Stranica: 664/886.

Re: Vitalna statistika BiH

Postano: 21 jun 2021 13:17
Postao/la Jack
Vitez je veoma sokantna opstina.Dobijao sam cifru da je cak 4 prvacica napustilo Vitez ovdje kod Hrvata u 2 mjeseca znaci opstina.Od tog 3 je zavrsilo u Njemackoj.Nikad nisu imali ovakve padove i ovakve migracije makar iz Viteza.

Brakova u pravom zivotu sigurno ima nesto malo vise kod katolika,ali nacelno dosta ovih podataka je tacno.

Re: Vitalna statistika BiH

Postano: 21 jun 2021 13:20
Postao/la Jack
CapsLock je napisao/la: 19 jun 2021 03:35 Znaci 2020 BIH novorodjeni:

Bosnjaci 55%
Katolici 9.5%

Bosnjaci 60-62%
Srbi 28%
Katolici 9,5%


Ono sto je majstorski uradjeno je da raznoraznim birokratskim potezima namjestanja.A to nije prvi put.Od ''ostalih i nepoznatih' do slucaja Bratunca gdje sam sve objasnio.Nas udio je procentualno smanjen ovdje izmedju 5-7% sto je prilicno dosta.Oni ne zele da dadnu dominaciju Bosnjaka pa daju neke silne ostale,nepoznate,izmisljaju broj prvacica u Sumskoj.

Re: Vitalna statistika BiH

Postano: 21 jun 2021 20:05
Postao/la Jack
Jel Hrvati sklapaju gradjanske brakove ili crkvene?
Ne bih znao,ali rekao bih da vecinom gradjanski brakovi po Bosni,dok po Hercegovini je drugacije i tu je malo vise crkvenih podataka?

Da li ja realno mislim da smo mi vecina u Mostaru sto se tice brakova?Ne,ne bih rekao.Ali,takodjer je jasno.Da je broj prvacica najbolji indikator svega.Zanemari brakove i sve.Da onih 13 Hrvata prvacica sk 2021/2022 u opstini Gornji Vakuf.Da vecina ne ide mozda u skolu u Hrvatskoj :lol:

Da li u selu Sasina kraj Sanskog Mosta zivi 40 katolika pa i manje od tog.Ili da li zivi preko 300 Hrvata zadnji popis dole.Jer znam da imaju 4 maloljetna u selu koje je u 2 svjetskom ratu imalo 300 maloljetnih.Sto znaci realno ako je u 2 svjetskom ratu bilo mladezi i svega.Danas je tog manje


Mapa je okay,mislim da je sve dobro.Ponajvise ova mapa je da prca ustashe koji vec lagano dolaze u stadij ocaja.Sad im je glavna prica o iseljavanju Usk kantona i preuzimanju opstine Bugojno ili jos koja bajka.Ali,realnost i stanje na terenu je da kanton Srednja Bosna ima danas manje prvacica Hrvata od opstine Mostar.Dok je prije 10 tak godina ovaj kanton imao regularno i do 250-300 vise prvacica od Hrvatskog plana u Mostaru

Re: Vitalna statistika BiH

Postano: 24 jun 2021 11:08
Postao/la interista_1908
Jack je napisao/la: 21 jun 2021 20:05 Jel Hrvati sklapaju gradjanske brakove ili crkvene?
Ne bih znao,ali rekao bih da vecinom gradjanski brakovi po Bosni,dok po Hercegovini je drugacije i tu je malo vise crkvenih podataka?

Da li ja realno mislim da smo mi vecina u Mostaru sto se tice brakova?Ne,ne bih rekao.Ali,takodjer je jasno.Da je broj prvacica najbolji indikator svega.Zanemari brakove i sve.Da onih 13 Hrvata prvacica sk 2021/2022 u opstini Gornji Vakuf.Da vecina ne ide mozda u skolu u Hrvatskoj :lol:

Da li u selu Sasina kraj Sanskog Mosta zivi 40 katolika pa i manje od tog.Ili da li zivi preko 300 Hrvata zadnji popis dole.Jer znam da imaju 4 maloljetna u selu koje je u 2 svjetskom ratu imalo 300 maloljetnih.Sto znaci realno ako je u 2 svjetskom ratu bilo mladezi i svega.Danas je tog manje


Mapa je okay,mislim da je sve dobro.Ponajvise ova mapa je da prca ustashe koji vec lagano dolaze u stadij ocaja.Sad im je glavna prica o iseljavanju Usk kantona i preuzimanju opstine Bugojno ili jos koja bajka.Ali,realnost i stanje na terenu je da kanton Srednja Bosna ima danas manje prvacica Hrvata od opstine Mostar.Dok je prije 10 tak godina ovaj kanton imao regularno i do 250-300 vise prvacica od Hrvatskog plana u Mostaru
Zar nije uslov u Bosni da se mora obavit gradjansko vjencanje da bi brak bio vazeci ? Nema nikakve sumnje da je Hrvatima u Hercegovini vaznije crkveno vjencanje nego gradjansko , cak ga sada i smatraju formalijom gdje samo odu u opstinu i potpisu dokumente. Svadbu prave prilikom crkvenog vjencanja. Hrvati iz dijaspore se vjerovatno zene samo crkveno u BiH, brak gradjanski formalno sklope u drzavama gdje zive , pogotovo Njemackoj radi crkvenih poreza. Ulaze li brakovi sa internacionalnim vjecanim listom koji je upisan u nase maticne knjge u ove brojke ? Velik je udio i nase dijaspore u brojkama za Mostar. Vecina nasih iz Skandinavije ( ca 20000 porjeklom iz Hercegovine ) se formalno vjencaje u Mostaru . Imucni Bosnjaci stocani i capljinci prave svadbe po Mostaru/ Blagaju umjesto u maticnim opstinama .

