Namjenska industrija BiH

[Pita sirnica]

Sada bi bilo dobro da urade nešto uvezi dronova. To bi bilo ono što nam stvarno treba

[beco]

Imamo i svog kalasnjikova

"Igman proizveo novu bh. pušku: 100 % domaći proizvod"

https://www.vijesti.ba/clanak/646423/ig ... i-proizvod

[Batonac]

Jučer je svakom radniku Binasa d.d. Bugojno uplaćeno po 2768 KM neoporezive pomoći po Uredbi Vlade F BiH.
Tri mjeseca prije ove isplate, sredinom juna isplaćeno je 2520 KM, što je ukupno 5288 KM pomoći svakom radniku, dodatka na redovna primanja, platu, topli obrok i prijevoz. U nešto više od godinu dana, udvostručen je broj radnika, a do kraja godine biće raspisan još jedan konkurs za prijem oko 80 radnika.
Cilj je da Binas d.d. Bugojno ima 1000 uposlenih i da bude, kao nekad Slavko Rodić, okosnica ekonomskog razvoja Bugojna, ali i čitave Gornjovrbaske regije.

[BosnjackaHercegovina]

https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/37 ... odine.html

Navodno 6 Bajraktara TB2 kupljeno.

[Jack]

Vec sad se vidi prednost namjenske industrije.Godisnje sad dobit je oko 250 do 300 miliona km.Sto je i vise nego dovoljno da se kupi adekvatna PVO i jos vise TB2 ili Bajraktara

Bajraktar kao dron ima daleko bolje prednosti od dronova samoubica nazovi ''dronove'' koje su prikazani prije 6 mjeseci skoro.To vec moze da igra pozitivnu ulogu posebno ako imas izmedju 30-60 takvih TB2

Ovo je samo dobar pocetak

[kosarkas]

https://www.klix.ba/vijesti/bih/helez-t ... /250117007

Helez tvrdi da BiH već izvozi dronove u četiri države u vrijednosti 20 miliona KM, ali da je ostalo tajna

[atif]

Pretis kupio parcelu, niče nova fabrika
Kompanija iz Vogošće kupila zemljište koje je prodao Rudnik kreka Tuzla

Pretis d.d. Vogošća je fabrika namjenske industrije u većinskom vlasništvu Federacije BiH, koje je u 2023. godini imao ukupne prihode od 76,5 miliona KM.

S obzirom na kupovinu zemljišta i drugih nekretnina u Bukinju, za očekivati je da svoju proizvodnju prošire i Tuzlanski kanton koji do sada nije imao niti jednu fabriku namjenske industrije.

https://indikator.ba/KOMPANIJE-I-TR%C5% ... va-fabrika

[Drina]

U Cazinu će se graditi pogon namjenske industrije

– Na području Unsko-sanskog kantona je već nekoliko puta boravila ekipa iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, koja je obišla ponuđene lokalitete za projekt instaliranja kapaciteta namjenske industrije, te utvrdila da Cazin najviše odgovara i kapacitetom i lokacijom. U skladu s posvećenošću Federalne vlade da napravimo ravnomjeran razvoj kompletne Federacije Bosne i Hercegovine, ne samo jednog njenog dijela, opredijelili smo se za dolazak ovdje. Radi izgradnje pogona namjenske industrije planiramo još dvije do tri lokacije na području Federacije, a moguće i još jednu na području USK. U svakom slučaju, Cazin ispunjava sve uslove i tu ćemo krenuti sa prvim projektom – kazao je premijer Nikšić.

https://www.biznisinfo.ba/u-cazinu-ce-s ... ndustrije/


Nove Fabrike u Tuzli i Cazinu i kao sto pise mozda jos jedna u USK.

[Pita sirnica]

https://faktor.ba/ekonomija/ekonomija/o ... ste/215337

Nažalaost i ovi prihodi će završit u dzepovima kra-de-ze i jahača apokalipse

Ništa od dronova i drugih projekata.
Da su dio prihoda prebacili u Zrak, danas bi imali u Sarajevu proizvodnju mali dronova za pješadiju.
Ništa od toga...

