Politika katoličkih separatista

[Zmaj]

Dogovor Brkić - Čović: HDZ Hrvatske preko pošte prijavljivao fiktivne birače za BiH



Potpredsjednik HDZ-a Hrvatske izdao naputak za pripremu izbora u BiH i registraciju birača koji glasaju putem pošte. Za koordinatora aktivnosti postavio direktora u Hrvatskim poštama Maria Bebića. Hrvatski poštari glasački materijal predavali „trećim licima“. Za ove izbore Čović i Brkić „registrirali“ 10 hiljada više birača nego 2014

Aktivisti HDZ-a Hrvatske i HDZ-a BiH direktno su učestvovali u krađama identiteta bh. državljana koji su prijavljeni za glasanje putem pošte. Dokazuje to dokument kojeg je potpisao potpredsjednik HDZ-a Hrvatske Milijan Vaso Brkić, te razgovori sa hrvatskim državljanima kod kojih su, navodno, stanovali bh. građani kojima je CIK isporučio glasački materijal.

Sve je počelo 21. maja ove godine, kada je Milijan Brkić svim predsjednicima županijskih odbora HDZ-a Hrvatske, predsjednicima koordinacija HDZ-a, te koordinatorima za opće izbore u BiH izdao „naputak za rad na terenu“. Jedan dio tog dokumenta odnosi se na registraciju birača koji glasaju putem pošte, odnosno, „birači za dopisno glasovanje“.

„Na dostavljenim popisima potencijalnih birača koje ste dobili nisu navedeni podaci o glasačima koji su se na zadnjim izborima registrirali za dopisno glasovanje (prosudba je kako ih je na popisu bilo oko 20 000, a pravo glasa ostvarilo je oko 9500). Kako se podaci budu ažurirali, tako će vam biti dostavljani (uvijek jednoobrazno; ono što ste već dobili) novi popisi“, napisao je Milijan Brkić, samo nekoliko dana nakon što se u Hrvatskoj susreo sa Draganom Čovićem, Milanom Bandićem i bivšim šefom ruske obavještajne službe FSB-a Nikolajem Patruševim.



Brkić naređuje aktivistima da urade segmentaciju birača, te da razvrstaju one koji će sigurno glasati za kadrove HNS-a, odnosno kadrove Dragana Čovića.

„Zašto je važna segmentacija birača? Dobro segmentiranje birača (sigurni i vjerovatni) određuje sve kasnije logističke aktivosti, od prijave, dostave glasačkih listića na adresu, pa do povrata u Središnje izborno povjerenstvo“, pojasnio je Brkić.

Za koordinatora svih aktivnosti prilikom registriranja birača Milijan Brkić je odredio Maria Bebića, kadra HDZ-a Hrvatske koji je prošle godine imenovan za jednog od direktora Hrvatske pošte. I upravo tu je ključ. Prema međunarodnim poštanskim pravilima, što je regulisano i lokalnim zakonima i u BiH i u Hrvatskoj, preporučena pošiljka može se isporučiti isključivo osobi na čije ime je poslana. U protivnom, pošta se vraća. Da su poštari u Hrvatskoj glasački materijal iz BiH dostavljali „trećim licima“ dokazuju i razgovori koje smo obavili sa hrvatskim državljanima na čijim su adresama fiktivno prijavljeni „glasači“ iz BiH.

Na adresi Prilaz obali 21 u mjestu Promajna u Hrvatskoj, prema dokumentaciji CIK-a, stanuje birač Bože Bagarić iz Tomislavgrada. Vlasnik objekta u kojem, navodno, stanuje Bagarić je Ljubo Kasalo, dok je u CIK-ovom dokumentu navedeno da objekat pripada Jošku Kasalu.

„Joško Kasalo. Sin, vjerovatno. Joško je prijavljen u Zagrebu.“, kaže nam Ljubo u telefonskom ragovoru.

Na direktno pitanje da li kod njega stanuje Bože Bagarić iz Tomislavgrada, Kasalo se zbunio. Umjesto Bože pomenuo je ime Robert. A onda smo ga upitali da li je na tu adresu stigla pošta iz BiH.

„Došla je pošta, i uzeto je to. (Ko je uzeo) Josip ja mislim da je uzeo. (Ko je Josip) A ne znam“, bio je iskren Ljubo Kasalo.

Nikakvog Josipa nema prijavljenog na adresi Prilaz obali 21. No, poštar Hrvatske pošte je izborni materijal predao trećim licima, a ne Boži Bagariću kojem je CIK poslao preporučenu pošiljku.

Ivica Bagarić iz Tomislavgrada, prema dokumentaciji CIK-a, prijavljen je na hrvatskoj adresi Vinjani Gornji 61. Vlasnik objekta na toj adresi je Toni Aračić.

„Da li kod Vas živi Ivica Bagarić“, pitao je novinar Žurnala.

„Ne znam zašto bi vas to zanimalo i ko ste vi. Ne moram vam ja odgovarati na ta pitanja. Lip pozdrav“, kazao je Aračić prije nego je prekinuo vezu.

Isti odgovor je bio i kada smo nazvali Karla Bagarića iz Makarske. U kući njegovog oca Marka, na adresi Požare 21 prijavljen je Ivan Bagarić iz Tomislavgrada.

„Nisam dužan da vam odgovaram na ta pitanja“, kazao je Karlo Bagarić u Makarskoj poznat po nadimku Šeik.

RD4TzUnIeZM

_QlzZoq8kpU

Uglavnom, izborni materijal iz BiH isporučen je na sve ove adrese, iako nije dostavljen onima na čija imena je pošta i upućena. Za ovakvo postupanje poštara Hrvatske pošte, bila je nužna saglasnost čelnika tog javnog preduzeća. A tamo je direktor Mario Bebić, kadar HDZ-a Hrvatske kojeg je Milijan Brkić imenovao koordinatorom za registraciju birača koji glasaju putem pošte za izbore u BiH. Da su u pitanju zloupotrebe u režiji HDZ-a BiH i HDZ-a Hrvatske, odnosno Dragana Čovića i Milijana Brkića dokazuju i drugi dokumenti.

Uporednom analizom broja prijavljenih birača u inostranstvu za 2014. i 2018. godinu, dolazi se do podatka da je broj birača porastao za čak 36 hiljada. Analizirajući samo 14 općina koje kontrolira HDZ BiH došli smo do podatka da je broj porastao za oko 10 hiljada. U Tomislavgradu 2014. godine bila su prijavljena 594 birača, dok ih je danas na spisku 1966. U Stocu su, za glasanje putem pošte, 2014. godine bila prijavljena 374 birača, a ove godine se prijavilo 1350. Gornji Vakuf/Uskoplje dobio je novih 1300 birača u inostranstvu. U Usori je ta brojka sa 13 narasla na 200, u Žepču ih je više za 1170, u Jajcu za 1150, u Domaljevcu za 900, Novi Travnik za 370, Busovača 450, Kreševo 200, Livno 400 ...

(zurnal.info)

http://zurnal.info/novost/21423/hdz-hrv ... ace-za-bih

Smrdljive ustasice

[Jack]

https://vijesti.ba//clanak/420675/karam ... razilazimo

Karabatak Covicevo potrckalo se ponovo javlja

[Zmaj]

HDZ BiH u Mostaru: Dati do znanja svima da je Herceg-Bosna dio BiH



Svečanim prijemom HDZ BiH obilježio je 28 godina djelovanja u Mostaru. Tom prilikom predstavljeni su kandidati ove stranke s područja HNK za sve nivoe vlasti.
Damir Džeba, predsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Mostar kazao je da su naredni izbori izuzetno bitni, jer oni će pokazati da li Hrvati postoje kao narod na ovim prostorima.

"Pokazat ćemo da li smo narod koji potvrđuje svoju domovinu, jesmo li spremni dati hrvatski odgovor na politike koje nam žele izabrati političke predstavnike. U zajedništvu trebamo dati odgovor i spriječiti da se zastava hrvatskog naroda naziva zločinačkom", kazao je Džeba.

Džeba je kazao da trebaju dati do znanja da je "Herceg-Bosna dio Bosne i Hercegovine", a znanjem i zajedništvom spriječiti da im se biraju politički predatavnici.