Re: Bošnjaci (Migracije, obrazovanje, kultura, natalitet)

Postano: 24 jun 2021 13:55
Postao/la Drina
Monografija “Demografska slika općine Bugojno”: Bez mjera prijeti izuzetno nepovoljna demografska slika


- Monografija "Demografska slika općine Bugojno" ima 288 strana, a sadrži 59 tabela, 50 grafikona, 34 karte, 15 fotografija uz preko 200 navedenih literaturnih jedinica

slika

Razgovarao: Voloder Sanadin

Haris Gekić (rođen 1984. godine), docent Odsjeka za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i šef Katedre za društvenu geografiju, autor je monografije “Demografska slika općine Bugojno” koja ima 288 strana, a sadrži 59 tabela, 50 grafikona, 34 karte, 15 fotografija uz preko 200 navedenih literaturnih jedinica. Izdavač publikacije je “Dobra knjiga” iz Sarajeva.

Gekić je osnovnu školu i gimnaziju završio u rodnom Bugojnu, a diplomirao je 2007. godine na temu “Demogeografska obilježja općine Bugojno”. Magistarsku tezu pod naslovom “Društveno-geografske determinante kao osnova prostornog plana općine Bugojno” odbranio je 2011. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Geografske osnove poljoprivredne proizvodnje u Uskopaljskoj kotlini” uspješno je odbranio 2016. godine i stekao zvanje doktora geografskih nauka.



Pored aktivnog članstva u Geografskom društvu Federacije Bosne i Hercegovine, član je Američkog geografskog društva i Svjetske asocijacije regionalnih studija. Od 2017. do 2021. godine bio je član Savjeta gradonačelnika za urbanizam, ekologiju i estetsko uređenje Grada Sarajeva. Aktivno je učestvovao u šest međunarodnih COST projekata Evropske unije.

Autor je preko 50 naučnih radova objavljenih u međunarodnim i nacionalnim naučnim časopisima i zbornicima sa kongresa i konferencija od čega više od 10 na temu općine Bugojno. Pored naučne monografije “Demografska slika općine Bugojno” koautor je još pet naučnih knjiga.

– Savremene karakteristike stanovništva općine Bugojno –



slika

U ovoj naučnoj monografiji prikazane su savremene karakteristike stanovništva općine Bugojno i ukazano je na ključne probleme u čijim rješavanjima upravo geografska nauka ima veliki značaj.

“Cjelokupna geografska istraživanja koja su se provodila u svrhu izrade ove monografije mogu se identifikovati kao fundamentalno-aplikativna. Zasnovana su na demogeografskom nomotetičkom pristupu za potrebe utvrđivanja osnovnih uticaja geografskih uslova na stanovništvo. Za navedene svrhe vršena su terenska istraživanja stacionarnog i maršrutnog tipa na prostoru općine Bugojno. Ona su se sprovodila u cilju dobivanja neophodnog dodatnog statističkog demogeografskog materijala i boljeg razumijevanja kompletne prostorno-vremenske dimenzije modifikatorskog djelovanja glavnih geografskih uslova na demografski razvoj općine Bugojno”, izjavio je na početku razgovora za Anadolu Agency (AA) Gekić.

Prema geografskom položaju, općina Bugojno zauzima krajnji zapadni dio planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine.

“Osnovni vremenski okvir istraživanja čine dvije posljednje popisne godine -1991. i 2013. Međutim, u definisanju šireg konteksta i ustanovljavanju dugoročnih tendencija u razvoju stanovništva općine Bugojno, vremenski okvir istraživanja je proširen te on obuhvata i drugu polovinu 20. vijeka. Pojedini aspekti kretanja i razvoja stanovništva analizirani su i prikazani u dužem vremenskom razdoblju, od kraja 19. vijeka”, pojašnjava Gekić.

– Negativni demografski procesi –
slika


Rezultati istraživanja demografskih kretanja općine Bugojno do kojih je došao Gekić nažalost nisu ohrabrujući.

“Ukoliko se ne poduzmu sveobuhvatne populacione mjere prijeti izuzetno nepovoljna demografska slika do koje smo došli putem projekcija stanovništva općine Bugojno u narednih 50 godina, od 2018. do 2068. godine. Ključni dugoročni vrlo negativni procesi razvoja stanovništva u općini Bugojno su ukupna i prirodna depopulacija, demografsko starenje te urbano-ruralna polarizacija naseljenosti. Savremeni dinamični i strukturni procesi u demografskom razvoju ne daju neke razloge za optimizam”, poručuje Gekić.

Ipak, za razliku od većine bosanskohercegovačkih općina, općina Bugojno ima veće i kvalitetnije prirodne resurse i geografske mogućnosti za naseljavanje što je neophodno što prije i što bolje iskoristiti.

“Mogućnosti optimalnog ekonomskog razvoja i revitalizacije geoprostora općine Bugojno s postojećim demografskim resursima su u velikoj mjeri upitne,te je neophodno povećati ekonomsku atraktivnost cijele općine kroz različite projekte u kojima će lokalna uprava morati učiniti najveći napor”, smatra Gekić.

