BosanskeHistorije.com

Zmaj je napisao/la: ↑11 apr 2023 15:36

Abidaga je napisao/la: ↑11 apr 2023 14:31 Veliki nedostatak radnika, poslodavci zahtijevaju hitnu sjednicu oba doma Parlamenta FBiH i pojačan uvoz radne snage
https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/29 ... video.html

Dugo u bh. medijima dominirao narativo o velikoj nezaposlenosti, pa se čini da mnogi ne shvataju baš ozbiljno upozorenja privrednika da imaju veliki problem sa pronalaskom radne snage na tržištu, a pogotovo kvalificirane radne snage. Zbog toga, kako izvještava BHRT, Udruženje poslodavaca FBiH zahtijeva održavanje hitne tematske sjednice oba doma Parlamenta FBiH na kojima će se razmatrati aktuelni problemi za domaću privredu.

Sto bi ova nova radna snaga postala "probosanski glasaci"?

Kako izgleda običan radni dan na gradilštu dvorane Peki na Palama: Rame uz rame, domaći majstori rade sa Bangladežanima. Ovdje imaju i do tri puta veće plate nego u rodnoj zemlji. Od njih, kažu, izdržavaju porodice. A i lakše im je raditi.
“Radim ovdje četiri godine. U Zvorniku, Višegradu, Sarajevu. Nije teško, jednostavno je za nas. Radio sam u Saudijskoj Arabiji, u Bangladešu. Ovdje je bolje za nas. Ovdje nije teško. U Bangladešu je teže, ali ja se ovdje osjećam bolje”, ispričao nam je majstor Islam Šopingur.

Još jedan od njih, Abdul Selam, govori nam kako je u Bosni već osam mjeseci i da mu nije teško raditi. Problem im je jezik, no ipak nađu način da se šale. Iako je posao građevinca težak, kažu najbitnije je da je ekipa dobra.
“Moj baby, hoću da ga usvojim, da ga ženim u Bosni, da ostane. Odličan je, dobar drug i radnik, dobar majstor”, priča Mile Nikolić sa kolegom Sumonom.

Radnike iz Bangladeša ova firma iz Zvornika uvozi godinama unazad. Razlog je jednostavan, primjerice na biroima za zapošljavanje u manjem entitetu nalazi se ukupno 35 armirača. U velikom broju opština ne postoji niti jedan nezaposlen.
“Mislim da je zanat armirača sve slabiji, to je težak posao, prljav posao, i non stop si saget”, pojasnio nam je armirač Ramiz Brkić.

Dijelu onih koji iz Bangladeša dođu da uče posao na gradilištima potrebno je i do godinu dan. Poseban problem je jezik. Ipak, kolege ih hvale, da su marljivi, da uče i žele da nauče.
“Ta radna snaga nas košta skuplje nego domaća. Ovdje nije pitanje da li mi želimo, naprosto na našem tržištu nema radne snage koja želi raditi na građevini, skuplje nas izađe nego domaća radna snaga”, naglasio je direktor Jokić Investa Ivo Jokić.

Od 62.732 osoba evidentiranih na Zavodu za zapošljavanju u manjem entitetu samo je 460 armirača, tesara, zidara, molera, keramičara.
“Tokom čitave godine otvoren je konkurs za građevinske radnike. A za obuku? Rado bismo obučavali i domaću radnu snagu, ali naprosto nema danas radne snage koja želi na građevinu”, dodao je Jokić.

Na gradilištima u Bosni ranije su se mogli vidjeti radnici iz inostranstva. Prije svega iz susjednih zemalja, a zatim i iz Turske. Jokić Invest je prvo preduzeće u Bosni koji je uvezlo i uvozi radnike iz Bangladeša.

Tarik94 je napisao/la: ↑26 apr 2023 17:06 Sve je to "lijepo" za sada ali kad ih bude 20 000 i kada ne budu htjeli se vratiti u maticne zemlje to ce postati dugorocni problem. Nikad nije ni trebalo doci do ove situacije.

U Bosni i Hercegovini trenutno je 3500 izdatih radnih dozvola za strane državljane, a kada se uzme u obzir da je prema Zakonu o strancima BiH u određenim slučajevima dozvoljen boravak strancu u svrhu rada bez radne dozvole, broj stranih radnika u BiH je i veći, potvrdili su iz Agencija za zapošljavanje.

U našu zemlju kako ističu, najviše dolaze radnici iz Turske, Srbije, Bangladeša, Nepala i Kuvajta, a raste interes bh. poslodavaca i za radnike iz Pakistana, Filipina i Indije.

Iz Agencije kažu kako je potreba za stranim radnicima u BiH u zadnje dvije godine u značajnom porastu.
"Broj stranih radnika u BiH je dvostruko veći danas nego što je bio 2020. godine. Najveći nedostatak radne snage se osjeća u industriji, ugostiteljstvu i građevini", istakli su.

Prema dosadašnjem iskustvu te agencije, poslodavci najviše upošljavaju strane radnike na radna mjesta kao što su tapetari, varioci, tesari, armirači, zidari, konobari i spremači hotelskih soba. Kako navode, dosadašnja iskustva sa stranim radnicima bila su pretežno pozitivna.
"Većinom imaju volju da rade i da unaprijede svoje vještine, a uspijevaju i da se uklope sa bh. radnicima.", naglasili su iz Agencije.


Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH u prvih šest mjeseci ove godine ukupno je izdato 2.490 radnih dozvola, i to 1.485 radnih dozvola koje se računaju u kvotu i 1.005 radnih dozvola izdatih nezavisno od utvrđene kvote, a najviše njih izdato je državljanima Turske (732), Srbije (336), Nepala (163), Bangladeša (159), Kine (134) i Indije (128).

Kako su naveli, najviše radnih dozvola izdato je u građevinskom sektoru, i to za betonirce i srodna zanimanja 283 dozvole, za ljevače i srodna zanimanja 260, za tesare 159, zidare 157 te za radnike za jednostavne poslove u građevinarstvu 125.


Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pripremilo je Prednacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju stranaca. Iz Ministarstva su naveli da su razlozi za donošenje izmjena i dopuna Zakona o zapošljavanju stranaca to što se Federacija BiH, odnosno Bosna i Hercegovìna, susreće sa problemom nedostatka radne snage, posebno u proizvođačkim, uslužnim i drugim djelatnostima, a što se odražava na velike poslodavce koji su pretežno orijentisani na izvoz. Dodaju i to da se domaći privrednici, posebno izvoznici, suočavaju s nedostatkom radne snage iako na evidencijama službi za zapošljavanje postoji određen broj nezaposlenih osoba sa zanimanjima koje poslodavci smatraju deficitarnim. Međutim, kako navode iz Ministarstva, te osobe ne traže posao, već su na evidencijama službi za zapošljavanje zbog ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje i nekih drugih socijalnih naknada, koje ostvaruju kao nezaposlene osobe.