"Ne postoji niti jedan narod koji ne drži do svoje zemlje i nacije. Priča da je to nevažno i da je samo građansko nama opcija je velika podvala i politička smicalica. Hrvatski narod je malobrojan u Bosni i Hercegovini, ali je veliki narod. On voli svoju naciju, vjeru i domovinu. Ne znači da smo isključivi ili radikalni, ne znači da ne želimo živjeti s drugima", kazao je Džeba.

Ljubo Bešlić, predsjednik Kantonalnog odbora HDZ-a BiH HNK, kazao je da je na svakom koraku vidljiv trud da se u ovom kantonu stvori pozitivna atmosfera za sve.

"HDZ se uvijek vodila kulturnom dijaloga između partnera i naroda. Svi naši ciljevi mogu se ostvariti samo kroz zajedništvo. Na nama je zaustaviti iseljavanje hrvatskog naroda iz BiH, te poraditi na mogućnostima da se iseljeni Hrvati vrate u svoju domovinu", kazao je Bešlić.

Nevenko Herceg, nositelj liste HDZ-a BiH za Skupštinu HNK predstavio je kandidate ove stranke, te kazao kako će kandidati opravdati povjerenje koje im je stranka povjerila.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/hdz-bih ... /180917122

[Zmaj]

9c83ZCICm84

Predizborna kampanja užurbano teče, dok se istovremno bilježi sve veći broj neregularnosti vezanih za izborni proces. Krađa glasova uočena je na skoro svim izborima, a ovaj put čini se sve to izgleda poprilično dramatično. Pojedinim političkim opcijama izgleda cilj opravdava sredstvo, pa makar bilo i protuzakonito.

[amkos]

https://vijesti.ba//clanak/420675/karam ... razilazimo

Karabatak Covicevo potrckalo se ponovo javlja

Ono što Čović misli Karamatić i Ljubić govore

[Jack]

KARABATAK

[Jack]

Cekajuci treci

[Zmaj]

ZA GLOBUS PIŠE IVO LUČIĆ Ideološke izmišljotine o 'džamiji u Neumu' i 'bosanskom primorju'



Nacionalislamisti dobro znaju da gradnju Pelješkog mosta ne mogu zaustaviti, ali njihova fiksacija na Neum i “izlaz na more” i dalje traje. Ono što nisu ostvarili ratom, pokušavaju ostvariti na druge načine

Tek što su krajem srpnja 2018. predstavnici kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporation preuzeli gradilište Pelješkoga mosta, bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović izjavio je da je gradnja mosta “flagrantno kršenje suvereniteta” Bosne i Hercegovine zbog čega će on “poduzeti odgovarajuće korake pred međunarodnim institucijama”. Izetbegović je ustvrdio i kako Republika Hrvatska “ignorira protivljenja bosanskohercegovačkih vlasti, krši odredbe Konvencije UN-a o pravu mora i ugrožava pravo BiH na pristup otvorenome moru”. One koji to osporavaju proglasio je “petom kolonom”. Iako se ponaša kao da je BiH bošnjačka nacionalna država čiji je on predsjednik ili točnije prijestolonasljednik, Izetbegović je ipak relevantna politička osoba pa njegovu izjavu treba uzeti u obzir. Osim njegove, mediji prenose i izjave političkih marginalaca koji su radikalnim i besmislenim provokacijama pokušali dobiti malo pozornosti i eventualno poneki glas na predstojećim bosanskohercegovačkim izborima. Posebno su zapaženi istupi odnosno ispadi aspiranta na mjesto hrvatskoga člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. On računa isključivo na bošnjačke glasove, a ima u vidu i neskrivenu mržnju koju njegova biračka baza pokazuje prema Hrvatskoj i Hrvatima, posebno onima koji žive u BiH. Ta mržnja i pokušaj uzurpacije funkcije člana Predsjedništva ruše mostove između Hrvata i Bošnjaka, ali ne mogu srušiti odnosno spriječiti gradnju Pelješkog mosta. Komšić ispravno rezonira da će bošnjačku podršku za izbor na željenu funkciju, koju je već obnašao u dva mandata, dobiti samo ako svoje potencijalne birače nadmaši u mržnji. Zato početak gradnje Pelješkog mosta ocjenjuje kao “izravni napad na BiH” u kojem “nam pred očima otkidaju komad po komad naše države” te uspoređuje hrvatske dužnosnike u BiH s Antom Pavelićem. Zna on da je za izbor na željenu presudna podrška “međunarodne zajednice” pa naglašava i “direktno podrivanje interesa NATO-a na ovim prostorima”. Eto šeste flote u obranu Demokratske fronte.

Fiksacija na Neum i “izlaz na more” nije od jučer, to je već odavno predstavljeno “vitalnim nacionalnim interesom”, a bilo je i važna točka u bošnjačkim ratnim planovima 1992. odnosno 1993. godine. Neum je do prošloga rata bio mirno turističko mjesto, uznemiravano tek aferama s vikendicama komunističkih funkcionara BiH. Prema popisu iz 2013., u Neumu živi 4653 stanovnika od kojih je 98% hrvatske nacionalnosti. U jesen 1991. godine, kao i ostala mjesta južne Dalmacije i jugoistočne Hercegovine s hrvatskim stanovništvom, došao je na udar JNA i srpskih dragovoljaca. Nakon ljeta 1992., kada su stabilizirane crte obrane prema Srbima, Neum je postao točka novih prijepora, sada između Hrvata i Muslimana. Njihovi su se odnosi pogoršali, i to prije svega zbog suprotstavljenih političkih koncepata. Hrvati su pokušavali zaštititi svoj identitet i politički subjektivitet, a Bošnjaci su nastojali dovršiti proces nacionalnog konstituiranja izgradnjom svoje nacionalne države. Ne smiju se zanemariti i islamisti sa svojim planovima. U Sarajevu je u prosincu 1992. održan “Kongres bosanskomuslimanskih intelektualaca” s oko 800 sudionika. Glavne teme izlaganja ticale su se identiteta Muslimana, budućnosti i obrane. Jedan od izlagača arheolog prof. dr. Enver Imamović, tada vrlo utjecajan unutar muslimansko-bošnjačkih političkih krugova, rekao je: “Može se s pravom reći za sve ono što nosi epitet ‘bosansko’, da se uglavnom odnosi na ovdašnje Muslimane.” To se, naravno, odnosilo i na teritorij, pa i na more. Naime, država Bosna i Hercegovina ima izlaz na more, i to u Hercegovini, u Neumu. Ali to nije bosansko more, pa se onda teško može odnositi “na ovdašnje Muslimane”. Problem je što izlaz na more nema Bosna, nemaju ga Bošnjaci, te je započela potraga za rješenjem.

Drugi bošnjački kongres održan je krajem 1993., u vrijeme pokušaja nacionalnog razgraničavanja unutar BiH, kada se govorilo o Bosansko-muslimanskoj Republici. U sklopu takve politike konstruirana je teza o tzv. bosanskom primorju, koja je iznesena i na tribini “Vijeća bosanskomuslimanskih intelektualaca” 18. prosinca 1993. Nakon tribine, u siječnju 1994., objavljena je i brošura pod nazivom Neum i bosansko primorje, u izdanju Press Centra Armije BiH. Tamo piše i da oko 300 kilometara jadranske obale od ušća Cetine do Bokokotorskog zaljeva “prirodno i istorijski” pripada Bosni i Hercegovini. Radilo se o tipičnoj ratnopropagandnoj akciji u sklopu koje je konstruirana i legenda o “džamiji u Neumu”. Ona je trebala legitimirati teritorijalne pretenzije, i to po logici preuzetoj od Srba – tamo gdje je džamija, harem ili barem stećak, to je bošnjački etnički prostor, odnosno Bosna (Hercegovina u njihovim projekcijama ne postoji). Međutim, ideološko-politički zahtjev za džamijom u Neumu zadao je ozbiljne brige nacionalnim djelatnicima odnosno “znanstvenicima”. Morali su “dokazati postojanje” nečega što nikada nije postojalo.