Projekcije demografskog razvoja općine pokazuju negativno produbljavanje ključnih segmenata kao što je udio starog stanovništva, pad udjela mladih i fertiliteta.

“Što se tiče promjena u starosnoj strukturi, rezultati projekcija ukazuju na nastavak procesa demografskog starenja tokom čitavog projekcionog perioda. On će se nastaviti pri ostvarenju pretpostavki o komponentama promjene stanovništva, a razlika će se javiti jedino u brzini odvijanja procesa starenja. U uslovima ovakve projekcije on bi bio vrlo intenzivan, a na kraju projekcionog perioda više nego svaki četvrti stanovnik bio bi stariji od 65 godina (28,3 posto)”, objašnjava Gekić.

Proces ukupne depopulacije stanovništva prema projekcijama bit će iz decenije u deceniju sve naglašeniji i sve više prostorno produbljeniji ukoliko se ne poduzmu odgovarajuće mjere populacione politike.

“Nastavak procesa prostorne koncentracije naseljenosti u manjem broju naselja, posebno gradskom i naseljima blizu njega je sasvim realna perspektiva razvoja stanovništva općine Bugojno. Naslijeđena naseobinska struktura koja još uvijek nije reorganizovana nakon 1995. godine, usprkos tome što 25 naselja nema stalnih stanovnika, doživjet će značajne promjene. Potrebno je naglasiti da su najugroženija naselja s malim brojem stanovnika, a uz to se nalaze uglavnom planinskim područjima”, dodaje Gekić.

– Prijedlozi populacionih mjera i aktivnosti –

slika

Na osnovu rezultata istraživanja Gekić je predložio niz mjera i aktivnosti na općinskom nivou u cilju zaustavljanja negativnih demografskih tendencija.

“Sve mjere koje se odnose na demografski razvoj općine Bugojno trebaju predstavljati elementarni dio politike ukupnog razvoja. Moguće ih je realizovati samo uz zajednički napor svih struktura lokalne vlasti u sklopu programa ekonomskog, socijalnog, kulturnog, obrazovnog i općenito ukupnog društvenog razvoja. Izuzetno je bitno raditi na zaustavljanju emigracije stanovništva putem podsticajnih mjera, povećati natalitet odnosno fertilitet stanovništva, te raditi na mjerama podsticanja razvoja, te imigracije u skladu s time kako bi se izbjegao scenarij budućnosti prema projekciji”, ističe dr Gekić.

Gekićeva publikacija je usamljeni primjer detaljne geografske analize općina i gradova u Bosni i Hercegovini.

“Ovo je sasvim sigurno prva naučna monografija ovakvog tipa gdje su na egzaktan način istražene karakteristike stanovništva jedne općine u relaciji sa uticajima geografskih faktora i geografske sredine. Upravo to je bio jedan od razloga zbog kojeg sam se odlučio napisati ovu monografiju kako bih istakao ogromni značaj demografskog razvoja manjih prostornih jedinica u okviru demografskog sistema naše zemlje”, smatra Gekić.

Prvo predstavljanje knjige će se održati u sklopu manifestacije “Dani Ajvatovice” u Bugojnu, a promotori će biti eminentni naučnici i stručnjaci Rahman Nurković, Dženan Dautović i Alen Jahja.

Monografija se već nalazi u brojnim bibliotekama u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji.

“Nadam da će monografija posebno koristiti studentima i stručnjacima koji se bave pitanjima demografskog razvoja, jer metode koje su korištene se mogu primjeniti na bilo koju drugu prostornu jedinicu ili cjelinu kako bi se došlo do konkretnih spoznaja i zaključaka”, zaključuje na kraju razgovora za Anadolu Agency (AA) Gekić.

Akos.ba

https://akos.ba/monografija-demografska ... ska-slika/

Re: Vitalna statistika BiH

Postano: 24 jun 2021 17:40
Postao/la Jack
Napisat cu uskoro mozda preko vikenda temu

Broj ''Hrvata'' u Bosni danas.Napisat cu vise svojih teza,kontra-tezu i dat cu neki broj koji ja mislim da je tamo.Inace oni su u ocaju.Prije 10 tak godina bi u po Jajca dignuli sahare i radili sta hoce.Danas obisli fabriku.I to im je sva ''moc'' sto su uradili.Kakva je razlika izmedju vecine u opstinskom vijecu jer u Kiseljaku su maksimalno radikalizirani i rade sta hoce i kako hoce.U opstini Jajce bas i ne

Re: Vitalna statistika BiH

Postano: 25 jun 2021 04:45
Postao/la Jack
https://ljubuski.net/comment/304441

505 Buzimska :D

Stjepan Bošković, načelnik općine Stolac, kazao je kako je proces iseljavanja zaustavljen, a postoje i primjeri povratka onih koji su ranije otišli s prostora općine.
Da se primjetiti :lol:

Re: Iseljavanje tzv Srba i Hrvata iz Bosne

Postano: 30 jun 2021 14:39
Postao/la Drina
Učenici generacije Od 17 najboljih čapljinskih srednjoškolaca čak 16 će na fakultete izvan BiH


Svoje studije najbolji čapljinski srednjoškolci nastavit će na fakultetima u Splitu i Zagrebu.

Sci-Tech / Obrazovanje | 30. 06. 2021. u 14:30 Bljesak.info Foto: Bljesak.info /


Najbolji čapljinski srednjoškolci Samo jedan od 17 učenika generacije iz Čapljine obrazovanje će nastaviti na mostarskom Sveučilištu.


