Reportaže

[JuzniDoboj]

*MzkE~:agR1a{EM9BTdp

[Drina]

Mnogi su prijavlheni u FBIH radi beneficija. Veca penzija i slicno

[noel malcolm]

http://stav.ba/od-kozije-cuprije-do-san ... ovratnika/

10% stanovnistva Visegrada vec cine bosnjaci.Masala
Prije par gocina bilo je puno losije.

Typical wishful thinking!

Broj povratnika vremenom moze samo padati i na zalost pada!

Pada u Doboju i Teslicu koji imaju iza ledja jaki Tesanj, a kamoli u Visegradu.

Ohladite malo oko ovakvih euforicnih vijesti, nikakve koristi od toga nemamo.

[amkos]

http://stav.ba/od-kozije-cuprije-do-san ... ovratnika/

10% stanovnistva Visegrada vec cine bosnjaci.Masala
Prije par gocina bilo je puno losije.

Typical wishful thinking!

Broj povratnika vremenom moze samo padati i na zalost pada!

Pada u Doboju i Teslicu koji imaju iza ledja jaki Tesanj, a kamoli u Visegradu.

Ohladite malo oko ovakvih euforicnih vijesti, nikakve koristi od toga nemamo.

Niko ne čita moju opasku!

Opaska !!!

Danas oko deset posto stanovništva Višegrada čine Bošnjaci. Nažalost, broj povratnika opada, mortalitet je veći od nataliteta. One koji umru nema ko naslijediti, da nastavi živjeti i raditi na tim imanjima. “Ukoliko se ne promijeni politika povratka, ovo će za 15 godina biti vikend-naselje. Žalosno je što to moram reći, ali je tako”, tvrdi Edin.

[Zmaj]

http://stav.ba/od-kozije-cuprije-do-san ... ovratnika/

10% stanovnistva Visegrada vec cine bosnjaci.Masala
Prije par gocina bilo je puno losije.

Typical wishful thinking!

Broj povratnika vremenom moze samo padati i na zalost pada!

Pada u Doboju i Teslicu koji imaju iza ledja jaki Tesanj, a kamoli u Visegradu.

Ohladite malo oko ovakvih euforicnih vijesti, nikakve koristi od toga nemamo.

Niko ne čita moju opasku!

Opaska !!!

Danas oko deset posto stanovništva Višegrada čine Bošnjaci. Nažalost, broj povratnika opada, mortalitet je veći od nataliteta. One koji umru nema ko naslijediti, da nastavi živjeti i raditi na tim imanjima. “Ukoliko se ne promijeni politika povratka, ovo će za 15 godina biti vikend-naselje. Žalosno je što to moram reći, ali je tako”, tvrdi Edin.

Tvoju opasku?

[amkos]

Typical wishful thinking!

Broj povratnika vremenom moze samo padati i na zalost pada!

Pada u Doboju i Teslicu koji imaju iza ledja jaki Tesanj, a kamoli u Visegradu.

Ohladite malo oko ovakvih euforicnih vijesti, nikakve koristi od toga nemamo.

Niko ne čita moju opasku!

Opaska !!!

Danas oko deset posto stanovništva Višegrada čine Bošnjaci. Nažalost, broj povratnika opada, mortalitet je veći od nataliteta. One koji umru nema ko naslijediti, da nastavi živjeti i raditi na tim imanjima. “Ukoliko se ne promijeni politika povratka, ovo će za 15 godina biti vikend-naselje. Žalosno je što to moram reći, ali je tako”, tvrdi Edin.

Tvoju opasku?

Da, moju citiranu opasku. Ovo što je ovaj Edin izjavio.

[Mehmed beg Catic]

Jakub Salkić: Ako ću se već boriti, radije biram da se borim u svojoj zemlji, na svojoj očevini


Jakub Salkić je diplomirani novinar, ima 33 godine a uz podršku i pomoć svoje porodice nastavio je dugi porodični posao i posvetio se proizvodnji džemova, marmelada, sokova te dodataka jelima. Prije deset mjesec osnovao je novi brend na tržištu “Zlatna kap”.