Naime, puno ranije, dr. sc. Galib Šljivo u svom magistarskom radu odnosno knjizi “Klek i Sutorina u međunarodnim odnosima 1815. -1878.” objavljenoj 1977. godine napisao da je u prvoj polovini 19. stoljeća na području neumske općine u naseljima Klek i Neum živjelo samo 16 obitelji i sve su bile katoličke vjere. Nije bilo muslimanskog stanovništva niti ijednog objekta koji bi im pripadao. Ovdje je važno napomenuti da je Šljivo po nacionalnosti Bošnjak, a da je Neum većim dijelom devetnaestog stoljeća bio tek brdsko seoce s nekoliko kuća. Nigdje traga lukama, džamijama i haremima. Šljivo je samo potvrdio već poznate činjenice. Usprkos njima, u novoj političkoj situaciji, bez ikakvih novih dokaza, Hivzija Hasandedić, inače jedan od boljih poznavatelja hercegovačke muslimanske baštine, napisao je 1997. godine da je u Neumu “za turske uprave sagrađena džamija”. Na to je dodao: “Ne zna se ko ju je i kada sagradio kao ni kakve je dimenzije imala”, i zaključio: “Priča se da je džamija do 1927. godine djelomično bila očuvana i da ju je te godine potres srušio. Kasnije joj je svijet raznio kamen i potpuno dokrajčio, pa se danas ne zna ni gdje je bila.” Začuđujuće neznanstveni i neodrživi zaključci doneseni na temelju ocjena tipa “ne zna se” i “priča se” za inače pedantnog Hasandedića. Još je čudnije to što je “džamija” za koju se ne zna tko ju je i kada sagradio, niti se zna gdje je bila – jer je nikada nije ni bilo, ušla 2005. godine na popis “zaštićenih nacionalnih spomenika BiH”!? Radi se o tipičnom primjeru “izmišljanja tradicije” s očitim nelegitimnim i agresivnim političkim ciljem.

Kako materijalizirati ideološku izmišljotinu pokazao je, u stilu Sai Babe, mostarski muftija Salem Dedović, koji je u kolovozu prošle godine s proslave otvaranja neke druge džamije, negdje na istoku Hercegovine, poručio: “Bosna i Hercegovina je pomorska zemlja. BiH ima pomorski grad Neum i 24 kilometra morske obale. Bosni i Hercegovini ne mogu oduzeti pravo da imamo izlaz na međunarodne vode, da imamo pristup otvorenom moru. Neum je dio BiH. Neum je dio Mostarskog muftijstva. Neum je jedan naš džemat! Tamo postoje Bošnjaci koji imaju svoja imanja, svoje kuće, u njega ljudi dolaze odmarati…” Valjda u vjersko-političkom zanosu, Dedović je “otkrio” i najvećim stručnjacima nepoznate artefakte. Ruševine kuće hrvatske obitelji Glavinić, odnosno ostatke nekadašnjeg austrougarskoga “filanačkog” objekta, proglasio je “ostatcima džamije”. Nakon toga preostalo je samo prisiliti lokalne vlasti da “vrate” parcelu islamskoj zajednici BiH i prihvate besramnu podvalu kao stvarnost. U suprotnom su “islamofobi”, “fašisti” ili nešto slično. Dedović je zapravo nastavio djelovanje svoga prethodnika Smajkića, a u tome ih je podržao i izaslanik reisu-l-uleme bihaćki muftija Makić koji je sve prethodno potvrdio i zaključio: “To je od velikog značaja za Bošnjake muslimane i tu ne smije biti nikakve dvojbe.” Naravno, ne radi se tu o ona 63 Bošnjaka popisana u Neumu 2013. godine, od kojih su neki, a možda i svi, vjernici, nego o značaju za nacionalislamističke projekcije budućnosti BiH i okruženja, u skladu s Davutogluovom “strategijskom dubinom” i sličnim još dubljim i dubioznijim strategijama.

Ono što nije ostvareno ratom, a to je prije svega ovladavanje dolinom Neretve do Neuma, pokušavalo se, i još uvijek se pokušava, ostvariti na druge načine. U jesen 1992. upravo u vrijeme kada je i započela aktualna priča s Neumom, policija HVO-a zaustavila je u središnjoj Bosni grupu naoružanih arapskih državljana mudžahedina. Kod njih je pronađena veća količina propagand­nog materijala i nekoliko pisama/letaka u kojima se spominje Neum: “Ovo pismo će skicirati naš projekt ponovnog uspostavljanja muslimanskog suvereniteta na 12 km širokom prostoru kopnenog koridora od Jadranske obale ka unutrašnjosti, inače zatvorene Bosne i Hercegovine. Ovaj koridor je djelomično okupiran od hrvatskih (rimokatoličkih) snaga…” Taj “okupirani” koridor “sveti ratnici” nisu uspjeli osvojiti vojskom te ga sada pokušavaju zauzeti drugim sredstvima. Most je u svemu tome manje važan i oni dobro znaju da je ta bitka od početka izgubljena. Ispod mosta će se ionako moći nesmetano prolaziti, nešto drugo je važno. Naime, od “velikog je značaja” da propagandni i svaki drugi materijal može slobodno i ni od koga kontrolirano pristizati iz bliskoistočnih zemalja, baš kao što su kao svojevrsna prethodnica nedavno stizali turski ratni brodovi. Sva dreka oko gradnje mosta služi tek za kompromitaciju, slabljenje, nametanje osjećaja krivnje, omekšavanje i discipliniranje “agresorske” hrvatske politike koja bi nakon svega morala biti popustljiva barem pri gradnji džamije na moru. Jer, ona je, kao što reče reisov izaslanik, “od velikog značaja za Bošnjake-muslimane i tu ne smije biti nikakve dvojbe”. Teško je nakon svega ne sjetiti se parole koju je plasirao turski predsjednik i politički skrbnik Bakira Izetbegovića Recep Tayyip Erdogan: “Džamije su naše kasarne, minareti su naši bajuneti a vjernici naša vojska.” Pokušaj gradnje džamije u Neumu nema nikakve veze s vjerom i vjernicima. Ona je zamišljena kao kasarna, bajuneta, svjetionik i orijentir; simbol “muslimanskog suvereniteta” na tom dijelu Jadrana i potpune bošnjačke dominacije nad Hrvatima u BiH.

https://www.jutarnji.hr/globus/Globus-k ... u/7738575/

Pocinje panika kod ustasica.

[Jack]

Ideoloska panika ustasha drzava koja ima sve manje prvacica,sve vise iseljenih Hrvata u Irskoj i Njemackoj,gdje imas sve manje katolika u Bosni svake godine,da bi taj broj mozda mogao pasti i na cirka 300 000 u narednih 10 tak godina sto realno znaci i fakticki nestajanje ako dodje do tog.Kao i cinjenica da su Hrvatsku odjebali velike sile u stvaranju poretka na Balkanu Engleska i posebno Njemacka

Pa se je raspisao u lazima.No,ovo nije vise 1992 godine

[Zmaj]

Dragan Čović: Komšić neće pobijediti, Plan B je već realiziran



Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, želi još jedan mandat člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Dvadesetak dana prije izbora za portal Klix.ba komentarisao je dosadašnju kampanju, upućene pozive "braći Bošnjacima", govorio o političkoj konkurenciji, scenarijima ako ne bude izabran, Dodiku i Planu B, Vučiću i Kosovu...
Nakon barem godinu i po razmjene teških riječi s liderima Bošnjaka, serije ozbiljnih kriza, na početku kampanje kazali ste da s "braćom Bošnjacima" treba graditi državu. Sada su neke nove okolnosti, nova strategija ili se samo sprema teren za koaliciju poslije izbora?

Naš slogan "Zajedništvo" odnosi se na zajedništvo unutar Hrvata, ali i na zajedništvo s Bošnjacima, naravno i na zajedništvo sa srpskim narodom. Te poruke su vjerodostojne, bez obzira na to kako se u javnosti doživljavaju, tako je bilo i posljednje četiri godine. Bez obzira na to kakav izborni rezultat bude nijedan projekt ne može zaživjeti ako nemamo saradnje i to na mnogo višem nivou nego smo je imali do sada.

Moje su poruke jasne i išle su prema braći Bošnjacima, isto tako Srbima, ali i Hrvatima, moramo napraviti zajedništvo u ključnim idejama o kojim se razumijemo. Neko će to doživjeti iskreno, neko neće, ali ja sigurno nikad nisam dao izjavu, a da nisam mogao stajati iza nje do kraja. Sinoć je bila promocija moje knjige izabranih govora koja najbolje govori u tom smjeru. To su govori koji nisu dorađivani, posljednjih petnaestak godina, a takva je poruka i ovog našeg razgovora, kada je riječ o Bošnjacima, jednostavno naše zajedništvo mora rezultirati boljim životom ovdje, moramo pokrenuti projekte, moramo stvoriti ambijent za vladavinu prava, da mladost ostaje ovdje. To se ne može uraditi bez zajedništva...