Svi ostali već su upisali ili planiraju upisati fakultete u Hrvatskoj - mahom u Zagrebu i Splitu. Inače, najbolji čapljinski srednjoškolci nagrađeni su na svečanom prijamu kod čapljinskog gradonačelnika.

slika

Najbolji čapljinski srednjoškolci Svi oni dobili su knjige vezane za studije koje planiraju nastaviti. Čapljinski gradonačelnik Smiljan Vidić poručio je kako su ovi učenici ponos svojih škola, ali i grada. Foto: Bljesak.info / Najbolji čapljinski srednjoškolci ''Sve su ovo izvrsni učenici za koje me raduje da će nastaviti obrazovanje i iskreno se nadam da će se po završetku fakulteta vratiti u Čapljinu i svoje znanje prenijeti na radnim mjestima u našem gradu'', rekao je Vidić.

slika



slika
Najbolji čapljinski srednjoškolci Gabrijela Vidić i Nikola Pandža su učenice generacije Srednje škole Čapljina. Gabrijela je izvrsnim uspjehom završila gimnaziju, a Nikola srednju školu zza elektromehaničara.


Najbolji čapljinski srednjoškolci Najbolji učenici iz gimnazije su Sanda Bakalar, Andrej Bošković, Jana Bulum, Jana Krmek, Antonela Vukančić, Matea Previšić, Lucija Dodigi Romana Jovanović, najbolji učenici škole tehničar za elektroenergetiku su Lucija Jurković i Ivan Vidić, najbolji konomisti su Jelena Stojanović, Nikolina Udženija, Maria Ana Brajković i Franciska Markota, a najbolja učenica kuharske škole je Ivana Grgić. Većina učenika trenutno polaže državnu maturu te će svoje studiranje nastaviti u gradovima diljem Hrvatske -


Pročitajte više na: https://www.bljesak.info/sci-tech/obraz ... lci/352501

Re: Iseljavanje tzv Srba i Hrvata iz Bosne

Postano: 01 jul 2021 03:38
Postao/la Mehmed beg Catic
Drina je napisao/la: 30 jun 2021 14:39 Učenici generacije Od 17 najboljih čapljinskih srednjoškolaca čak 16 će na fakultete izvan BiH


Svoje studije najbolji čapljinski srednjoškolci nastavit će na fakultetima u Splitu i Zagrebu.

Sci-Tech / Obrazovanje | 30. 06. 2021. u 14:30 Bljesak.info Foto: Bljesak.info /


Najbolji čapljinski srednjoškolci Samo jedan od 17 učenika generacije iz Čapljine obrazovanje će nastaviti na mostarskom Sveučilištu.


Svi ostali već su upisali ili planiraju upisati fakultete u Hrvatskoj - mahom u Zagrebu i Splitu. Inače, najbolji čapljinski srednjoškolci nagrađeni su na svečanom prijamu kod čapljinskog gradonačelnika.

slika

Najbolji čapljinski srednjoškolci Svi oni dobili su knjige vezane za studije koje planiraju nastaviti. Čapljinski gradonačelnik Smiljan Vidić poručio je kako su ovi učenici ponos svojih škola, ali i grada. Foto: Bljesak.info / Najbolji čapljinski srednjoškolci ''Sve su ovo izvrsni učenici za koje me raduje da će nastaviti obrazovanje i iskreno se nadam da će se po završetku fakulteta vratiti u Čapljinu i svoje znanje prenijeti na radnim mjestima u našem gradu'', rekao je Vidić.

slika



slika
Najbolji čapljinski srednjoškolci Gabrijela Vidić i Nikola Pandža su učenice generacije Srednje škole Čapljina. Gabrijela je izvrsnim uspjehom završila gimnaziju, a Nikola srednju školu zza elektromehaničara.


Najbolji čapljinski srednjoškolci Najbolji učenici iz gimnazije su Sanda Bakalar, Andrej Bošković, Jana Bulum, Jana Krmek, Antonela Vukančić, Matea Previšić, Lucija Dodigi Romana Jovanović, najbolji učenici škole tehničar za elektroenergetiku su Lucija Jurković i Ivan Vidić, najbolji konomisti su Jelena Stojanović, Nikolina Udženija, Maria Ana Brajković i Franciska Markota, a najbolja učenica kuharske škole je Ivana Grgić. Većina učenika trenutno polaže državnu maturu te će svoje studiranje nastaviti u gradovima diljem Hrvatske -


Pročitajte više na: https://www.bljesak.info/sci-tech/obraz ... lci/352501
:shock: Ovo je ogromno, da ih pola od najboljih ode vani i ne vrati se to je puno a 16 od 17 je... :popkorn:

Re: Iseljavanje tzv Srba i Hrvata iz Bosne

Postano: 01 jul 2021 06:48
Postao/la Jack
To su najbolji i najpametniji sto imaju.Buduca inteligencija,nisu to propaliteti koji ih sad vode ala Masinski fakultet Cirilica :lol:

I opet sto upada u oci je da iako imaju faks u Mostaru a pricaju da je to jedan od top faksova makar na onom bjelosvjetskom sljamu od Uzp foruma.Opet studenti zele da studiraju ili u Splitu ili Zagrebu