[Pita sirnica]

Izdajice su na dobrom putu da pod naredbom kra-de-ze uništi namjensku industriju u krajevima gdje su isključivo Bošnjaci.

Imali smo historijsku priliku da izvedemo NI u 21 vijek, da je moderniziramo i tako osiguramo Rep BiH za naredne 25-35 godina. Nažalost, izdajnici su nas odradili dobro. Ovcama je bilo bitno da bleje po Bakiru i Željku, i sada kada ih više nema šute.

Alkoholičar Nikšić izprovocirao amerikance, radi 3 mjeseca dodatne plate onoj izdajici, želi da amerikanci tuže Pretis. Ona nesposobna direktorica, umijesto da napravi jednu od najveći firmi u Bosni ona aktivno uništava Pretis. Sve po naređenju ZG. Loš kvalitet, nena izrade novih proizvoda, Re-investicije u nove pogone.

Isto važi za Goražde, Bugojno, Novi Travnik. Jahači apokalipse ništa nisu uradili za NI, ove tkz uspijehe su samo rezultat rata i naoružavanja planete. Od ovih ljudi nemože se ništa za budućnost Bosne očekivat.

Brisel je poklonio pristup Rep BiH u EU.
Pa do danas nijednu uredbu, zakon,... ka članstvu nije urađen. Zar misli neko da će onda nesto i za NI uradit...

[BosnjackaHercegovina]

https://nomad.ba/zecevic-pritisak-na-pretis

Zečević: Pritisak na Pretis
6. maja 2025.
Berko Zečević

Proveo sam mnogo godina radeći na razvoju municije u tvornici Pretis. I danas je doživljavam svojom tvornicom koja predstavlja važan element opstojnosti Bosne i Hercegovine odnosno odbrane zemlje od mogućih udara izvana. Pokušavam proniknuti u pozadinu učestalih medijskih napada na direktoricu tvornice Pretis Almiru Zulić.

Pojedini portali proteklih dana citiraju pismo predstavnika američke firme Regulus Global LLC u Sarajevu upućeno Vladi FBiH u kojem se navodi „Uništavate Pretis (!?)… naše investicije su odbijene, … izgubit ćete partnere!…“, „Pretisom se loše upravlja na štetu svih dioničara. Pod vođstvom gđe Almire Zulić Burek, kompanija je pretrpjela ozbiljne neuspjehe… Regulus namjerava da odmah pokrene postupak smjene gđe Burek sa trenutne funkcije. Mi nismo samo investitor u Pretisu – mi smo dugoročno strateški partner Federaciji i Bosni i Hercegovini…“

Tekst pisma zbunjuje, ton je neprimjeren a određene tvrdnje bez sumnje ukazuju da je pisac (ili pisci) pisma osobe koje su porijeklom s ovih prostora i motivisani ličnim interesom.

Neosporno da dio navoda američke firme Regulus Global LLC – po pitanju tvrdnje da su odbijeni njihovi prijedlozi za investicije – odgovaraju istini, ali to je prije svega rezultat postojećih političkih i pravnih odnosa u Bosni i Hercegovini i Federaciji BiH, a ne svjesne namjere odbijanja prijedloga. Za promjene zakonskog okruženja treba vremena i spremnosti političkih struktura u Bosni i Hercegovini kako bi se izvršile korjenite promjene u vlasničkim strukturama vojnih tvornica, a da se pri tome ni u jednom trenutku ne ugrozi bit proizvodnih programa jer vojne fabrike moraju ostati bosanskohercegovačke.

Pored toga, privatni ulagači i vlasnici dionica vojnih fabrika koji ulažu novac moraju imati interese kako bi ostali dioničari. Za stvaranja uvjeta za promjenu statusa vojnih fabrika sa stanovišta ulaganja privatnog kapitala treba vremena, iako trendovi u Evropi i svijetu traži brze reakcije Vlade Federacije BiH.