Ima li razloga da mladost ostaje?

Itekako, ako ljudi danas ne vide razloga da ostaju ovdje, onda taj problem prevazilazi politiku. Mogli ste kroz posljednjih sto godina bezbroj puta biti razočarani politikama i relnostima života, ali vi morate voliti svoj narod, svoju domovinu. I to je jedna od poruka koja ide na plakatima uz moju sliku – Narod i domovina. Mi živimo u Bosni i Hercegovini i moramo imati odnos prema njoj, a mladi, ako ne vide svoju šansu, imaju prilike kroz ciklus izbora u raznim političkim opcijama da daju svoj doprinos da bi život bio bolji. Iz ove pozicije dvadesetak dana pred izbore ja vjerujem da će naši mladi ljudi imati itetako razloga da ostaju ovdje.

Kako ocjenjujete četiri godine koje su iza nas? Šta je uradilo Predsjedništvo, šta vlast u cjelini? Koliko se moglo bolje u ovim okolnostima?

Neupitno je da se moglo bolje. Što se tiče Predsjedništva i naših ustavnih ovlasti tu možemo dati prolaznu ocijenu jer ništa nije ostalo nezavršeno. Predsjedništvo je često slalo loše poruke, istina političke. Mi smo kroz svoje brojne sjednice riješili sva pitanja koja su dio naših aktivnosti i ni o jednom pitanju nije bilo preglasavanja. Problem je da smo mi uz sve to predsjednici stranaka, predvodnici neke politike u ime naroda i što se tiče toga u posljednje dvije godine nismo odradili posao primjereno. Dali smo šansu da neki drugi nadvladaju, a mogli smo doći pred vrata Evropske unije. Siguran sam da smo uspjeli promijeniti izborni zakon da bismo u tome i uspjeli.

Retorika koju smo kao predsjednici stranaka i predvodnici naroda slali često nije bila na nivou institucije Predsjedništva BiH, jer smo mi prije svega njegovi članovi. S te strane je trebalo biti malo više komunikacije i zajedničkih izlazaka u javnost.

Reformska agenda je nešto što smo mi kroz aktivnosti Predsjedništva poticali, iako je jasno da to nije naš posao... Posljednje dvije godine smo imali ozbiljan zastoj jer često nismo imali kapacitet pozicije koji je prije četiri godine dogovoren. Taj kapacitet se bio izgubio na nivou države i entiteta. To je lekcija i za ove izbore, kuću treba graditi od temelja. Od pobjednika s nižih nivoa treba graditi vlast, strukturu, da se izbjegne čudna situacija iz prethodnih godina da su pojedine zakone u Parlamentarnoj skupštini BiH više podržavali opozicioni zastupnici, nego oni koji su nominalno sačinjavali vlast.

Snažnu parlamentarnu većinu nismo osjetili do posljednje sjednice kad se jednoglasno donosi Zakon o izmjenama zakona o krivičnom postupku. Da smo tako pripremali većinu sjednica imali bismo samo u ovoj godini pedesetak novih zakona.

Trećina kampanje je iza nas, tek predstoji ono glavno. Možete li nam dati komenatar do sada viđenog te uporediti s onim što HDZ nudi biračima?

Upravo sam s partnerima iz HNS-a radio analizu dosadašnjeg dijela kampanje i mi smo zadovoljni. Nismo zadovoljni komunikacijom s našim biračkim tijelom da izlaznost bude veća. Iz više razloga imamo zamor, nije to samo kod naših birača, tako je i kod Bošnjaka i Srba. Moramo jače istaći tu kritičnu masu, koliko je bitna ta demostracija demokracije na izborima, da se neke stvari promijene. Tu je bitna izlaznost i što se mene tiče na tome ćemo najviše raditi unutar hrvatskog glasačkog tijela.

Što se tiče mene kao kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva, među Hrvatima stojim vrlo dobro. U ovom trenutku možemo biti zadovoljni učinjenim, posebno što je ta kampanja uljuđena, nemate nijednog predstavnika koji će nešto ružno kazati, slijedimo i kodeks koji smo usvojili. Želimo naše poruke okrenuti Bosni i Hercegovini, našoj budućnosti, zaštititi pozicije hrvatskog naroda i to možemo reći lijepim riječima, bez vrijeđanja drugih.

Kako ocjenjujete konkurenciju? Zelenika i HDZ 1990 najviše se bave kritikom rada HDZ-a, obećanjima i onim što je ispunjeno. Komšić pak vašim odnosom s Miloradom Dodikom...

Činjenica je da ovaj put imamo pet kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva. Trebamo voditi računa da dva kandidata dolaze iz političkog ambijenta gdje su uglavnom glasačko tijelo i struktura tih stranaka dominantno bošnjački. Mislim na gospodina Komšića i gospodina Falatara. S druge strane imamo gospodina Lijanovića i gospođu Zelaniku. Ne želim se baviti njima, svako ima pravo iznijeti svoje stavove i predstaviti se glasačima. Mislim da kada nešto kažemo prije svega govorimo o sebi pa tek onda o nekom drugom. Žao mi je da se konkurencija, kako ste je vi nazvali, više bavi drugima, a manje onime što bi oni ponudili i uradili da budu bolji od prethodnika ili mene lično.

O njima ja mislim sve najbolje, bez riječi kritike. Siguran sam da će glasači znati prepoznati svaku riječ koju mi izgovorimo, kako se ponašamo, jer svako od nas ima svoju historiju. Tu glasača ne možete prevariti.

Kolege Komšić i Falatar igraju na dominantno bošnjačko glasačko tijelo, nažalost izborni zakon nismo promijenili što se tiče legitimnosti predstavljanja i tu ne možete pretjerano utjecati. Povremeno znam poslati poruku u vezi s tim, ali ne na način da bih na bilo koji način kritizirao bilo koga od kolega. Zadržat ću taj stav i sutra kad budem ponovo član Predsjedništva apsolutno nikad neću komentarisati kolege. Ja ću i narednih dana raditi ono što je dio plana i naše strategije, neću se baviti konkurencijom i siguran sam da će to donijeti rezultat.

Pojedini mediji pišu o tome kako Hrvatske pošte u Hrvatskoj rade nelegalne aktivnosti u vezi s glasanjem u inozemstvu, sve preko tamošnjeg HDZ-a u korist HDZ-a BiH. Kako to komentarišete?

To je još jedan od spinova koji neko naručuje da bi teret ambijenta Bosne i Hercegovine preselio negdje drugo. Ne vidim koristi od svega toga. Na prošlim izborima od 128 hiljada glasova samo dvije hiljade su bile od onih koji su glasali poštom. Naravno, mi u Hrvatskoj imamo sestrinsku stranku koja kao i dosada nastoji pomoći, ali uvijek to mora biti u skladu s najoštrijim zakonskim odredbama, tako insistira i gospodin Plenković. O tome da li su birački spiskovi korektni ili nisu postoji CIK da to provjeri...

Iz vaše perspektive, šta bi za ovu državu značila pobjeda Željka Komšića? Kako bi se postavio HDZ poslije izbora?

Mislim da Željko Komšić neće dobiti dovoljan broj glasaova Bošnjaka, jer bi to bila loša poruka za čitav izborni proces, za legitimno predstavljanje. Bila bi to loša poruka za Bosnu i Hercegovinu i na kraju mogla bi izazvati krizu nesagledivih razmjera za samu državu. To bi uvelo dosta problema u funkcionisanje svih nivoa vlasti, a pošto mislim da se to neće desiti, ne želim tome davati pretjerani značaj. Šteta je što su te političke opcije krenule tim putem, ali su dovele do toga da nas malo više uozbilje, natjeraju da više radimo.

Dok imamo ovaj ustroj Bosne i Hercegovine, dok imamo bošnjačkog, hrvatskog i srpskog člana Predsjedništva, kako piše u Ustavu, dok imate klubove Bošnjaka, Srba, Hrvata i Ostalih, vi morate to načelo uvažavati i time dati šansu da Bosna i Hercegovina zaživi kao država. Čak i oni koji zagovaraju građanstvo, a jedan od njih je i gospodin Komšić, moraju uvažavati instituciju legitimnog predstavljanja, jer preko nje se teško prelazi. Suprotno bi značilo da bi jedan narod, bez obzira na to kako on malobrojan bio, bio eliminisan iz sistema odlučivanja u svojoj domovini Bosni i Hercegovini.