Re: Vitalna statistika BiH

Postano: 01 jul 2021 09:57
Postao/la Batonac
SBK Vrbaska regija


Gornji Vakuf 2021g-prvačića Hrvata 13...2015 je rođeno 27 Hrvata
Gornji Vakuf 2020g-rođeni 22 Hrvata
Gornji Vakuf 2020g-sklopljeni brakovi između Hrvata oba roditelja Hrvata 5
Loša ekonomija i veliko iseljavanje za 6 godina ovdje bi moglo bit 10 prvačića,a za 10 ako gledamo brakove 1,2 ili nula

Bugojno 2021g-prvačića Hrvata 12 (2015 rođeno 18 Hrvata)
Bugojno 2020g-rođeni Hrvata 5
Bugojno 2020g-sklopljeni brakovi između Hrvata oba roditelja Hrvata 8
Za par godina još će odselit,Hrvati nemaju nikakvu ekonomiju tu tako da bi ovdje moglo bit 2,3 prvačića, za deset godina 1 možda i nula


Donji Vakuf bez Hrvata 0

JajceDobretići 2021g prvačići 47...2015 rođeni 53 Hrvati
JajceDobretići 2020g rođeni 44 Hrvat
JajceDobretići 2020g sklopljeni brakovi između Hrvata oba roditelja Hrvata 19
Za 5,6 godina ovdje bi mogli imat 42 Hrvata, za 10tak godina 14,15

Za 10 godina bi za vrbasku regiju srednje Bosne mogli imat oko 15 prvačića Hrvata.Moglo bi se desit da tri općine Gornji Vakuf,Bugojno i Donji Vakuf za 10 godina nemaju nijednog Hrvata prvačića :beret: koji slom UZP-a :vojnik4:

Re: Vitalna statistika BiH

Postano: 01 jul 2021 11:07
Postao/la Sahbaz
Dobretići slika i prilika situacije bosanskih katolika :rofll: .

Re: Vitalna statistika BiH

Postano: 01 jul 2021 13:27
Postao/la apilk5
Batonac je napisao/la: 01 jul 2021 09:57 JajceDobretići 2021g prvačići 55...2015 rođeni 53 Hrvati
Jajce/Dobretići 2021. g. 47 Hrvata prvačića

Re: Vitalna statistika BiH

Postano: 01 jul 2021 21:13
Postao/la Batonac
apilk5 je napisao/la: 01 jul 2021 13:27
Batonac je napisao/la: 01 jul 2021 09:57 JajceDobretići 2021g prvačići 55...2015 rođeni 53 Hrvati
Jajce/Dobretići 2021. g. 47 Hrvata prvačića
dobro si,ispravljeno

Re: Vitalna statistika BiH

Postano: 02 jul 2021 06:58
Postao/la Jack
Sahbaz je napisao/la: 01 jul 2021 11:07 Dobretići slika i prilika situacije bosanskih katolika :rofll: .
Dobro je i to

Re: Vitalna statistika BiH

Postano: 02 jul 2021 06:59
Postao/la Jack
Batonac je napisao/la: 01 jul 2021 09:57 SBK Vrbaska regija


Gornji Vakuf 2021g-prvačića Hrvata 13...2015 je rođeno 27 Hrvata
Gornji Vakuf 2020g-rođeni 22 Hrvata
Gornji Vakuf 2020g-sklopljeni brakovi između Hrvata oba roditelja Hrvata 5
Loša ekonomija i veliko iseljavanje za 6 godina ovdje bi moglo bit 10 prvačića,a za 10 ako gledamo brakove 1,2 ili nula

Bugojno 2021g-prvačića Hrvata 12 (2015 rođeno 18 Hrvata)
Bugojno 2020g-rođeni Hrvata 5
Bugojno 2020g-sklopljeni brakovi između Hrvata oba roditelja Hrvata 8
Za par godina još će odselit,Hrvati nemaju nikakvu ekonomiju tu tako da bi ovdje moglo bit 2,3 prvačića, za deset godina 1 možda i nula


Donji Vakuf bez Hrvata 0

JajceDobretići 2021g prvačići 47...2015 rođeni 53 Hrvati
JajceDobretići 2020g rođeni 44 Hrvat
JajceDobretići 2020g sklopljeni brakovi između Hrvata oba roditelja Hrvata 19
Za 5,6 godina ovdje bi mogli imat 42 Hrvata, za 10tak godina 14,15

Za 10 godina bi za vrbasku regiju srednje Bosne mogli imat oko 15 prvačića Hrvata.Moglo bi se desit da tri općine Gornji Vakuf,Bugojno i Donji Vakuf za 10 godina nemaju nijednog Hrvata prvačića :beret: koji slom UZP-a :vojnik4:

U svojim analizama moras da skopcas da ce se podatak ustaliti,i davati im uvijek bolji polozaj znaci da gledas sta je sta.Nije lose napisano

Samo malo i bolje mozes

Re: Vitalna statistika BiH

Postano: 02 jul 2021 10:59
Postao/la Batonac
Jack je napisao/la: 02 jul 2021 06:59
Batonac je napisao/la: 01 jul 2021 09:57 SBK Vrbaska regija


Gornji Vakuf 2021g-prvačića Hrvata 13...2015 je rođeno 27 Hrvata
Gornji Vakuf 2020g-rođeni 22 Hrvata
Gornji Vakuf 2020g-sklopljeni brakovi između Hrvata oba roditelja Hrvata 5
Loša ekonomija i veliko iseljavanje za 6 godina ovdje bi moglo bit 10 prvačića,a za 10 ako gledamo brakove 1,2 ili nula