Dok Vlada Federacije BiH ozbiljno ne pristupi ovom problemu ne mogu se očekivati značajnija investiciona ulaganja u opremu i objekte, u trenutku kada sve evropske zemlje ulažu enormna sredstva u razvoj vojne industrije s ciljem povećanja proizvodnje. Objektivno, ne postoje uvjeti da Vlada Federacije BiH iznađe dodatna sredstva za investicije u vojnim fabrikama, izuzev sredstava od prihoda samih fabrika.

Druge tvrdnje zahtijevaju osvrt. Kao što je poznato, u aprilu 2024. firma Sikto d.o.o. Sarajevo kupila je 41,50 % udjela u Pretisu. Ista firma posjeduje 25,69 % udjela u tvornici Binas iz Bugojna. Kasnije se saznalo da je firma Sikto d.o.o. Sarajevo ustvari zastupnik američke firma Regulus Global LLC. Udio od 41,50 % dionica u tvornici Pretis je plaćen preko 17 miliona KM.

Prethodnih godina Vlada Federacije BiH je dobit vojnih fabrika usmjeravala u kupovinu nove opreme, u investiciona ulaganja u objekte i repromaterijale i nije dopuštala isplatu dobiti privatnim dioničarima. I tu je bit problema s američkom firmom Regulus Global LLC.

Tvornica Pretis je 2023. godine ostvarila promet u iznosu od 76,5 miliona, a dobit je iznosila 10 miliona maraka. Prošle godine, imala je obrt od čak 153,8 miliona maraka, a dobit je bila 38,6 miliona maraka.

Ako se usporedi izdvajanja firme Regulus Global LLC za kupovinu dionica od preko 17 miliona KM, za 2023. i 2024. godinu bi im trebala pripasti dobit, u skladu s dioničarskim udjelom, od preko 20 miliona konvertibilnih maraka. To je više od ulaganja u kupovinu dionica, tako da njihova reakcija iako očekivana, nije razumljiva.

Prema informacijama portala Capital.ba dionice tvornice Pretis su 20. aprila ove godine zabilježile veliki skok vrijednosti od čak 33,33 %, što znači da je vrijednost dionica ove firme skočila sa 15 na 20 KM čime je tržišna vrijednost kompanije sa 63,8 miliona KM porasla na 85 miliona KM. Posljednje informacije Sarajevske berze navode tržišnu cijenu od 30 KM po dionici. Ovaj trend je vjerovatno rezultat postupka otkupljivanja preostalih dionica malih dioničara.

Jučerašnji članak na jednom domaćem portalu pod nazivom „Regulus Global: Američki partner za preporod namjenske industrije“ jasno pokazuje intervenciju viših struktura firme Regulus Global u promjeni nivoa komunikacije prema partnerima u Bosni i Hercegovini i predstavlja put ka iznalaženju rješenja od obostranog interesa.

U prethodnom periodu sam u više navrata analizirao potencijale i slabosti vojnih fabrika u Federaciji BiH, a posebno tvornice Pretis. Detaljno pratim proizvodnju, investicije u tvornicama i u svojim tekstovima sam u više navrata sugerirao šta treba otkloniti, a šta poboljšati.

Od 1996. godine do danas na rukovodećoj poziciji tvornice Pretis smjenjivali su se brojni direktori. Tek nekolicina njih imala je mogućnost završiti svoj mandat, dok su ostali bili smijenjeni a da često nisu ni znali razloge te smjene.

Ruku na srce, jedan broj direktora nije ni trebao biti postavljen na to mjesto. Od niza direktora u prethodnih 30 godina izdvojio bih sljedeće rukovodioce. Direktor Hilmija Nikšić sa saradnicima je iz pepela stvorio nukleus sadašnje tvornice Pretis. Direktor Jusuf Piralić je proširio tehnološke kapacitete, povratio dio opljačkanih mašina, sklopio prve ozbiljnije ugovore za izvoz municije, a pri tome bio izložen žestokim pritiscima vaninstitucionalnih grupa za izvlačenje novca iz tvornice, pa je na koncu morao napustiti Pretis. Zapaženi su bili i direktori Enver Alibegović i Hajrudin Pezo koji su pokušali kroz stipendiranje studenata odbrambenih tehnologija stvoriti razvojnu bazu za budućnost tvornice a na kraju ističem sadašnju direktoricu Almiru Zulić.