Ako dobijete povjerenje glasača, šta možemo očekivati u naredne četiri godine, posebno po pitanju reformske agende te našeg evropskog puta?

Prioritet su euroatlantske integracije, radili smo posljednjih godina na tome i došli do samog čina da imamo kandidatski status. Gospođa Mogherini i gospoda Tusk, Juncker i Hahn su govorili, ne pojedinačno u četiri oka, već kad smo svi skupa, da kad usvojimo izborni zakon imat ćemo kandidatski status, aktiviranje akcijskog plana kada je riječ o NATO-u. U tome nismo uspjeli i to postaje jedna nova reformska agenda za koju ću dati jednu novu dimenziju u sadržaju i dinamici. Moramo iskompenzirati sve ono što nismo uspjeli uraditi i kada je riječ o socijalnoj, ekonomskoj problematici, pravnažoj državi i to će biti naglasak svih naglasaka hrvatskog člana Predsjedništva i ja vjerujem da mi moramo uhvatiti korak s prvim susjedima. Crna Gora je već u NATO-u, Makedonija nek promijeni ime i odmah će dobiti pristup NATO-u... Moramo se uključiti, a to neće ići bez potpunih reformi u BiH, a insistirat ću, kad se bude formirala vlast na svim nivoima, da nam to bude prioritet svih prioriteta u vezi s kojim nema nadmudrivanja. Da definišemo ključne reformske aktivnosti koje ćemo morati uraditi već naredne godine. Da napravimo jasan plan koji ćemo svi parafirati, svi koji žele biti vlast od države do entiteta.

Ko su priželjkivani partneri u vlasti? Je li istina da biste ovaj put više željeli SDP i SBB nego SDA?

Svako ima neke simpatije i s nekim se bolje ili slabije slaže, ali u osnovi to odlučuju glasači. Kao što ja želim da legitimni predstavnici Hrvata budu u vlasti, logično je da ista pravila trebamo postaviti i kada je riječ o predstavnicima Bošnjaka ili predstavnicima srpskog naroda. Drugim riječima, ne smije nam se desiti ono što smo imali posljednje četiri godine. Onaj ko dobije vlast u genocidnoj mora biti do vrha vlasti, a ko će to biti odlučuju predstavnici genocidne. Isto vrijedi i u Federaciji, onaj ko dobije većinu po toj logici mora biti u vlasti i na državnom nivou. Ne možemo imati jednu vlast na nivou kantona, drugu na nivou entiteta, ako znamo kako su podijeljene nadležnosti. Da ne kažemo da na nivou države imamo neku treću vlast, morat ćemo se o tome dogovarati.

Ono što ja priželjkujem nek ostane za mene, ipak smo dvadesetak dana do izbora. Na kraju ćemo uvažavati onaj rezultat koji dolazi s terena i nemamo nijedan razlog da partneri ne budu oni koji dobiju podršku glasačkog tijela i u genocidnoj i u Federaciji BiH.

Šta zaista stoji iza vašeg odnosa s Miloradom Dodikom i šta je zapravo famozni Plan B? Je li istina da će zbog njega većina Srba u Federaciji glasati za vas kao člana Predsjedništva?

Famozni Plan B je već realiziran, to je opet nečija politička potreba da ga se komentariše na poseban način. On se pojavio kad nismo usvojili izborni zakon. Da smo usvojili izborni zakon naše ponašanje bi bilo drugačije, naše liste bi bile drugačije. Imali bismo zaštićen izbor unutar hrvatskog glasačkog tijela i siguran sam da bismo imali bar pedeset posto novih mladih imena. Kad se to nije desilo, onda smo sjeli i dogovorili kako u ovim uslovima dobiti maksimum i spasiti situaciju, kako za Bosnu i Hecregovinu, tako i za hrvatski narod. I to je taj Plan B. Sve drugo je nešto što nekom zatreba u određenom trenutku, da komentariše... Plan B je završen onda kad smo predali liste, prilagodili smo se tom ambijentu i počeli raditi posao kako ga sada radimo.

Što se tiče gospodina Dodika, bar tri puta se više sastajem u toku jedne godine s gospodinom Ivanićem, nego sa Dodikom. Ali kad se sastajem s Ivanićem onda to nikoga ne intersuje, ali kad se sastanem s gospodinom Dodikom onda su puni mediji tobožnjih naših zaključaka i strategija. Nikad se nije desilo, odgovorno to tvrdim, da sam ja s bilo kim dogovarao nešto na štetu neke druge ili treće strane. Nema ni razgovora na taj način. To je preuveličavanje, opet za nečije potrebe. Gospodin Dodik ima jedan specifičan izričaj u komunikaciji kada je riječ o Bosni i Hercegovini, posebno medijima u Sarajevo ili mojim protukandidatima je to zgodno vezivati u jedan čvor koji ruši Bosnu i Hercegovinu. Ako neko drži i čuva Bosnu i Hercegovinu, smatra je svojom domovinom, u svakodnevnom radu i izričaju, onda su to HDZ i Dragan Čović. Tako je to posljednjih petnaest godina i tako će se nastaviti.

U pogledu političkih aktivnosti posljednju godinu i sastanaka s predsjednikom Vučićem, zanima me vaš komentar njegovih posljednjih izjava, posebno ovog u Mitrovici? Koliko je to kompromitiralo vaš odnos s njim?

Mi moramo biti svjesni da gospodin Vučić ima izuzetno težak zadatak ispred sebe i on ima svoju strategiju i viziju kako ga ostvariti – pitanje Kosova. Naravno da će koristiti sve instrumente koje politčar tog kalibra ima da bi ostvario svoj interes. Kako bi ono što je ponudio svom narodu posljednjih godina i realizirao. Taj proces će se završiti i mislim da ćemo mi u cjelini sačuvati ovaj prostor.

Nama je bitno čuvati mir u Bosni i Hercegovini koja mora ostati cjelovita. To nije ni pitanje ni potpitanje, ni dio neke ozbiljne rasprave, bez obzira na to šta će ko u kampanji kazati, jer mu to može donijeti koji glas. Na isti način mislim kad je u pitanju Makedonija, Crna Gora, Srbija i Kosovo. Pitanje imena Makedonije ide polako kraju, a onda ostaje ključno pitanje Kosova koje bi trebalo biti riješeno prije izbora za Evropski parlament. Ako se ta kriza riješi kvalitetno, onda mi imamo drugačiji vjetar i mislim da čak u paketu imamo pristup Evropskoj uniji.

Kako komentarišete sankcije Nikoli Špriću, bojite li se da bi neki političar HDZ-a mogao završiti isto kao on? Generalno, pojačava li Amerika prisustvo u BiH?

Nažalost, većina velikih sila svoj interes u Bosni i Hercegovini stavlja u neki treći plan, jednako je to i sa SAD-om. Oni su naši veliki prijatelji i teško da bismo mi danas o svemu ovom pričali da nije bilo Vašingtonskog ili Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Što se tiče sankcija, ne vjerujem da su one rješenje bilo kojeg problema. Konkretan slučaj ne bih komentarisao, jer nemam pojma na osnovu čega se desilo. Zanimljiv mi je vremenski okvir kad se to uradilo. Što se tiče HDZ-a, apsolutno svaki naš član može mirno spavati kada je riječ o bilo kakvim sankcijama, jer radimo pravu stvar za svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu, svoj hrvatski narod i to je sve u duhu zakona koji vrijede.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/dragan- ... /180919116


Sta je plan A bio?

[Zmaj]

Ilija Cvitanović: Ako isti ostanu na vlasti, građani BiH mogu strahovati od novih sukoba



Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice 1990 Ilija Cvitanović i kandidat za Zastupnički dom PS BiH u razgovoru za Klix.ba kazao je da do blokade nakon izbora ne može doći, iako Dragan Čović plaši narod i ponaša se kao malo dijete kada mu se oduzme najdraža igračka. Ističe da građani mogu strahovati od sukoba ako se ne promijeni vlast, dok smatra da Željko Komšić nema obraza.
Šta očekuje stanovnike BiH u narednim godinama ukoliko na ovogodišnjim izborima ne dođe do većih promjena?