Bugojno 2021g-prvačića Hrvata 12 (2015 rođeno 18 Hrvata)
Bugojno 2020g-rođeni Hrvata 5
Bugojno 2020g-sklopljeni brakovi između Hrvata oba roditelja Hrvata 8
Za par godina još će odselit,Hrvati nemaju nikakvu ekonomiju tu tako da bi ovdje moglo bit 2,3 prvačića, za deset godina 1 možda i nula


Donji Vakuf bez Hrvata 0

JajceDobretići 2021g prvačići 47...2015 rođeni 53 Hrvati
JajceDobretići 2020g rođeni 44 Hrvat
JajceDobretići 2020g sklopljeni brakovi između Hrvata oba roditelja Hrvata 19
Za 5,6 godina ovdje bi mogli imat 42 Hrvata, za 10tak godina 14,15

Za 10 godina bi za vrbasku regiju srednje Bosne mogli imat oko 15 prvačića Hrvata.Moglo bi se desit da tri općine Gornji Vakuf,Bugojno i Donji Vakuf za 10 godina nemaju nijednog Hrvata prvačića :beret: koji slom UZP-a :vojnik4:

U svojim analizama moras da skopcas da ce se podatak ustaliti,i davati im uvijek bolji polozaj znaci da gledas sta je sta.Nije lose napisano

Samo malo i bolje mozes
Hvala na savjetu,vodio sam se i tim jer i poznajem taj kraj,znam koji je rasulo.Recimo Gornji Vakuf i Bugojno njihova omladina nema gdje da izađe.Ne žele da ulaze u Bošnjačke lokale nemaju nekog većeg grada,to je zato jer je grad podjeljen imaju svoj dio i od malena se ne mješaju mnogo s Bošnjacima,dok recimo u Jajcu se svi skupa druže,u Vakufu im dosadno.Nema šta da zadrži mladež koja ima daleko veće apetite od Bošnjačke omladine,dok Bošnjaci iz Vakufa mogu u Bugojno u Donji Vakuf nije im toliko daleko,a ni dosadno,tu je i ekonomija gotovo sve je u rukama Bošnjaka.A tu je isto tako bitan faktor za koji ja znam i imam uvid,a nebi ga pisao jer vjrvatno ima i katolika koji ovo čitaju,pa bi možda mogli utjecat na to.Vjerovatno si u pravu da sam malo pretjerao,ali ne mislim da sam za ova tri grada fulo mnogo vjerovatno Vakuf će imat nešto malo više od nule,a za Jajce im dajem najviše šanse da sam fulo,ali otom potom možda i ubodem.

Re: Vitalna statistika BiH

Postano: 02 jul 2021 11:27
Postao/la Jack
Tesko ces zadrzati mladje katolicko stanovnistvo u Bosni.Posebno tamo gdje nema neki veci grad,ili urbani centar.Na primjeru Srednje Bosne koja je imala 815 prvacica sk 2010/2011 Hrvata,da bi sad skolske 2020/2021 upisala 435 prvacica Hrvata

Hrvati u Srednjoj Bosni prvi put su upisali manje prvacica od Bosanskog plana znaci u Mostaru.Na primjeru nekih sredina tipa Bugojno vidi se sistematski pad.Naprimjer zupa Bugojno je imala 3574 katolika krajem 2010 godine.Ta ista zupa ima 1862 katolika krajem 2020 godine.To je haman pola manje.Zapravo krajem ove godine taj broj vjerujem da ce biti upola manji.

Gornji Vakuf je imao 14 prvacica sk 2021/2022 sad.I to cijela njihova skola.Da bude gore jedan Prvacic se je ispisao radi odlaska u inostranstvo.I to vise ne odlaze oni u Hrvatsku nego u druge drzave.Tu nema puno zaledja,nema urbanizma i onda jednostavno vidis raspad sistema.Jajce je opet pomjesan grad a taj njihov dio je previse malen za bilo kakav urbanizam.Pa otud i odlazak

Re: Iseljavanje tzv Srba i Hrvata iz Bosne

Postano: 03 jul 2021 17:21
Postao/la Japod
KISELJAČANIN ŽIVI U IRSKOJ VEĆ ŠEST GODINA: ZA IRCE NIJE BITNO KOLIKO IMATE GODINA, BITNO JE DA MOŽETE I HOĆETE RADITI
srp 3, 2021 | Lokalne vijesti, Vijesti, Zanimljivosti

Kiseljačanin živi u Irskoj već šest godina: Za Irce nije bitno koliko imate godina, bitno je da možete i hoćete raditi
U Waterfordu u Irskoj je prošlog vikenda organiziran je prvi hrvatski malonogometni turnir na kojem je nastupilo sedam momčadi, a glavni organizator bio je Dragan Vujica iz Kiseljaka.

Sudionici turnira bili su Hrvati iz Hrvatske i BiH – od Zagreba, Varaždina, Pule, Zadra i Osijeka do Jajca, Viteza, Vareša, Kiseljaka, i još mnogo mnogo drugih gradova.

VUJICA TURNIR
Dragan živi već šest godina u Irskoj, odnosno u Waterfordu i kako kaže za Pogled.ba, davno je pronašao inspiraciju u organiziranju turnira iseljenih Hrvata u dalekoj Australiji i Novom Zelandu. To mu je bila smjernica.

Čekao je, kaže, samo trenutak da se stvari malo normaliziraju od korona krize.