Krajem prošlog mjeseca sam imao priliku posjetiti sve objekte Pretisa i bio sam pozitivno iznenađen napretkom postignutim u protekle dvije godine, u odnosu na moju prethodnu posjetu. Ova tvornica se danas ne može prepoznati! Izvršena je potpuna reorganizacija organizacionih cjelina u skladu s modernim tehnološkim konceptima. Izgrađeni su novi proizvodni objekti, nabavljene savremene južnokorejske numeričke mašine, robotizirane su određene operacije na presama za toplo kovanje, u toku je aktiviranje dvije hidraulične prese za kovanje tijela minobacačke i artiljerijske municije kalibra do 122 mm, dvije flow-forming mašine za izradu komora za raketne motore su operativne, aktivirana je nova linija za ugradnju eksploziva u tijela projektila metodom šnekovanja, modernizirane postojeće linije za topljenje i livenje eksploziva u tijelo projektila… Moja trenutna procjena kapaciteta proizvodnje municije 120 mm, 122 mm i 155 mm pokazuje da se uskoro može očekivati kapacitet od 250.000 komada projektila godišnje.

Kada uzmemo u obzir sve nabrojano, opravdano je pitanje – kome smeta direktorica Almira Zulić?

Tokom mojih posjeta tvornici primjetio sam da su određeni rukovodioci i inženjeri u Pretisu pod uticajem određenih političkih opcija te su u skladu s interesima istih poduzimali određene aktivnosti u smislu onemogućavanja normalnog funkcioniranje tvornice. Te su se aktivnosti posljednjih godina intenzivirale jer je na sceni veći broj političkih subjekata koji aktivno participiraju u vlasti a često su te aktivnosti koordinirane s prijašnjim tvorničkim sindikatom.

Svako ko posjeti tvornicu Pretis može se uvjeriti da je veliki broj nekadašnjih objekata i parcela tvornice preuzet od strane privatnih firmi. Ti objekti i parcele su bili založeni kao hipoteka za kredite kod banaka za dobivanje tekućih finansijskih sredstava za nabavku sirovina i plaća. A dobrom sinhronizacijom vanjskih faktora i grupa unutar tvornice Pretis, zajedno sa sindikatom, mogli su se stvoriti uvjeti za preuzimanje hipoteka i zadržavanje objekata u vlasništvu fabrike.

Tokom jedne od posjeta tvornici, zatražio sam od direktorice da objasni pozadinu napisa kojima se traži njena smjena i na osnovu čega je Kantonalno tužiteljstvo pokrenulo postupak za utvrđivanje njene odgovornosti, pokrenut 2000. godine. Kada mi je predočila tekst Tužiteljstva i objasnila šta radi, ponudio sam se da izvršim tehničku analizu optužbi.

Pri proizvodnji artiljerijskih projektila, izuzetno važan element je rotirajući bakarni prsten koji osigurava sigurnosnu i funkcionalnu pouzdanost leta projektila. Materijal za izradu rotirajućeg prstena se nabavlja u inozemstvu, najčešće u Republici Srbiji, uvozom cijevi od bakra ili legura bakra, odgovarajućeg kvaliteta a prema vojnim standardima. S obzirom da su za artiljerijske projektile potrebne cijevi specifičnog i preciznog hemijskog sastava te nestandardnih dimenzija (prečnika i debljine), postojale su određene poteškoće u blagovremenoj isporuci a cijena je bila znatno veća u donosu na standardne dimenzije cijevi.

