Tešanj, Novi Jelšingrad d.o.o. Banja Luka i Zinkteknik d.o.o. Mostar.

Hanoverski sajam je tokom više od šezdeset godina izrastao u vodeći svjetski sajam industrijih tehnologija i materijala, a nastup na istom je odlična prilika svima koji žele predstaviti tehnološka rješenja, materijale ili proizvode, ali i one koji tragaju za kvalitetnim kontaktima i partnerima.

Za bh. kompanije nastup na ovom sajmu predstavlja dugoročnu investiciju. Kompanije koje su izlagale svoje proizvode više od dva puta, navele su da im je sajam pomogao da ostvare pozitivne pomake u poslovanju, povećanju prodaje i broja zaposlenih.

http://miruhbosne.com/?p=49627

[Mehmed beg Catic]

Porastao izvoz grafičke i papirne industrije


Ukupan izvoz grafičke i papirne industrije BiH lani je iznosio 330.224.020 KM, što je više za 16,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz iznosio 458.031.719 KM, odnosno bio je veći za 9,3 odsto u odnosu na 2017.

Sekretar Asocijacije grafičke i papirne industrije Spoljnotrgovinske komore BiH Selma Bašagić istakla je da je pokrivenost uvoza izvozom lani iznosila 72,1 odsto, dodavši da je u posljednje tri godine zabilježen trend rasta pokrivenosti jer je u tom periodu zabilježen i trend povećanja izvoza.

Na sastanku Skupštine Asocijacije u Visokom, Bašagićeva je navela da je proizvodnja papirne industrije prošle godine, u poređenju sa 2017, povećana za 3,7 odsto, dok je grafička industrija imala proizvodnju na istom nivou.

Prema njenim riječima, nakon perioda pada proizvodnje u kompanijama koje proizvode papir i prerađevine od papira, od 2017. godine evidentan je rast proizvodnje papira, kartona i prerađevina, saopšteno je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Na sastanku su usvojeni i izvještaj o radu Asocijacije u 2018. godini i plan rada Asocijacije za ovu godinu.

[Mehmed beg Catic]

Bingo preuzeo Ingram

BINGO d.o.o. Tuzla, preuzeo dionice Ingrama d.d. Srebrenik, saznaje Akta.ba portal.

Ponuda za preuzimanje kako je navedeno u izvještaju o završenoj ponudi se odnosila na dionice ciljnog društva koje nisu u vlasništvu ponuditelja i osoba koje sa njim zajednički djeluju u ukupnoj količini od 454.228 dionica ili 32,5451 % dionica ciljnog društva s pravom glasa po jediničnoj cijeni od 13,32 KM.

Bingo je isplatio 381.787 dionica što predstavlja 27,3547 posto od ukupnog broja dionica s pravom glasa ciljnog društva.

Ponuda o preuzimanju objavljena je krajem februara.

Podsjećamo, Bingo je u maju prošle godine postao većinski vlasnik preduzeća Ingram iz Srebrenika, kada je putem Sarajevske berze za 12,5 miliona KM otkupio većinski paket i postao vlasnik dionica ove kompanije u iznosu od 67,45 posto.

U sklopu Ingrama posluju dva rudnika i to površinski kop P.K. Drenik i površinski kop P.K. Duboki potok.

[BosnjackaHercegovina]

Dogovoren izvoz motocikala iz BiH na svjetsko tržište

Kompanija Cromex iz Prijedora danas je na sajmu u njemačkom Hanoveru potpisala ugovor o saradnji sa firmom Damler Motors B.V.



Damler Motors B.V. je potpisom ovog ugovora postao ovlašteni zastupnik i distributer bh. proizvoda, motocikla Torini za evropsko i svjetsko tržište, piše BiznisInfo.

Ova vijest dolazi samo nekoliko dana nakon što smo objavili da je prijedorski Cromex krenuo sa proizvodnjom mopeda za domaće i inostrano tržište. U pitanju su benzinski i električni motori do 50 kubika.


– Preko 60 posto samog proizvoda je naša vlastita proizvodnja. Ostalih 40 posto se nabavlja na inostranom tržištu – rekao je prije nekoliko dana Enes Pehlić, direktor ovog preduzeća.