Kuhanje domaćih džemova i marmelada još uvijek nije nestalo iz tradicije naših krajeva. Ljeto i rana jesen vrijeme je kada se zreli mirisni plodovi pretvaraju u slasne voćne namaze po starim, ali i osuvremenjenim metodama. Tamno bobičasto voće, višnje, maline, marelice, šljive, šipak, neke su od vrsta voća koje se najčešće ukuhavaju u našim kuhinjama. Međutim, postoje i oni koji upravo u proizvodnji ovih proizvoda vide i posao, pa je iz dana u dan sve više onih koji se odlučuju na bavljenje ovim zanimanjem. Jedan od takvih slučajeva je i priča 33-godišnjeg Jakuba Salkića, koji je inače iz mjesta Bratunac u Podrinju. Jakub trenutno živi u Sarajevu, po zanimanju je diplomirani novinar, a po opredjeljenju za budućnost poljoprivrednik, odnosno proivođač prehrambenih proizvoda. Ovaj muž i otac osmomjesečne bebe pokretač je novog brenda na tržištu BiH – “Zlatna kap“, a pored proizvodnje sokova, džemova i pekmeza, proizvodi i dodatke jelima, a koji se mogu pronaći i na Facebook stranici Zlatna kap. Tim smo povodom razgovarali s Jakubom.

http://miruhbosne.com/?p=41861

[atif]

https://www.preporod.com/index.php/sve- ... vise-slabi

Redžo-ef. Mehanović : U Posavini čuvamo osjećaj patriotizma koji sve više slabi, džemat Tarevci, Medžlis Modriča.

Koliko stanovnika živi u Tarevcima?
Džemat Tarevci obuhvata prostor istoimene Mjesne zajednice Tarevci i to je jedino prigradsko naselje u Modriči u kojem, osim u gradu Modriča, žive muslimani. Do rata u Tarevcima je živjelo oko 600 bošnjačkih porodica s oko 3.000 stanovnika čiji je vjerski život bio organizovan u dva džemata s kompletnom infrastrukturom potrebnom za odvijanje vjerskog života: 2 džamije, dva imama, 2 imamska stana i 7 mezarja. U toku rata je kompletna infrastruktura Islamske zajednice uništena, stanovništvo protjerano, a 39 naših džematlija stradalo: 26 šehida i 13 civilnih žrtava rata.

Na koji način radite s mladima i nakon mekteba?
Posvećujemo im dobar dio vremena i nudimo im razne sadržaje. Da bi efekat našeg rada bio što bolji i polučio što bolje rezultate, imami i koordinatori za rad sa mladima sa područja našeg Medžlisa, ali i iz Odžaka i Bosanskog Šamca koji su nam relativno blizu, kroz Mrežu mladih organizovali su Halku hadisa za mlade koju je vodio Adnan-ef. Kavazović. U toku njenog dvomjesečnog trajanja obišli smo sve naše džemate, a halki je prisustvovalo preko 130 mladih sa sva tri naša medžlisa. Za uspjeh ove aktivnosti zaslužni su svi naši imami koji su dali veliki doprinos u njenoj realizaciji. Omladina je uključena i u rad Škole Kur′ana. Za njih organizujemo razne turnire, tribine, iftare i izlete. Svake godine učestvuju u Maršu mira “Srebrenica“. Najaktivniji su nagrađeni sedmodnevnim učešćem u kampu Ljetna škola u Sarajevu, a tu aktivnost smo realizirali u saradnji sa fondacijom Izvor nade iz Sarajeva, kojim se i ovim putem zahvaljujemo. U planu su i nove aktivnosti poput Regionalnog kviza za mlade sa područja Podrinja i Posavine ali i nova druženja kroz halke hadisa i tefsira.

https://www.preporod.com/index.php/sve- ... nske-gunje

S muslimanima u Hrvatskoj - Dunje iz slavonske Gunje

Nažalost, ni Gunju nije mimoišla moderna životna filozofija mladih koja je stala u tri magične riječi: VOZAČKA, VIZA, NJEMAČKA. Narod se dobro slaže i nema međunacionalnih incidenata. Efendija Bešić podvlači da zakon o pravima nacionalnih manjina nije do kraja ispoštovan, jer u općini Gunja, iako je Bošnjaka oko 30%, nema niti jednog stalno zaposlenog Bošnjaka. Vjeronauka u školi odvija se bez problema.