U tvornici Pretis je bila pokrenuta inicijativa da se uvozne cijevi od bakra ili legure bakra zamijene sirovinama bakra, cinka ili legurama bakra koje su nastajale u procesu proizvodnje čahura municije malog kalibra u tvornici Igman i da se primjenom tehnologije centrifugalnog livenja dobiju cijevi potrebnog hemijskog sastava i mehaničkih karakteristika.

Definiran je projekat, formiran radni tim koji je uspješno realizirao novi tehnološki proces. Sva izvršena testiranja s municijom 155 mm HE M107 su pokazala da je inicijativa sa stanovišta sigurnosne i funkcionalne pouzdanost leta projektila bila uspješna i opravdana.

Zaključak moje analize je bio sljedeći:

Izmjenom dijela tehnološkog procesa proizvodnje rotirajućih i/ili zaptivnih prstena na projektilima velikog kalibra primjenom centrifugalnog livenja cijevi od legure CuZn postignuto je sljedeće:
neovisnost izvora dobave materijala za rotirajući prsten o partnerima van Bosne i Hercegovine,
osiguran kontinuitet i pouzdanost procesa proizvodnje kritičnog elementa u proizvodnji projektila velikog kalibra,
troškovi pripremaka za izradu rotirajućeg prstena od cijevi dobivene centifugalnim livenjem su znatno niži od pripremaka iz vučenih cijevi legure bakra,
tehnologija centrifugalnog livenja cijevi od legure bakra omogućava jednostavnu i jeftinu promjenu dimenzija cijevi za rotirajuće prstene za sve kalibre od interesa za Pretis.
Izvršena su testiranje sa tri projektila 155 mm inertna M107 s ciljem provjere sigurnosti i funkcije rotirajućeg prstena od legure bakra CuZn10, a koji je izrađen od cijevi dobivene centrifugalnim livenjem.
Prodori projektila 155 mm inertna M107 kroz drvene panele su bili pravilni i otisci prodora su bili okrugli, što pokazuje da je rotirajući prsten ostvario svoju funkciju.
Isporučeno je više desetina hiljada projektila 155 mm HE M107 dvjema stranim armijama i navedene količine su primljene od kontrolnih organa tih zemalja. Time je potvrđena i funkcionalna pouzdanost tog projektila, odnosno ukupna kvaliteta proizvoda.
Primjenom koncepta nabavke cijevi CuZn10 dobivenih postupkom centrifugalnog livenja troškovi nabavke sirovina su manji u odnosu na nabavku vučenih nestandardnih cijevi CuZn10 iz inozemstva, jer se otpadni materijali koriste za izradu cijevi.
Iz navedenog se nameće zaključak da su pokušaji diskreditacije direktorice Almire Zulić rezultat činjenice da su kompanije koje su otkupljivale otpadne materijale od bakra i legura bakra iz tvornice Igman izgubile enormnu zaradu, s jedne strane, a s druge što je tehnologiju centrifugalnog livenja obavljala firma Termo Metal Resist d.o.o., koja se nalazi nekoliko stotina metara udaljena od lokacije gdje se vršila obrada rotirajućeg prstena.

Nabavku otpadnog materijala (legura bakra CuZn10) vršila je tvornica Pretis, dostavljala ga u firmu TMR na topljenje, livenje cijevi i rezanje na manje pripremke. Zatim se u tvornici Pretis nastavljala mašinska obrada pripremka u finalnu komponentu – rotirajuće prstene koji su zatim ugrađivani u ležište tijela projektila 155 mm HE M107.

Firma Termo Metal Resist je vršila dio usluga u procesu nabavljanja materijala određenog oblika i kvaliteta (livenje cijevi određenih dimenzija od legure bakra CuZn10) za dalju obradu unutar proizvodnog ciklusa firme Pretis, a na sličan način kao što su nabavljane vučene cijevi od legura bakra iz Srbije.

U medijima je problematizirana činjenica da je vlasnik firme Termo Metal Resist kćerka nekadašnjeg premijera Fadila Novalića, a ne da je stvoren novi tehnološki proces koji je osigurao neovisnost o uvozu sirovina.

