Ekonomija Sandžaka

[Bosni]

http://sandzakpress.net/za-petnjicu-130-000-eura

Za Petnjicu 130.000 eura

Petnjica - Vla­da Cr­ne Go­re opre­di­je­li­la je ju­če 130.000 eura za fi­nan­sij­sku po­moć op­šti­ni Pet­nji­ca.

Pred­lo­gom od­lu­ke bi­lo je pred­vi­đe­no da se no­vo­for­mi­ra­noj op­šti­ni po­mog­ne sa 100.000 ali je od­lu­če­no da fi­nan­sij­ska po­moć bu­de za 30.000 ve­ća od tog iz­no­sa.

Vla­da je za­du­ži­la Mi­ni­star­stvo fi­nan­si­ja da po­moć Pet­nji­ci is­pla­ću­je suk­ce­siv­no do kra­ja ove go­di­ne, i to iz sred­sta­va te­ku­će bu­džet­ske re­zer­ve.

U vla­di­nom do­ku­men­tu se na­vo­di da se op­šti­na Pet­nji­ca obra­ti­la Mi­ni­star­stvu fi­nan­si­ja za­htje­vom za fi­nan­sij­sku po­moć.

– U ci­lju stva­ra­nja uslo­va za funk­ci­o­ni­sa­nje no­vo­o­sno­va­ne op­šti­ne i mo­guć­no­sti za usva­ja­nje bu­dže­ta za na­red­nu fi­skal­nu go­di­nu, pred­la­že­mo da se op­šti­ni Pet­nji­ca do­di­je­li fi­nan­sij­ska po­moć – na­ve­de­no je u pred­lo­gu.

Pet­nji­ca je sta­tus op­šti­ne po­no­vo do­bi­la od­lu­kom Skup­šti­ne Cr­ne Go­re u ma­ju pro­šle go­di­ne.

Evo zbog ovakvih stvari je dobro da su se stvorile opcine Gusinje i Petjnica. Da je ostala u sastavu Berane, Petjnica nikad ove pare nebi vidjela.

[Bosni]

http://sandzakpress.net/pljevlja-za-sed ... 00-gradana

Pljevlja: Za sedam mjeseci zaposleno 800 građana

Pljevlja - Na evidenciji Biroa rada u Pljevljima trenutno se nalazi 2.390 lica. Za sedam i po mjeseci u 2014. godini zaposlena su 744 lica na određeno i 52 lica na neodređeno vrijeme. Na sezonskim poslovima angažovano je 400 lica a učešće visokoškolaca u sezonskim poslovima je 15 posto, objavio je PVPortal.

Kako je istaknuto, tokom 2014. godine u opštini Pljevlja došlo je do pada broja nezaposlenih lica koja aktivno traže zaposlenje.

„Trenutno na evidenciji nezaposlenih lica u opštini Pljevlja se nalazi 2390 lica, odnosno, stopa nezaposlenosti je 20,66 % i ona je znatno manja u odnosu na početak godine kada je iznosila 21,79 % – rekao je za PVPortal Sabit Ćirlija - direktor Biroa rada Pljevlja

Prema njegovim navodima, nezaposlena lica koja aktivno traže zaposlenje podijenljena su u tri grupe.

“Prva grupa su neposredno zapošljiva lica i takvih imamo oko 400, druga i najveća grupa su uslovno zapošljiva lica, takvih lica u Pljevljima je 1422 i treća grupa nezaposlenih su teže i teško zaposliva lica i njih na evidenciji ima 560. Za ovih sedam mjeseci imali smo 432 prijave o slobodnom radnom mjestu odnosno za 846 pozicija, Koliko je dobar taj podatak možemo vidjeti kada uporedimo isti period prošle godine za koji je dostavljeno svega 170 prijava za 298 slobodnih radnih mjesta”, istakao je Ćirlija

Prema navodima portala, na sezonskim poslovima do 12. avgusta 2014. godine angažovano je 400 lica.

Trenutno se u opštini Pljevlja realizuje sedam javnih radova od toga šest lokalnih i jedan državni javni rad „Neka bude čisto“.

U njihovoj realizaciji, kazao je Ćirlija, angažovana su 33 nezaposlena lica i uglavnom su to strukture uslovno i teže zapošljiva lica, zaključio je PVPortal.

[Bosni]

http://www.vijesti.me/vijesti/kaisevi-i ... ion-813170

Kaiševi iz Pljevalja osvajaju region

Braća Džervin i Imar Hodović već petnaest godina predano rade na ostvarenju svog sna da od male obućarske radnje u centru grada stvore prepoznatljiv porodični posao, koji će im obezbijediti pristojan život.

U tome su uspjeli, pa je Džervin danas uspješan proizvođač Dandi kožne galanterije, i jedini proizvođač kaiševa, novčanika i tašni u Crnoj Gori. Imar je jedan od najboljih pljevaljskih obućara, koji je zanat naučio od svog starijeg brata.

U njegovoj radnji u centru Pljevalja sve je besprekorno, što je rijedak slučaj kada je u pitanju ovaj tip zanatske radionice.