Trenutno proizvode 3 vrste motocikala: električni i dvije vrste benzinskih (automatik i poluautomatik). Dostupni su u 5 boja.

– Nama je posebno interesantan električni za čije punjenje je potrebno svega 20-tak minuta, a litijumska baterija omogućava prelazak 50-60km – kazao je tada Pehlić.

Firma “Cromex” je vlasnik licence i posjeduje sve potrebne certifikate potrebne za izvoz u EU.

Ugovor o izvozu značit će i zapošljavanje novih radnika u ovoj uspješnoj kompaniji.

Inače, više kompanija iz BiH učestvuje na najvažnijem industrijskom sajmu na svijetu, koji se od 1. do 5. aprila održava u Hanoveru.

Na sajmu su i firme ATT d.o.o. Gorni Vakuf, Inox Ajanović d.o.o. Tešanj, Medena Commerce d.o.o. Tešanj, Novi Jelšingrad d.o.o. Banja Luka i Zinkteknik d.o.o. Mostar.

[Mehmed beg Catic]

Kompanija Širbegović izvodi radove na najvećem šoping centru na Balkanu

Kompanija Širbegović iz Gračanice nastavlja sa realizacijom velikih projekata širom regiona. Postavljena je armirano-betonska konstrukcija na najvećem šoping centru na Balkanu - Belgrade Waterfront Galeriji, u okviru Beograda na vodi, rekli su iz ove kompanije.

BW Galerija će imati 90.000 m2 prostora za izdavanje, 3.600 parking mjesta, moderan bioskop na 4.000 m2, restorane i kafiće sa baštanama sa pogledom na rijeku Savu. Bruto građevinska površina objekta je 300.000 m2.


Najveći regionalni tržni centar postaće ključna maloprodajna, zabavna i destinacija za provođenje slobodnog vremena, navode investitori. Inovativni dizajn i bogata ponuda kreiraju jedinstveno šoping iskustvo i otelotvoruju dinamičan životni stil koji se fokusira na prodavnice, kafiće, restorane i zabavu. Ovaj objekat će svoja vrata otvoriti 2020. godine.

https://www.akta.ba/investicije/kompani ... anu/100357

[Mehmed beg Catic]

Već 30 godina grade objekte za druge, uskoro će i vlastite

Inter d. o. o. Tešanj počeo je 1990. godine raditi na poslovima građevinarstva. Uspješno završenih 412 projekata dovelo je do toga da kompanija danas sarađuje sa najvećim bh. firmama i izvodi radove na nekim od najprepoznatljivijih objekata u BiH.

Posao su konstantno širili pa tako danas imaju vlastitu betonaru, transportnu jedinicu, pogon za proizvodnju ALU i PVC stolarije, trgovinu građevinskog materijala i trgovinu autodijelova.

Kompanija je prošle godine ušla i u energetski sektor, a uz sve to, najavili su i izgradnju vlastitih objekata za tržište.

„Inter d. o. o. Tešanj je osnovan 1990. godine pod nazivom Inter Matuzići Doboj Jug i od svog osnivanja prilagođavao je oblik organizovanja i poslovanja zakonskoj regulativi. Od osnivanja naša osnovna djelatnost je građevinarstvo – visokogradnja. Poslujući i razvijajući tu djelatnost, razvijale su se i druge prateće djelatnosti. Dosta smo ulagali u razvoj. Osigurali smo vlastite resurse i time zaokružili kompletan proces obavljanja građevinske djelatnosti, tako da danas raspolažemo vlastitom betonarom, transportnom jedinicom, pogonom za proizvodnju ALU i PVC stolarije, vlastitim skladištem, trgovinom građevinskog materijala i trgovinom autodijelova“, kažu u ovoj kompaniji.


Zahvaljujući tome, danas su jedan od lidera u proizvodnji i ugradnji PVC stolarije i betona, ali i jedna od najbrže rastućih kompanija u Bosni i Hercegovini.

Prošle godine značajno su povećali obim poslovanja, rasli su i prihodi, a trend stalnog rasta primjetan je i u broju zaposlenih. Trenutno ih je 100, raznih struka i zanimanja.