Kao posljedica tih medijskih napisa i drugih pritisaka je da je oprema za centrifugalno livenje obojenih metala prodata a rotirajući prsteni se ponovo rade iz skupih bakarnih cijevi, vojna industrija je izgubila jednu važnu tehnološku cjelinu, a lobi koji stoji iza trgovine otpadnim materijalima nastavit će ostvarivati enormnu dobit. Kantonalno tužiteljstvo je odbacilo prijavu protiv direktorice Almire Zulić čija je pozicija upitna iako je riječ o primjeru uspješne i sposobne direktorice koja razumije procese u tvornici koju vodi i što je najvažnije – razumije tehničke materijale važne za tehnološke procese.

Svakako joj možemo zamjeriti što oko sebe nije uspjela stvoriti jače tehničko okruženje i razvojno odjeljenje s većim brojem ljudi. Ali bila bi velika šteta za vojnu industriju u cjelini da se ona makne sa rukovodeće pozicije Pretisa. Politički vrh NiP-a bi možda trebao odustati od napora da joj pronađe zamjenu, iako to pokušavaju svim silama već dvije godine. A rukovodstvo SDP-a bi trebalo ozbiljno porazgovarati sa prvim ljudima NiP-a Konakovićem i Ademovićem u pravcu zaustavljanja dvogodišnju sage pod nazivom „Kako ukloniti direktoricu Zulić?“

Ovaj proces pokušaja smjene direktorice Pretisa traje od druge polovine 2023. godine. Poznato je da su dva potencijalna kandidata iz Ministarstva odbrane napustila svoja radna mjesta i pristupili obuci, ali još nisu stvoreni uvjeti da se to realizira.

Vlada Federacije BiH je na sjednici 23. decembra 2024. godine dala saglasnost Nadzornom odboru Privrednog društva Pretis Vogošća za razrješenje Almire Zulić, radi isteka mandata, a na istoj sjednici donosi odluku o davanju saglasnosti Nadzornom odboru za imenovanje Almire Zulić za vršioca dužnosti direktora Pretisa do okončanja konkursne procedure, a najduže na vremenski period do tri mjeseca, počev od dana isteka mandata utvrđenog u Odluci Nadzornog odbora društva, broj 295/20 od 09.11.2020. godine.

Na hitnoj sjednici Vlade Federacije BiH 11. aprila 2025. se donose odluke sličnog sadržaja po kojima se vrši razrješenje dužnosti vršioca dužnosti direktora Pretisa i daje saglasnost Nadzornom odboru za donošenje Odluke o imenovanju vršioca dužnosti direktora Privrednog društva „Pretis“ d.d. Vogošća Almire Zulić do okončanja konkursne procedure, a najduže na vremenski period do tri mjeseca.

Ostaje da se vidi da li će razumni ljudi u Vladi Federacije BiH omogućiti određenim političkim uticajnim grupama da dovedu u pitanje funkcioniranje Pretisa postavljanjem podobnog direktora i smjenom direktorice koja je u protekle dvije godine ostvarila dobit od preko 48,6 miliona maraka, dok se u 2025. godini očekuje promet od oko 200 miliona maraka, što bi predstavljalo povećanje ukupnog prihoda od oko 30 %.

Bilo bi mudrije da Vlada Federacije BiH i rukovodstva NiP-a i SDP-a zajedno s američkom firmom Regulus Global LLC pronađu modus kojim će svi biti zadovoljni a koji će omogućiti da vojne tvornice u Bosni i Hercegovini konačno dobiju vanjske finansijske izvore i toliko potrebne nove tehnologije.

[Jack]

Ove komunisticke Jugobalije su napravile stete da ce nas totalno unistiti.Samo Pretis ima 500 miliona km duga.Koja sramota.I jos te budale imaju 15 mjeseci vlasti sigurnih.