"Obućarstvom sam se počeo baviti sasvim slučajno u obućarskoj radnji mog tetka Ahma Sofovića, kada su mnogi mladi ljudi smatrali da im je ispod nivoa raditi takve poslove. Nije me u potpunosti ispunjavao taj posao jer u njemu nisam mogao da pokažem sve što znam, iako sam u međuvremenu otvorio svoju radnju. Shvatio sam da jedino u nekom segmentu proizvodnje mogu da ispunim svoju znatiželju. I onda sam slučajno prodavajući kaiševe drugih proizvođača u mojoj radnji, odlučio da počnem da proizvodim kaiševe“, kaže tridesetsedmogodišnji Džervin.

Svaki cent zarđenog novca u obućarskoj radnji ulagao je u izgradnju male radionice u pljevaljskom selu Odžak, gdje je kupio parče zemlje.

"Sve sam napravio od svoga rada, nikakve kredite nijesam koristio. Ne zanima me novac, zanima me samo da postignem svoj cilj koji će neko, ko sve ovo naslijedi dograđivati. Smatram da se u jednoj generaciji ne može napraviti novac. Ljudi moraju biti svjesni toga“, kaže Džervin, čiji su kaiševi postali brend u Crnoj Gori i regionu.

Da se stvarno radi o kvalitetnim proizvodima govori i podatak da Džervin na sve svoje proizvode daje garanciju od pet godina. Namjerava da se uskoro oproba u proizvodnji cipela, ali to kako ističe neće biti glavna preokupacija.

"Planiram da uradim jedan ili dva modela muških kožnih cipela. Samo mi jedna mašina nedostaje, ostalo sve imam“, rekao je Džervin.

On u svojoj radionici zapošljava tri radnika. Uskoro će primiti još dva, a kada bi povećao kapacitete, za šta mu je potreban novac, uposlio bi najmanje još toliko radnika. Smatra da država treba da pomogne u obuci radne snage, jer je kako tvrdi potrebno najmanje godinu da bi se obučio radnik da samostalno obavlja ove poslove.

"Zanatstvo je jedina grana u kojoj Crna Gora može intenzivno da se razvija. Došlo je vrijeme kada se mladi ljudi sve više okreću zanatskim poslovima jer je došao kraj brzim i sigurnim parama“, rekao je Hodović.

Njegov radni dan traje najmanje 14 sati, što je, smatra Džervin Hodrović, i jedan od razloga zbog kojeg je porodični biznis izuzetno uspješan.

Unaprijed rasprodata kompletna proizvodnja

Kompletnu proizvodnju preko 100 vrsta muških i ženskih kaiševa unaprijed je rasprodao, a uskoro namjerava da u Sarajevu otvori prodavnicu veleprodaje i maloprodaje. Kaiševe i druge proizvode izrađuje od najbolje kože koju nabavlja u Turskoj. Ostale djelove, od najrenomiranijih svjetskih proizvođača.

"Nosio sam u Tursku našu kožu na analizu. Ja uvozim kožu koja je i iz Izmira preko Republike Genocidne i Italije došla u Tursku. To je stvarno besmisleno, ali za sada drugačije ne mogu. Ako si kreativan u nečemu država bi trebalo da ti pomogne bez obzira šta proizvodiš”, smatra Hodović.

Država se ne brine previše za preduzetnike sa idejama

Hodović ističe da država ne pruža adekvatnu podršku preduzetnicima koji imaju dobre ideje i kvalitetan proizvod.

"Da mi neko da pedeset ili sto hiljada eura, čudo bih napravio. U segmentu proizvodnje kaiševa došao sam do savršenstva. Počeli smo da proizvodimo i muške novčanike i torbe koji su vrhunskog kvaliteta“, ističe stariji Hodović, koji osim menadžerskih radi i sve druge poslove u procesu proizvodnje.

[Bosni]

http://sandzakpress.net/u-brodarevu-poc ... ilion-eura

U Brodarevu počela izgradnja hladnjače, investicija vrijedna milion eura

Prijepolje – Trgovinsko preduzeće Ineks Sokolica iz Prijepolja počelo je u Brodarevu izgradnju hladnjače od 800 tona, za jagodičasto voće.

Radovi koštaju milion eura, a završiće se do ljeta kada počinje otkup malina.

“Namjera je da skladišne i prerađivačke kapacitete približimo malinarima brodarevskog kraja kojih je iz godine u godinu sve više”, rekao je agenciji Beta vršilac dužnosti direktora Ineks Sokolice Džemko Jusović.

Nova hladnjača će imati i prerađivački kapacitet, tako da se planira zapošljavanje 30 radnika.

“Postoje izgledi da se malinarima obezbjede određene količine sadnog materijala visokokvalitetnih sorti maline koje odgovaraju kupcima iz Njemačke sa kojima je već ugovoren izvoz kompletnih količina zamrznute i prerađene maline iz brodarevskog kraja”, kazao je Jusović.

Preduzeće Ineks je od 2008. godine u vlasništvu privrednika iz Njemačke, Besima Brdara

[Bosni]

pOvKnEuscXY

[Bosni]

Hjf4k1u5NMk

[Zmaj]

2wvRZkBY28U

Hadžifejzović kupio objekte TK “Raška”