„Naša kompanija je među prvima koje su izrađivale ALU i staklene fasade, a od niza objekata na kojima smo radili izdvajamo staklene fasade na objektima Penny Plus Sarajevo, PVC stolariju na stambenim kompleksima Tibra Pacific Otoka, ALU stolariju i fasadu na objektu servisnog centra KAM i BUS Vlakovo“, kaže direktor Dino Ahmić.



Trenutno rade na nekoliko velikih projekata, među kojima su Tržni centar Bingo Maglaj, Tržni centar DMDE Brijesnica, stambeno-poslovni objekat Ege Matuzići te stambeno-poslovni objekat EMA Jelah.

Iako je monolitna gradnja, kao osnovna djelatnost, i dalje zaštitni znak kompanije, Inter d. o. o. Tešanj ulazi i u nove sektore poslovanja.

”Investirali smo u jedan novi segment poslovanja kompanije i pustili u rad solarnu fotonaponsku elektranu kapaciteta 20kWa. U budućnosti planiramo izgradnju vlastitih objekata za tržište i modernizaciju postojećih kapaciteta”, zaključio je Ahmić.

Inače, pod nazivom Inter d. o. o. Tešanj posluju od kraja 2012. godine kada je izvršena promjena naziva i sjedišta Društva. Ovim promjenama prethodila je smrt prvog osnivača i direktora Društva Šemse Ahmića. Sadašnji vlasnik Društva sa stopostotnim udjelom u vlasništvu je Muharem Ahmić, dok je direktor Dino Ahmić. Kompanija je sa povezanim licima vlasnik 90 posto dionica privrednog društva DC d. d. Kraševo Tešanj, Šema d. o. o. Tešanj.

[Mehmed beg Catic]

Firma iz Gračanice preuzima Centrotrans Tranzit


Uspješna domaća kompanija Index d.o.o. iz Gračanice preuzima sarajevsku firmu Centrotrans Tranzit u višemilionskoj akviziciji, saznaje BiznisInfo.

Index je ove sedmice kupio oko polovine dionica firme Centrotrans Tranzit. Index je stekao 49,7 posto udjela i vjerovatno će nastaviti s preuzimanjem dionica.

Kompanija iz Gračanice jučer je na vanberzanskom tržištu SASE-a kupila 25.385 dionica, odnosno 44,8 posto – za 2,32 miliona maraka.

Nekoliko dana prije toga trgovano je s oko 5 posto dionica Centrotrans Tranzita.

O Centrotrans Tranzitu

Centrotrans Tranzit je osnovan 1963. godine kao dio kompanje Centrotrans Sarajevo zadužen za pružanje usluga prevoza, pretovara roba, održavanja i remonta vozila.

Danas je ova kompanija locirana na autobazi “Centrotransa” Stup na sjeverozapadnom izlazu iz Sarajeva. Sjedište Društva se nalazi u Sarajevu, Općina Novi Grad u ulici Kurta Schorka br.8.

Važno je napomenuti da ova kompanija nema ništa s firmom Centrotrans Eurolines.

O Indexu

Firma Index d.o.o. Gračanica osnovan je 1985.godine sa osnovnom djelatnošću mašinska obrada metala. Index d.o.o. je sebe postavio na tržištu kao firmu koja ima mogućnost izvršavanja visoko sofisticiranih zadataka za koje su dokaz mnogobrojni uspješni projekti.

Kako je vrijeme odmicalo Index d.o.o. Gračanica je polako počeo da se uključuje u precizniju mašinsku industriju, posebno mašinsku obradu metala na najmodernijim CNC mašinama.

Ova kompanija se stalno širi, napreduje i ulaže, a njenu profesionalnost prepoznale su monge firme iz EU. Oko 70% proizvodnje se izvozi u zemlje EU.

[Mehmed beg Catic]

Na linku ima i video.

Tešanjski MADI, najveći proizvođač i prerađivač piletine u regiji



Kada pomislite na ukusnu piletinu, prvo što Vam padne na pamet, sigurno je MADI. O uspjehu ove tešanjske firme za FACE televiziju govorio je Maid Jabandžić, direktor društva ”MADI d.o.o”.