Amerikanci im kazu da ce Pretis propasti a ovajn Njjva Niksic i dalje po svom
Retardirana komunjara

[Sahbaz]

Vlada FBiH prije dva dana: "Putanja Pretisa je razvojna".

Nerealno u kakav ambis smo mi kao nacija upali, ovo je jezivo.

Šta jugobalije dodirnu, to se momentalno osuši i propadne.

[amkos]

Vlada FBiH prije dva dana: "Putanja Pretisa je razvojna".

Nerealno u kakav ambis smo mi kao nacija upali, ovo je jezivo.

Šta jugobalije dodirnu, to se momentalno osuši i propadne.

Šta je rješenje ?

[Jack]

Rjesenje je rad,red i disciplina.A ne da uzimas kolac od Amerikanaca.I kome ces prodavati onda oruzje i metke.Mozda malo Ukrajini i to je to.Prije 4 godine prica je bila da Pretis raste i razvija se.Danas smo dosli da raznorazni Bosanci i Jugobalije dolaze i unistavaju namjensku industriju.Jugobalije su obicne sluge tzv Srba ili Hrvata

Ili hajmo ovako

Jel bolje da unistis namjensku industriju i time dadnes Bosnjacima jos manje sanse da opstanu.Ili da Bosnjaci imaju prihod svake godine od 300 miliona Km.To je to i to se gleda.Rezultat.Mozes ti trcati protiv Usain Bolt.Ali ako imas genetiku,ako si crnac i trenirat sport 20 godina.Imas neke sanse

Kod nas dolaze ljudi stranacka potrckala koji efikasno unistavaju svaki oblik namjenske industrije.Navescu vam primjer kako su ustashe slupale tvornicu u Vitezu.Ogolili su je do daske,danas nema nista u toj firmi.Ocigledno je da je cilj da se i Bosnjaci razoruzaju.A sta imas onda poslije

Ministra odbrane koji ne zna sta je dron.Statisticara Konakovica koji broji bijeli prah i balije po facebooku.Ako taj narod ima tako glupe ljude na vlasti.Onda i ne zasluzujemo nista bolje

[bosnaprkosna]

Pa prvi ovi Amerikanci su prvoklasni prevaranti.Uzeli unaprijed pare od ukajine 200 miliona a nista od dogovorenog nisu isporucili.O tome je prisao i financial times i new york times

[BosnjackaHercegovina]

Ove komunisticke Jugobalije su napravile stete da ce nas totalno unistiti.Samo Pretis ima 500 miliona km duga.Koja sramota.I jos te budale imaju 15 mjeseci vlasti sigurnih.

Amerikanci im kazu da ce Pretis propasti a ovajn Njjva Niksic i dalje po svom
Retardirana komunjara

Pa Njivu su upravo jazavci iz State Departmenta i postavili.

[BosnjackaHercegovina]

Ako Bog da - da se krene s ovim - proizvodnja baruta u Cazinu.

https://bljesak.info/gospodarstvo/indus ... uta/532288

[Jack]

Citali mene

Cazin.mi duguje besplatnu hranu do kraja zivota lol I

[BosnjackaHercegovina]

Da Bog da inshallah da se nesto od ovoga obistini. Zaista je potrebno da namjenska profercera po cijeloj BiH.

Evo jos informacija o ovom:


Nova era namjenske industrije: Bosna i Hercegovina ulazi u najveći investicijski ciklus od raspada Jugoslavije

Bosna i Hercegovina danas svjedoči najvećem talasu investicija u namjensku industriju još od vremena bivše Jugoslavije. Dok su fabrike koje čine okosnicu ovog sektora uglavnom građene prije rata, a poslije njega tek djelimično obnavljane i modernizirane, sada se dešava značajan kvalitativni skok – grade se potpuno novi objekti, šire kapaciteti i otvaraju pogoni širom Federacije.

Ginex gradi strateške pogone u Goraždu

Kompanija UNIS Ginex iz Goražda, globalni lider u proizvodnji kapisli, pokreće jednu od najvećih investicija u svojoj historiji. U planu je gradnja dva strateška objekta unutar postojećeg kompleksa u Goraždu.