‘Kada nešto radite prvi put, sigurno da nije lako i trebalo se puno stvari posložiti. Ja sam u Waterfordu napravio tim koji se zove Croatia Waterford i to mi je ulijevalo nadu da ću jednom moći napraviti i turnir koji bi obuhvaćao hrvatske ekipe iz raznih dijelova Irske’ govori Dragan napominjući kako su zadovoljni odazivom ekipa.

VUJICA TURNIR 2
‘Vjerojatno će u budućnosti taj broj rasti, kazao je Dragan, dodavši kako je ‘cilj turnira bio, pored igranja nogometa, okupljanje naših ljudi kako bi se što više zbližili, sprijateljili te podijelili međusobno priče u novoj nam zemlji. Vjerujem da će se u budućnosti program turnira obogaćivati i nekim drugim zabavnim sadržajima. Ovakvi događaji pridonose očuvanju hrvatskog identiteta u iseljeništvu’.

A idući korak?

‘Ja sam probio led, a sada se nadam da će se turniri organizirati diljem Irske i da će to prerasti u našu tradiciju na otoku’ govori.

Croatia Waterford igra i u gradskoj amaterskoj malonogometnoj ligi a pripremaju se i za nacionalni Ireland Soccer turnir čije se kvalifikacije igraju u svim većim irskim gradovima, a finale svih finala igra u Corku.

‘Cilj nam je od Croatiae W. napraviti i registrirati klub, a što će budućnost donijeti, vidjet ćemo.’

Inače, Dragan živi u Irskoj sa suprugom i trojicom sinova, a kako kaže, očekuju i četvrto dijete. Radi kao zavarivač u jednoj tvrtki u Waterfordu koja se bavi proizvodnjom dizelskih i hidrauličnih tankova. Tu radi već šest godina.

vujica obitelj žena
‘U BiH sam dugo radio kao trgovac u jednoj veleprodaji. Upisao sam Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru i na trećoj godini studija napuštam studiranje, dajem otkaz u tvrtki gdje sam radio i odlazim u RH jer nisam vidio blistave budućnosti u BiH, prisjeća se Dragan.

Odlazi u Hrvatsku, gdje je živio u Puli 10 godina. Tu je upoznao svoju suprugu, dobio dva sina, dok se treći rodio u Waterfordu.

‘Kako i u Hrvatskoj situacija nije bila sjajna, nakon kraćeg rada u jednom trgovačkom centru, odlučio sam naučiti zavarivanje MIG/MAG postupkom kako bih mogao raditi u inozemstvu jer je taj posao svugdje tražen i dobro plaćen. Tako sam 5 godina radio u Italiji na radnu dozvolu i prije ulaska RH u EU, i svaki vikend ili svaki drugi sam dolazio svojoj obitelji u Pulu. Znajući da mogu raditi bilo gdje u EU s takvim zanimanjem, odlučio sam aplicirati za posao u Irskoj još iz Pule, i dobio sam pozitivan odgovor od tri kompanije da dođem na probni rad, a ja sam izabrao Waterford i još uvijek sam u istoj firmi vec 6. godinu. Irci daju svima priliku učiti posao, a ako se dokažete sigurno ćete i biti nagrađeni i napredovat ćete u hijerarhiji u određenoj tvrtki’.

Kaže nam da nije bilo lako odlučiti se preseliti na Zeleni otok, pogotovo jer nikoga nije tu ni poznavao.

‘Puno je hrabrosti trebalo i prilično novca. No, prijelomni trenutak bio je taj kada se više nisam dao iskorištavati od naših kooperantskih tvrtki za koje sam radio po Italiji, nego sam htio raditi direktno za kompaniju, bez posrednika. Naravno, nisam više mogao trpjeti cjelokupnu političku i ekonomsku situaciji u zemlji; korupcija i nepotizam, obespravljivanje običnog čovjeka, općenito negativna atmosfera u zemlji’, govori Dragan.

Naravno, nedostaje mu domovina. Kao i svima ostalima.

‘ S druge strane, nedostaje ti tvoja domovina, tvoji ljudi, more, običaji…tako da sam ja vrlo nostalgičan ali i ljut na našu vladu koja je zbog političke i ekonomske situacije u zemlji izazvala pravi tsunami iseljavanja Hrvata iz svoje domovine, svejedno RH ili BiH’.

A životom u Irskoj je zadovoljan.

‘Mi smo u Irsku svi došli radi novca. Ima i nekih drugih prednosti u Irskoj, ali isto tako i nedostataka. Ovdje je klima ubitačna, vrlo su rijetki sunčani dani i to nam svima smeta’
Svakodnevni život u Irskoj ne razlikuje se puno od svakodnevnog zivota u RH ili BiH, s tim da ovdje ne moraš raditi svakodnevno prekovremene sate, pa imas više vremena za sebe i obitelj i više odmora. Imam dva dana slobodno u tjednu, a to prije u RH ili BiH i nisam baš imao’.

No, baš zbog cjelokupne situacije u domovini, u BiH se ne planira vraćati.

‘Ne znamo što budućnost donosi, ali u ovom trenutku povratak u BiH skoro je pa nemoguć’, kaže nam Vujica.

Iako je mnogima pandemija glavni krivac za gubitak posla, Dragan kaže da on nije radio samo tri tjedna.