Sadašnje stanje u bh. društvu projicira ono što čeka ovu zemlju i njene stanovnike ako na ovogodišnjim izborima ne dođe do većih promjena, a to su strah i beznađe, još veće siromašenje jednih i bogaćenje drugih, još izraženiji odlasci iz Bosne i Hercegovine, nastavak anarhije, loša privredna situacija, udaljavanje od euroatlantskih integracija, loš položaj i zaposlenika i penzionera, jačanje nacionalnih tenzija - sve ono što danas karakterizira život bh. stanovnika pod aktuelnom vlašću.

Iz izjava aktuelnog člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića između redova se moglo pročitati da bi moglo doći do blokade u zemlji, ukoliko on ne osvoji novi mandat. Da li je to realno očekivati?

Smatram kako je ovo u funkciji zastrašivanja i u svrhu predizborne kampanje kako bi se ovim prijetnjama utjecalo na biračko tijelo (poglavito hrvatskog naroda) plašeći ga "babarogom" haosa i bezvlašća ako Dragan Čović izgubi fotelju člana Predsjedništva BiH. Neće i ne može BiH nestati ili upasti u krizu ako on bude detroniziran, a to neće dopustiti ni međunarodna zajednica. Ne zaboravimo kako je tu i visoki predstavnik Valentin Inzko s još aktuelnim bonskim ovlastima. Zar zbilja mislite kako bi međunarodna zajednica nakon ovih izbora dopustila rast tenzija na ovim područjima? Ja u to ne vjerujem. Dakle, na ovaj način gospodin Čović želi homogenizirati Hrvate u BiH plašeći ih dominacijom druga dva naroda i njihovim svođenjem na nacionalnu manjinu. Hrvati u BiH su po Ustavu konstitutivni narod, tu ustavnu poziciju niko ne može dovesti u pitanje, s odgovornim predstavljanjem u ime hrvatskog naroda na čitavom području BiH, što nudi Koalicija Hrvatsko zajedništvo, i oni su lideri pozitivnih promjena i za svoj narod i za ovu zemlju. Dakle, budite uvjereni da do blokade neće doći i ovo me asocira na dijete kada mu oduzmete najdražu igračku pa se rasplače na sav glas kako bi je vratilo. Ukratko, tako što nije realno očekivati.

Kada ste posljednji put razgovarali s Draganom Čovićem? U čemu se slažete?

S gospodinom Čovićem sam se posljednji put vidio na sjednici Hrvatskog narodnog sabora čija je članica i stranka na čijem sam čelu. Posljednji put smo razgovarali o tome da ponudimo zajedničkog kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskoga naroda, objedinimo sve hrvatske stranke u to ime.

Kazao je kako je to odlična ideja i kako ćemo se dogovoriti o tome, nakon čega se više nije javljao. Kada smo vidjeli kako od toga nema ništa, mi smo kandidirali dr. Dianu Zeleniku, a nakon toga se kandidirao i on u ime HDZ-a BiH i stranaka HNS-a, što je obmana javnosti, jer mi iz HDZ-a 1990 smo također članica HNS-a, kao i još neke druge stranke koje su s nama u Koaliciji Hrvatsko zajedništvo, a tu kandidaturu nismo podržali, što smo javno i obznanili.

Ono u čemu se suštinski razlikujemo jeste da ni ja lično, a ni Koalicija Hrvatsko zajedništvo, nećemo na najodgovornije pozicije u državnim strukturama i javnim poduzećima imenovati ljude bez provjerene stručnosti i odgovornosti. Glavni kriterij će biti znanje i struka, kredibilitet, nekorumpiranost i transparentno djelovanje.

Ono u čemu se slažemo jeste kako postoji crta ispod koje nijedna stranka u BiH s hrvatskim predznakom ne bi smjela ići, a to je ravnopravnost sva tri naroda i svih građana u Bosni i Hercegovini. Uvjeren sam kako će hrvatski narod biti potpuno ravnopravan s druga dva naroda i mi ćemo se za to izboriti, ali uz dogovor predstavnika ostala dva naroda.

Šta Hrvatima u BiH nude HDZ 1990 i Diana Zelenika za razliku od drugih?

HDZ 1990 zajedno s doktoricom Zelenikom nudi cjelovitu promjenu političke paradigme u BiH, nudi zaustavljanje i procesuiranje svih s predumišljajem organiziranih političkih kriminalnih aktivnosti, nudi zaustavljanje ovog masovnog egzodusa te povratak zdravih moralnih vrijednosti u društvo koje vapi za kompromisom i trajnom političkom pomirbom. Donijet ćemo nove vrijednosti, naš program obiluje novim zdravijim rješenjima i okrenut je ka nukleusu života, ka majci kao stijeni na kojoj ćemo graditi naše društvo i našu državu. Pokrenut ćemo ekonomiju, olakšati poslovanje i izgraditi saobraćajnu infrastrukturu, pri čemu ćemo se tokom kadroviranja voditi principom zapošljavanja najkompetentnijih. Želimo služiti našem narodu i državi, a ne iskorištavati ih kao što radi trenutna vlast. A što se tiče djelatnosti same Zelenike, vi dobro znate koje su ovlasti člana Predsjedništva BiH.

U intervju za naš portal Diana Zelenika je kazala da su stranci bh. parlamentarce navukli na tanak led u vezi s akcizama?

Gledajte, tokom čitavog procesa dogovaranja i lobiranja predstavnika međunarodne zajednice s bh. parlamentarcima, oni su davali čvrsta jamstva kako će novac prikupljen od akciza biti svrhovito potrošen, da apsolutno nema nikakvog međuprostora za bilo kakve sumnjive radnje i da će se napredak, odnosno rezultati, vrlo skoro vidjeti. Nažalost, za sada, njihova obećanja nisu se ispunila u onoj mjeri u kojoj smo svi očekivali. Stoga razumijem nezadovoljstvo dr. Zelenike, jer je ona smatrala kako glasanjem za akcize dugoročno čini ispravnu stvar za našu državu i razumijem kontekst izjave o tzv. dovođenju na tanak led. No vrlo jasno treba istaknuti kako su upravo nerad, pohlepa i loše upravljanje aktuelne vlasti doveli do ove loše pozicije u kojoj su građani s pravom nezadovoljni po ko zna koji put.

Kako komentirate kandidaturu Željka Komšića i da li će on za vas biti legitiman predstavnik hrvatskog naroda u BiH, ukoliko dobije najveći broj glasova?

Kandidatura dotičnog najviše ide u prilog gospodinu Čoviću, jer mu ona donosi polivalentne političke koristi. S jedne strane on mobilizira svoje glasačko tijelo, ima jasne argumente pred međunarodnom zajednicom i politički jača bez obzira na rezultat, dok s druge strane u slučaju pobjede dobiva neslućenu političku moć, unutarstranački se pozicionira do biološke smrti te stječe monopol na titulu i političku poziciju nacinalnog zaštitnika.

Kada je riječ o legitimitetu, ako Željko Komšić dobije više hrvatskih glasova u ukupnom zbiru nego ostali hrvatski kandidati, onda će on imati legitimitet, iako mi nije sasvim jasno kako ima obraza kandidirati se za funkciju člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, a spominjao je da se na prošlom popisu izjasnio kao Bosanac i sada u kampanji poziva na ukidanje konstitutivnosti, a upravo je on obilato koristi za svoj vlastiti politički probitak, već treći put. Zaista živimo u apsurdnim vremenima.

Mnogo putujete po BiH za vrijeme predizborne kampanje. Kakav je eho Hrvata u BiH, jesu li spremni na promjene?

Prema posjećenosti našim skupovima, u razgovoru s ljudima na terenu, moram biti iskren, puno je nedoumica - izaći na izbore ili ne. Vodi se svojevrsni specijalni rat gdje se ljudima govori: izašli ili ne, ništa se neće promijeniti i ta fama putuje od uha do uha i jača je od njihovih formalnih poziva da se izađe na izbore, po onoj narodnoj - traži posao, a moli Boga da ga ne nađe. Čudno i nerazumljivo samo onome ko nije prokužio njihovu igru. Naime, oni imaju svoju glasačku mašineriju koju su pozapošljavali po javnim poduzećima, po udbaškim metodama pokrili su teren, razvili mrežu jer, za razliku od nas, raspolažu enormnim novčanim sredstvima. Mogu kupiti šta i koga god hoće, osim onih koji ne žele prodati svoj obraz pa onda pribjegavaju liniji manjeg otpora – iseljavaju iz ove lijepe zemlje. Uvjeren sam kako je veliki broj bh. Hrvata spreman na promjene pa i oni u samom HDZ-u BiH gdje je, prema informacijama iz njihovih redova, puno nezadovoljnih i spremnih napustiti brod koji tone, a u to ćete se uvjeriti nakon 7. oktobra i prebrojavanja glasačkih listića kada Čović više ne bude član Predsjedništva BiH. Tada će uslijediti njegov kraj, a njegovi poslušnici će se razbježati. Mi već sada takve pozivamo: napustite brod koji tone, jer vi ćete potonuti, a kapetan će prvi pobjeći. Ali, neće dugo jer će morati polagati račune za mnogo toga što je učinio u proteklih dvadeset i više godina.