Prvi će služiti za proizvodnju trinitrorezorcina (TNR), ključne sirovine za olovotricinat, koji je osnovna komponenta kapisli. Drugi objekat će biti namijenjen za sigurno skladištenje kiselina i otrovnih hemikalija, u skladu s najvišim ekološkim i sigurnosnim standardima.

Ova investicija će Ginexu omogućiti potpuniju kontrolu proizvodnog procesa, manju zavisnost od uvoza sirovina i bržu reakciju na rastuću globalnu potražnju za municijom i inicijalnim eksplozivima. Također, radi se i o odgovoru na globalne poremećaje u lancima snabdijevanja, koji su u posljednje vrijeme pokazali ranjivost evropskog tržišta.

BNT modernizuje kapacitete

BNT – Tvornica mašina i hidraulike iz Novog Travnika nastavlja značajne modernizacije. U prvoj polovini godine nastavljen je projekat rekonstrukcije bivše hale montaže, što će omogućiti prijem dodatnih 50 radnika.

Ova modernizacija podiže efikasnost i spremnost kompanije za preuzimanje većih narudžbi, posebno onih iz inostranstva, gdje BNT posljednjih godina bilježi rast reputacije i sve veću potražnju.

Binas i Pretis šire proizvodnju – novi pogoni u Cazinu i Tuzli

Veliki projekti se odvijaju i u drugim dijelovima Federacije. Prema informacijama federalnih vlasti, u toku su pripreme za otvaranje novih poslovnih jedinica kompanija Binas i Pretis, čime se namjenska industrija širi i na Cazin i Tuzlu.

– Pogon Binasa planiran je u Cazinu, a podružnica Pretisa u Tuzli. Kupovina objekta u Cazinu je u završnoj fazi, dok je u Tuzli pribavljena sva potrebna dokumentacija. Sve ide prema planu, a realizacija bi mogla biti završena i ranije nego što je predviđeno – potvrđeno je iz federalnog Ministarstva energetike, rudarstva i industrije.

Otvaranjem novih podružnica želi se ravnomjernije rasporediti proizvodnja, povećati ukupan kapacitet te otvoriti nova radna mjesta. Paralelno s tim, premijer FBiH Nermin Nikšić najavio je pokretanje domaće proizvodnje baruta, čime bi se riješio višedecenijski problem zavisnosti od uvoza ovog ključnog resursa.

Slaba tačka – Igman Konjic

Dok većina kompanija ulaže i raste, Igman d.d. Konjic prolazi kroz ozbiljnu krizu. Nedavno je proizvodnja privremeno obustavljena zbog prekida isporuka baruta iz Srbije, što je pokazalo koliko je bh. industrija osjetljiva na vanjske dobavljače.

Igman se suočava i s finansijskim gubicima, a u javnosti se sve glasnije postavlja pitanje da li su problemi posljedica vanjskih okolnosti ili lošeg upravljanja, pa i mogućih nepravilnosti u rukovođenju.

Nova šansa za BiH

Investicije u Ginexu, Binasu, Pretisu i BNT-u jasno pokazuju da Bosna i Hercegovina ulazi u novu fazu razvoja namjenske industrije. Dok su dosadašnji kapaciteti bili naslijeđe socijalističkog perioda, danas se gradi moderna infrastruktura koja može zadovoljiti stroge NATO i EU standarde.

Globalna potražnja za oružjem i municijom ubrzano raste nakon brojnih geopolitičkih kriza. Evropska unija je već najavila ulaganja od 800 milijardi eura u odbrambeni sektor u narednih pet godina, što otvara prostor i za bh. kompanije da se snažno pozicioniraju na svjetskoj mapi proizvođača.

Bosna i Hercegovina tako dobija novu priliku da ojača jednu od rijetkih industrijskih grana u kojoj se i dalje može takmičiti s najvećim igračima u svijetu.



https://etto.ba/clanak/nova-era-namjens ... ugoslavije