[Mehmed beg Catic]

Bosanska kuća prkosi vremenu više od tri stoljeća


Tradicionalna bosanska kuća u vlasništvu porodice Hamidović u naselju Džafići, općina Kalesija, više od tri stoljeća prkosi vremenu. Kuća je zahvaljujući velikoj brizi članova Hamidović očuvala originalni izgled, a sve adaptacije na ovoj kući urađene su tako da budu u skladu s tadašnjom arhitekturom.

Sadašnji vlasnik kuće je Rasim Hamidović, a našoj ekipi prilikom posjete kazao je da su kroz tri stoljeća u ovoj kući rođeni mnogi potomci.

Predmet interesovanja

– Prema podacma koje smo prikupili, kuća datira iz 17. vijeka. Ova kuća bila je glavna i iz nje se dalje širilo selo. Prvi domaći bio je Aljo Hamidović i on je živio na čardaku ove kuće. Prema podacima kojima raspolažemo, na kući je devet puta mijenjan krov, dok magaza ili podrum nikada nije mijenjan. To je ostalo originalno na kamenju, od bosanskog hrasta, vrlo čvrstog, postojanog. Gornje dijelove smo poporavili, jer mnoga toga je bilo trulo – kaže Rasim i dodaje da se magaza imala razne namjene od skladištenja hrane do čuvanja stoke.

Prema njegovim riječima, u kući su od njenog nastanka uvijek živjele najmanje dvije porodice, osim u periodu od 80-ih do 90-ih godina prošlog stoljeća.

– Mislili smo da će zbog toga kuća biti srušena, ali smo je nakon posljednjeg rata adaptirali i u nju ponovo uselili prije 12 godina. Ovo je veoma važan objekat u ovoj regiji i zadržala je svoju originalnost onoliko koliko je to bilo moguće, te je sada predmet interesovanja ljudi koji se zanimaju za starine, i iz BiH ali i šire – kaže Rasim.

Kuću je do sada posjetio veliki broj ljudi iz inostranstva i BiH, među kojima su i Nedžad Ibrišimović. U kući se nalazilo i ognjište gdje se kuhalo jelo za brojne ukućane, pravila peka, kuhala pura. Temelji ove kuća su građeni od kamena i do danas su ostali isti, prizemlje od gline, nepečene cigle i drvenih poveznica. Prvi sprat je imao drvenu strukturu, a krov je gotovo uvijek bio od drveta.

Danas kuća ima autentičan vanjski izgled, a unutrašnjost je dopunjena modernim elementima stanovanja, uz brojne starine na zidovima i policama koje Rasim marljivo prikuplja.

– Najviše je naslijeđenih starina, a puno je ljudi koji shvataju vrijednost kuće i bosanske tradicije, pa donose staro posuđe ili neke druge starine – kaže Hamidović.

Likovne kolonije

Zbog svoje autentičnosti koja zadivljuje, u bašti dvorišta ove kuće održavaju se i likovne kolonije.

– Dolaze umjetnici iz BiH i svijeta i ponekad se okupi i do 50 umjetnika, a jedne godine gošća nam je bila umjetnica iz Indije. Osim njih, pozivamo i mlade koji uče slikanje od starijih. Umjetnicima osiguramo platna, štafelaje, boje i sa sobom ne trebaju ništa nositi, osim ličnih stvari. Ove godine planiramo postaviti šatore u kojima će boraviti umjetnici. Mještani ovog sela do sada uvijek rado prihvatali sve goste i ustupalo im svoje kuće za spavanje, ali znate kakvi su umjetnici, oni vole da se druže i razgovaraju. Kada ih smjestimo po kućama, onda su oni razdvojeni i ne mogu se družiti – kaže Rasim.

Prema njegovim riječima, kolonija traje dva dana i dvije noći, a prvog dana se održavaju književne večeri ili se prikazuju filmovi, a okupe se i muzičari s prostora sjeveroistočne Bosne.

– Bude to zaista lijepo druženje koje okupi i do hiljadu posjetilaca. Gostima pripremamo tradicionalna bosanska jela, organiziramo vožnju zaprežnim vozilima i trudimo se da im dočaramo neka stara vremena – kaže Hamidović.