”O poslovanju kompanije MADI govore brojevi koji su najbolji pokazatelji, ali da budem iskren, ne zamaram se previše matematikom. Zbog posla, nemam vremena da razmišljam o tome. Predano radimo i naporno se borimo da bismo bili tu gdje smo danas. Istovremeno volim i prizemnost, jednu dozu skromnosti, koja vam ustvari i omogućava da ostvarite uspjeh.”

Sve je počelo davne 1989. godine kada su Maidov otac Ishak i njegov brat Mujo napustili državnu službu i počeli se baviti poduzetništvom.

”Krenuli smo od nule, ali sa ogromnim ambicijama. Svaki posao starta uz ogromne planove. Ali sve je do Vas. Na koji način implementirate planove i gdje vas odvedu ambicije. Ako završite visoko, dobro i jeste. Mi smo svoju energiju, trud i rad usmjerili na pravi put, pa je Madi postao uspješan porodičan biznis. Ovo je prije svega uspješna priča jedne porodice.

Porodice Jabandžić. Mnogo truda, rada i zalaganja, prije svega na izgradnji zdrave porodice, doveli su nas na ovo mjesto gdje se danas nalazimo”, kaže Maid, pa ističe:

”Ova država je kreirana po japiji Bosanca i Hercegovca. Ovo je najljepša i najbolja država na svijetu. Ovo je naša domovina i moramo ostati u njoj i probati stvarati lijepe i pozitivne priče. Ne zaboravite da je sve do nas. Zdrava porodica, red, rad, disciplina uz mnogo volje i želje su siguran recet za uspjeh.”

Za mene je posao odavno postao ogroman izazov. Ne libim se ni jedne sekunde ulaziti u nove projekte. Projekti su zapravo moj najveći poslovni izazov, ali istovremeno i put koji sigurno vodi ka uspjehu, ističe Maid Jabandžić, čiju priču o uspjehu možete pogledati u videoprilogu.

http://miruhbosne.com/?p=49849

[Mehmed beg Catic]

Domaći lanac Kort marketi nastavlja s ekspanzijom

Kort marketi, jedan od vodećih domaćih trgovačkih lanaca, koji se nalaze u sastavu kompanije Fructa Trade, proširit će svoju maloprodajnu mrežu otvaranjem 40. po redu marketa Hiper Kort Cazin.

Hiper Kort Cazin se nalazi na lokaciji bivšeg Maxi Metro objekta, u novom i moderno opremljenom prostoru na površini od 1.500 kvadratnih metara, caffe restoranom i sa obezbijeđenim parkingom.

– Fructa Trade – Kort marketi su već prisutni na području Unsko-sanskog kantona, tj. u Bihaću, koji je izuzetno važno tržište za nas te 25. aprila 2019. godine sa ponosom otvaramo naš 40. market. Na ovaj način širimo i našu veliku Fructa Trade porodicu, a posao u novom marketu će dobiti preko 30 novih radnika – rekli su iz kompanije.

Domaća kompanija Fructa Trade je također i jedna od najvećih proizvodnih kompanija u zemlji, pored maloprodajnog lanca Kort marketa i veleprodaje koje ima u svom sastavu. Osnovana je davne 1995. godine u Derventi.

Iz proizvodnih pogona kompanije izlaze neki od najpoznatijih domaćih brendova kao što su: Tomico kečapi, majoneze, dodaci jelima, ulje, tjestenine i sl, RD caffe – domaća kafa raznih aroma i espreso, Fruktako sokovi, Tomesko suhomesnati program, robna marka Lider, Topingo slatki program i Flora, a zapošljava preko 1.200 radnika.

[Mehmed beg Catic]

Bihaćka pivara: Pali prihodi i dobit


Bihaćka pivara imala je prošle godine poslovne prihode u visni od oko 9,57 miliona maraka, što je nešto manje nego godinu ranije kada su oni iznosili oko 10 miliona.

Poslovni rashodi su također smanjeni sa oko 9,33 miliona na oko 9,17 miliona KM.

Firma je ostvarila neto dobit prošle godine od 74.115 KM, znatno manje nego godinu ranije kada je profit iznosio 353.997 maraka, na osnovu finansijskog izvještaja kompanije.

Kompanija je lani imala 107 radnika, jednog više nego godinu ranije.