Kako Hrvati danas žive - bolje, lošije ili isto kao Bošnjaci, Srbi i Ostali?

Realno, danas svi građani, bez razlike na nacionalnost, žive vrlo loše i sve ih pogađaju iste nedaće: (ne)zapošljavanje, odnosno zapošljavanje po stranačkoj pripadnosti ili pomoću mita i korupcije, po čemu smo pri samome svjetskom vrhu, a za što su odgovorne vladajuće strukture iz sva tri naroda. Hrvati su, k tome, dodatno obespravljeni jer ih se može preglasati, što je omogućeno tihom revizijom Dejtonskog sporazuma. Hrvati su poznati kao radišan narod i, mogli bismo reći, znaju umijeće življenja i u ovakvim političkim okolnostima, dovijaju se na sve moguće načine, pogotovo oni koji se nisu podložili jednoumlju. Nažalost, mnogo je onih koji su, prema onoj komunističkoj matrici, morali postati članovi partije pa kotiraju visoko i odani su svome vođi. Oni drugi žive u strahu, što se može vidjeti upravo sada u predizborno vrijeme kada se kriomice sastaju s našim članovima iz straha kako ne bi bili prokazani Centrali SK (HDZ-a BiH). Ja vjerujem kako je konačno došlo vrijeme oslobađanja od straha i kako će se to dogoditi za glasačkim kutijama (naravno ako neko drugi ne "glasa" umjesto njih, a već sada imamo takvih slučajeva u sistemu glasanja poštom). Zato, dragi birači, provjerite na stranici CIK-a je li već neko drugi glasao u vaše ime. A, evo i iz samoga CIK-a već imamo potvrde o nepravilnostima.

Da li ste za treći entitet ili neku drugu reorganizaciju BiH?

Bauk zvani "treći entitet" najviše kruži kroz BiH uoči svakih izbora, kao i kanal na hrvatskom jeziku. Trećim entitetom Bošnjaci plaše svoje sunarodnjake i tako izazivajući tenzije prema Hrvatima mobiliziraju svoje biračko tijelo. Čelnici nekih hrvatskih stranaka obećavaju uspostavu trećeg entiteta i tako kod svog naroda bude nadu za koju su svjesni da je samo nada. Milorad Dodik baca kost razdora zvanu "treći entitet" između Bošnjaka i Hrvata, na što se, kao riba, upecao Dragan Čović. Realnost je kako bez promjene Ustava BiH neće biti ni trećeg entiteta, jer znate kako se mijenja postojeći ustav i koliko je ruku i hrvatskih i srpskih i bošnjačkih potrebno da se to dogodi. Znam ja vrlo dobro zašto postavljate ovo pitanje i ne libim se odgovoriti. Dakle, kada bi se BiH uredila po švicarskom ili belgijskom modelu, ja bih prvi bio za to, ali to podrazumijeva preuređenje cijele BiH s RS-om. A čim se spomene diranje u RS, Dodik sikne kao ljuta guja. Dijelite vi Federaciju, RS ostavite na miru! I zato kažem: da, mi smo za administrativno-teriotorijalni ustroj, ali čitave BiH s više federalnih jedinica.

Sjedinjene Američke Države su uvele sankcije Nikoli Špiriću zbog korupcije u našoj zemlji, a zatim je senator Roger Wicker u obraćanju Senatu ponovio slične teze. Često se susrećete sa stranim diplomatima u našoj zemlji. Smatrate li da će u narednom periodu još osoba iz bh. političkog života završiti na američkoj crnoj listi i da li je ovo znak da SAD stavlja fokus na BiH?

Svako ko je korumpiran i ko zloupotrebljava svoj položaj treba za to polagati račune. Sramota je da bh. pravosuđe ne reagira prema takvima, već nam velike sile na ovaj način "udaraju šamar" kada je riječ o našem pravosuđu. Ovo je znak kako je davno trebalo usvojiti izmjene Kaznenog zakona u BiH, ali to nije odgovaralo nekim vladajućim strankama, a ko god prati politička zbivanja u BiH zna o čemu govorim. Naravno, u susretima i razgovorima sa stranim diplomatima razmijenjujemo mišljenje i o tome. Oni su, zbilja, dobro upoznati o stanju u našoj zemlji i što se tiče korupcije i kriminala pa su vladajućima, kada su odugovlačili pri usvajanju izmjena Kaznenog zakona, uputili oštro upozorenje da to hitno moraju učiniti i kada su vidjeli da im nema drugog izlaza, sada su, na odlasku, to bili prisiljeni uraditi. Upravo ovim činom stekli su se uvjeti za procesuiranje svih onih koji su ogrezli u korupciji i kriminalu i nadam se kako će, kada se reformira bh. pravosuđe, što je također neminovno uraditi, svi koji su se obogatili na taj način, konačno dobiti što su zaslužili. A ima ih, i sami znate, i u vrhu ove aktuelne vlasti.

Više bi me veselilo da bh. pravosuđe konačno počne procesuirati ove korumpirane političare s vrha vlasti, premda i stavljanje na američku "crnu listu" ima svoju težinu. Vjerujem kako Nikola Špirić nije posljednja osoba koja je na njoj završila, a ovim je SAD svima dao do znanja kako ih situacija u BiH itekako zanima i da će u dogledno vrijeme ponovno više biti u žiži njihova interesiranja.

Imaju li građani u BiH razloga za strah od novih sukoba?

Odgovorit ću kratko. Ako ovi koji su na vlasti i dalje ostanu na svojim pozicijama, imaju. Ali mi vjerujemo i poručujemo: čim se zatvore biračka mjesta u BiH, ova vladajuća garnitura više neće biti u vlasti i u poziciji sijanja straha zveckanjem oružja, što je poglavito izraženo u predizborno vrijeme. Ljudima u BiH dosta je više plašenja ratom, dosta je više života u neizvjesnosti. Svi žele živjeti u miru, a posebno generacije koje su iznijele rat na svojim plećima. Rat nikome nikada ništa dobro nije donio, a i promijenile su se neke geopolitičke okolnosti i interesi svjetskih sila glede ovdašnje situacije. Ubrzavanjem prema članstvu u NATO-u i EU, za šta ćemo se zalagati mnogo više nego sadašnji vlastodršci, otklonit ćemo svaku mogućnost novih sukoba na ovim područjima. Zato svima u BiH ponavljam: ne bojte se novih sukoba, bojte se siromaštva u koje su vas uvalile sadašnje vlasti. A i to će se uskoro promijeniti.

Kandidat ste svoje političke stranke za Parlament BiH. Ukoliko sjednete u zastupničku klupu, kakvu politiku obećavate?

Kada budem izabran u Parlament BiH kao pobjednik s liste Koalicije Hrvatsko zajedništvo, obećavam borbu za dostojan život svakoga čovjeka u BiH. Obećavam politiku, ne konfrontacije, već tolerancije i sporazumijevanja. Od budućih partnera očekujem istinsko zalaganje za BiH kao ravnopravnu državu sva tri naroda i svih njenih građana, s neupitnom euroatlantskom budućnošću.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/ilija-c ... /180921047

[Zmaj]

NOVE SULUDE TVRDNJE KARAMATIĆA: "Komšić je dokazao da se pod maskom građanštine u BiH želi stvoriti islamska država"

Najbolji odgovor na ovaj promašeni pokušaj novoga izbacivanja Hrvata iz tijela vlasti je masovni izlazak BiH Hrvata na birališta koji bi strankama HNS-a olakšao lobiranje kod naših prijatelja u Europi, kazao je u intervjuu za Dnevni list, potpredsjednik Hrvatskog sabora i kandidat na listi stranaka HNS-a za Zastupnički dom Parlamenta BiH

"Zahvaljujući ponovnoj kandidaturi Željka Komšića danas je svakom trećerazrednom činovniku u EU jasno što se ovdje događa i kako se gaze politička prava jednog konstitutivnog naroda, a dodatno političko zbližavanje sarajevske čaršije sa Erdoganovom politikom ne ostavlja mjesta sumnji u to", ocijenio je Karamatić.