Rasim kaže da vode računa o djeci i mladima koji također žele slikati, te je napravio još jednu, manju bosansku kuću koja je namijenjena njihovim aktivnostima. Ova kuća je otvorena za sve posjetitelje, a oni koji žele vidjeti i ostjetiti dašak starih vremena mogu iznajmiti kuću na nekoliko dana.

http://www.kozarac-mutnik.com/index.php ... i-stoljeca

[Zmaj]

u8SJKLbi3Sc

Grad nema dom zdravlja, srednju školu, vrtić, a neka sela ni struju.

[kosarkas]

http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/re ... ija-u-Foci

[atif]

Vrijedan hodza u glamocu. 6 tu dzamiju grade i jedini imaju bosnaski jezik u skolama izmedju bihaca i mostara.
lzB6m7j9V8E

[Jack]

Interesantna reportaza iz Martin Broda

https://www.youtube.com/watch?v=EP41VWf6JoM

20:18 Zora kaze da joj Arapi dodju u prenociste

https://www.youtube.com/watch?v=NuUE_KNd7Gk

Putokaz Sanski Most

[Zmaj]

qQCeAeDyzMs

U Kninu je 1991. živelo 75 odsto Srba, danas živi 80 odsto Hrvata U Kninu se danas vijori šahovnica, koje tamo nikad nije bilo, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Kosovskoj Mitrovici. I to je bio povod za brojne reakcije iz Hrvatske, među kojima je bila reakcija i predsednice Grabar Kitarović. I tako je ponovo otvorena priča o kninskim Srbima. U Kninu je 1991. živelo 75 odsto Srba, danas živi 80 odsto Hrvata. A kakav je život preostalih Srba? Knin i kninska sela obišla je ekipa Oko magazina.

Od 1. do 9. minute mala reportaza o kninskim srbima.

[Jack]

De ova dva linka postavi ponovo ili uploaduj da se vidi ovako.Ja bas i ne znam sto sam postavio

[Zmaj]

Interesantna reportaza iz Martin Broda

https://www.youtube.com/watch?v=EP41VWf6JoM

20:18 Zora kaze da joj Arapi dodju u prenociste

https://www.youtube.com/watch?v=NuUE_KNd7Gk

Putokaz Sanski Most

EP41VWf6JoM

Tamo gdje se ljube Unac i Una, na 20-om kilometru od Drvara, smjestio se Martin Brod. Poznat je po prirodnim ljepotama, naročito po istoimenom vodopadu. Naše priču započnjemo legendom o tome kako je u stvari ovo prelijepo mjesto dobilo ime.

NuUE_KNd7Gk

U novom izdanju emisije "Putokazi" obišli smo Sanu i Sanski Most, a specijalni gost emisije bio je srpski član Predsjedništva BiH Младен Иванић - Mladen Ivanić. Pričali smo o životu Srba povratnika u dolini Sane, o stazama djetinjstva i starim vremenima...

Nisam znao da je Ivanic iz Sane.

[Zmaj]

Tragom vijesti da se u Bronzanom Majdanu, ovih dana puno radi i gradi, da je otvorena i fabrika, da se ovaj kraj probudio iz višegodišnjeg sna, te da se otvaranjem novih radnih mjesta i gradnjom infrastrukture iz korijena mijenja način života ovdje, uputismo se na krajnji zapad banjalučke gradske teritorije.

[Zmaj]

Jad i cemer.

[Zmaj]

Opština Jezero smještena je u jugozapadnom dijelu genocidne. Graniči sa opštinama Šipovo, Mrkonjić Grad i Jajce. Podjedanko je udaljeno od sva tri grada, što ovom malom gradiću smještenom na Plivskom jezeru pruža odlične preduslove za privredni razvoj. Ima Jezero i sve predispozicije da psotane ozbiljan turističa destinacija. To su na vrijeme shvatili u novom opštinskom rukovodstvu, tako da su ovog ljeta, po prvi put organizovali promotivno tuirstičku manifestaciju pod nazivom Dani Jezera 2017.

[Zmaj]

Na sljedecoj stranici ove teme cu zapocet svoju minireportazu o Mostaru.