‘Neki u tvrtki nisu radili 2-3 mjeseca, a neki se nisu nikad vratili. Ali cijelo vrijeme tko nije radio primao je od irske vlade takozvani ‘covid payment’, koji je iznosio 350 eura tjedno, i od toga se moglo lijepo živjeti, i to se odnosi na sva trenutno izgubljena radna mjesta. Ukoliko bi se netko vratio u Hrvatsku ili BiH izgubio bi tu naknadu, zato i nije bilo nekog masovnog povratka, nego su to bili pojedinačni slučajevi.
Neki su ostali na svojim prijašnjim poslovima, a neki su pronašli novi posao. Međutim, napomenuo bih kako su se neki moji prijatelji koji su radili u ugostiteljstvu, jos prije ove krize odselili u Dubrovnik, jer kako su rekli, dolje mogu zaraditi više novca nego ovdje u Irskoj, posebno u špici sezone’.

Za kraj je dao i savjet svima onima koji planiraju odseliti u Irsku u potrazi za boljim životom.

‘Svatko tko želi doći u Irsku može uspjeti pronaći posao, ali s pronalaskom stana ide malo teže, no i to se da srediti. Nikad ne idite sami, a za početak je dobro da imate što više novca. Za Irce nije bitno koliko imate godina, bitno je da možete i hoćete raditi. Uz posao mozete upisati i neki njihov tečaj na Collegu i Irci cijene. Poznavanje engleskog jezika je velika prednost. Možda je bolje odložiti preseljenje dok se ne smiri cjelokupna kriza izazvana koronavirusom. I ne zaboravite, odlaskom iz svog doma, svoje domovine, nešto ćete uvijek izgubiti što se ne može platiti nikakvim novcem’ zaključio je Dragan.

https://www.kiseljak.info/2021/07/03/ki ... D_DMl8A1r8

Re: Vitalna statistika BiH

Postano: 04 jul 2021 03:40
Postao/la bilbo
Batonac je napisao/la: 02 jul 2021 10:59
Jack je napisao/la: 02 jul 2021 06:59
Batonac je napisao/la: 01 jul 2021 09:57 SBK Vrbaska regija


Gornji Vakuf 2021g-prvačića Hrvata 13...2015 je rođeno 27 Hrvata
Gornji Vakuf 2020g-rođeni 22 Hrvata
Gornji Vakuf 2020g-sklopljeni brakovi između Hrvata oba roditelja Hrvata 5
Loša ekonomija i veliko iseljavanje za 6 godina ovdje bi moglo bit 10 prvačića,a za 10 ako gledamo brakove 1,2 ili nula

Bugojno 2021g-prvačića Hrvata 12 (2015 rođeno 18 Hrvata)
Bugojno 2020g-rođeni Hrvata 5
Bugojno 2020g-sklopljeni brakovi između Hrvata oba roditelja Hrvata 8
Za par godina još će odselit,Hrvati nemaju nikakvu ekonomiju tu tako da bi ovdje moglo bit 2,3 prvačića, za deset godina 1 možda i nula


Donji Vakuf bez Hrvata 0

JajceDobretići 2021g prvačići 47...2015 rođeni 53 Hrvati
JajceDobretići 2020g rođeni 44 Hrvat
JajceDobretići 2020g sklopljeni brakovi između Hrvata oba roditelja Hrvata 19
Za 5,6 godina ovdje bi mogli imat 42 Hrvata, za 10tak godina 14,15

Za 10 godina bi za vrbasku regiju srednje Bosne mogli imat oko 15 prvačića Hrvata.Moglo bi se desit da tri općine Gornji Vakuf,Bugojno i Donji Vakuf za 10 godina nemaju nijednog Hrvata prvačića :beret: koji slom UZP-a :vojnik4:

U svojim analizama moras da skopcas da ce se podatak ustaliti,i davati im uvijek bolji polozaj znaci da gledas sta je sta.Nije lose napisano

Samo malo i bolje mozes
Hvala na savjetu,vodio sam se i tim jer i poznajem taj kraj,znam koji je rasulo.Recimo Gornji Vakuf i Bugojno njihova omladina nema gdje da izađe.Ne žele da ulaze u Bošnjačke lokale nemaju nekog većeg grada,to je zato jer je grad podjeljen imaju svoj dio i od malena se ne mješaju mnogo s Bošnjacima,dok recimo u Jajcu se svi skupa druže,u Vakufu im dosadno.Nema šta da zadrži mladež koja ima daleko veće apetite od Bošnjačke omladine,dok Bošnjaci iz Vakufa mogu u Bugojno u Donji Vakuf nije im toliko daleko,a ni dosadno,tu je i ekonomija gotovo sve je u rukama Bošnjaka.A tu je isto tako bitan faktor za koji ja znam i imam uvid,a nebi ga pisao jer vjrvatno ima i katolika koji ovo čitaju,pa bi možda mogli utjecat na to.Vjerovatno si u pravu da sam malo pretjerao,ali ne mislim da sam za ova tri grada fulo mnogo vjerovatno Vakuf će imat nešto malo više od nule,a za Jajce im dajem najviše šanse da sam fulo,ali otom potom možda i ubodem.
Imaš li saznanja kakva je njihova situacija u Prozoru, ima li šanse da dođe do većeg pada?

Kako to da se oni u Prozoru drže a nemaju neku ekonomiju osim hidroelektrane, sam gradić je malen i ima tek par ulica, imaju mala raspršena sela u brdima dok u dolini Vrbasa i Neretve (Jablanica, Konjic) polahko nestaju.

Prije sam mislio da oni manipulišu podacima i prikazuju da ih je više nego što jeste dok me je Jack kasnije na osnovu broja rođenih uvjerio da ih zaista ima onoliko koliko prikazuje popis KC.