Dodao je da zbog takve promašene bošnjačke politike unaprijed predlaže da se najljepši Trg Herceg Bosne nazove imenom Željka Komšića.

"Jer nitko kao on nije uspio u tolikoj mjeri dokazati našim prijateljima u svijetu kako se pod maskom građanštine u BiH pokušava stvoriti unitarna Islamska država u srcu Europe. Hvala mu na tome", kazao je Karamatić.

https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/93 ... rzava.html

[Zmaj]

Čović: Legitimno predstavljanje Hrvata nam niko nikada neće pokloniti

Predizborni skup HDZ-a BiH s predsjednikom Draganom Čovićem na čelu, kao i stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora, održan je danas u Hrvatskom domu u Bugojnu, saopćeno je iz HDZ-a.
Čović je rekao da je danas imao priliku prezentirati program HDZ-a i HNS-a BiH evropskim veleposlanicima i svih sedam tačaka.

"Usvojili smo kodeks uljudnog ponašanja kakav priliči hrvatskom narodu, predvodniku svih politika u BiH, a osobito stožernoj stranci hrvatskog naroda. Time želimo iskazati sve što osjećamo na primjeren način, ne baveći se drugima, a u tome je naša veličina. Zbog toga ćemo se i dalje držati svog dostojanstva i na taj način poslati poruke svima onima koji žele da ih čuju", rekao je Čović.

On je naveo kako pokušavaju kroz Hrvatski narodni sabor okupiti "sve što diše hrvatsku Bosnu i Hercegovinu, sve što diše Republku Hrvatsku i zajedno brinuti o budućnosti BiH".

"Ja sam uvjeren da HDZ, da HNS koji zajedno s nama ovaj put izlazi na izbore, osigurat će dominantnu većinu, ne samo za hrvatskog predstavnika Hrvata nego i dominantnu većinu kada su u pitanju kantonalne skupštine jer nas ima jednako tako na entitetskoj razini tako da nećemo dvoumiti oko toga hoće li u Domu naroda biti legitimni predstavnici i ko će predlagati budućeg predsjednika Federacije, jer predsjednik Federacije je nosilac izvršne vlasti u našem entitetu.
Ja sam siguran da nam to legitimno predstavljanje neće niko nikada pokloniti kao što nam nikada niko nije ništa poklonio", naveo je Čović.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/covic-l ... /180924133

[kenan]

Evo u Capljini iz nekog razloga na svakom stubu postavljena zastava Herceg Bosne, ne znam iz kojeg razloga al bas su ludi ljudi, e sad bas jedva cekam da im se opet Komso izabere

[Jack]

Capljina je mali gradic gdje Hdz unistio najvecu fabriku Lasta-Capljina,gdje samo kadrovi Hdz rade na Hidroelektrani i gdje fakticki imamo 1 semafor i 1 trg.I to je to.Mislim jos ako dodas most Tudjmana i ulicu Gojka Suska to im je maksimalni domet sta su uradili.A Capljinsko porodiliste je propalo.Para nema

Cek.Nije Sda unistio porodiliste dole,zna se ko jeste,ali neka masu zastavicama

[Zmaj]

M2flGgu0XY8

Četvrtak je dan D. Neustavni dijelovi Izbornog zakona koji se odnose na izbor i broj mandata u federalnom domu naroda poslejdnji put u ovom sazivu imaju šansu da budu promjenjeni, ali neće kaže za TV1 predsjedavajuća federalnog doma naroda Lidija Bradara. Iako je zakazala sjednicu za četvrtak izaslanici iz reda hrvatskog naroda neće glasati za.

[Jack]

http://www.aktuelno24h.com/covic-prijet ... ati-krizu/

[Zmaj]

Centralna izborna komisija: Stjepanu Mikiću OHR zabranio kandidaturu na izborima, a on danas provodi izborni proces



Stjepana Mikića, člana CIK BiH, zbog opstrukcija u provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma, OHR je 1998. godine uklonio sa liste HDZ-a BiH
Piše: Avdo Avdić

Zbog opstrukcija u provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma, OHR je 1998. godine uklonio Stjepana Mikića sa liste HDZ-a BiH. Dvije decenije kasnije, Stjepan Mikić je član Centralne izborne komisije BiH i zadužen je za provedbu izbora

“Volfgang Petrič, visoki predstavnik i Robert Beri, šef Misije OSCE-a, izrazili su duboku zabrinutost zbog broja kandidata koje je HDZ BiH nominovao za izbore u Hrvatski sabor. Nekoliko tih kandidata je uklonjeno s dužnosti u BiH od strane OHR-a i OSCE-a”, navedeno je u dokumentu objavljenom na stranici OHR-a 21. 12. 1999. godine.



OHR navodi da su uklonjene osobe pokazale svoju neprikladnost za izbore u BiH, te dodaju da kandidaturama svojih kadrova za Hrvatski sabor HDZ BiH ne podržava dejtonski mirovni sporazum. Kandidati koji su tada kažnjeni su : Krunoslav Kordić, bivši načelnik Čapljine, Mijo Tokić, bivši predsjednik Kantona 10 (Livno), general Stanko Sopta Baja, te Stjepan Mikić, HDZ-ov kandidat na izborima 1998. godine.

VJERAN DO KRAJA

Uprkos sankcijama OHR-a, Stjepan Mikić je ostao vjeran politici HDZ-a BiH. Nakon kazne bio je poslanik u Vijeću građana Parlamenta BiH, zatim je obavljao funkciju zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, a bio je šef Ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića. Nedugo nakon toga Stjepan Mikić, 2005. godine, na prijedlog HDZ-a BiH, postaje član Centralne izborne komisije BiH. Iako je formalno ispunio uslove za penziju, Mikić nije napustio funkciju člana CIK-a, na što su u izvještaju za 2017. godinu upozorili i državni revizori.

"Zakonom o radu u institucijama BiH je definisano kako radni odnos prestaje po sili zakona kad zaposlenik navrši 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja ili 40 godina staža osiguranja neovisno o godinama života. Uvidom u evidencije o radnom stažu zaposlenih, koje se vode u komisiji, uočeno je da je imenovani član komisije, pored gore navedenog uslova za penzionisanje, u septembru 2017. godine napunio i 40 godina radnog staža", piše u revizorskom izvještaju.

Državni Parlament, međutim, uopće nije uzeo u razmatranje ove činjenice. Stjepan Mikić je ostao član CIK-a i provodi ovogodišnje izbore. Podsjećamo, CIK BiH je omogućio HDZ-u BiH da u saradnji sa HDZ-om Hrvatske samo na teritoriji sudjednih država registruje oko 30 hiljada novih birača. Najmanje 500 osoba Centralnoj izbornoj komisiji BiH je prijavilo krađu identiteta kada je u pitanju glasanje putem pošte. CIK BiH do sada nije poduzeo ništa.

http://www.zurnal.info/novost/21453/stj ... rni-proces

[Zmaj]

Dragan Čović postao redovni član Inženjerske akademije u Beču



Član Predsjedništva BiH Dragan Čović prisustvovao je u Beču svečanom prijemu organizovanom u njegovu čast, povodom primanja za redovnog člana Međunarodne inženjerske akademije
U prostorijama Austrijskog društva inženjera i arhitekata u Beču održan je svečani prijem u čast primanja člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića u redovno članstvo Međunarodne inženjerske akademije.

Domaćin je bio profesor Heinz Brandl, predsjednik Austrijskog društva inženjera, a prijemom je još jednom odato priznanje dugogodišnjoj akademskoj karijeri Čovića, te doprinosu koji je dao razvоju tehničkih nauka.

Austrijsko društvo inženjera i arhitekata osnovano je 1848. godine u Beču, te je jedna od tri najstarije institucije ove vrste u svijetu. Osnovni zadaci društva su podržavanje i promovisanje nauka i istraživanja, interdisciplinarnih aktivnosti i inovacija.

Nakon svečanog prijema, Čović je prisustvovao odbrani doktorske disertacije na Tehnološkom univerzitetu u Beču, na kojoj je bio jedan od recenzenata.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/dragan- ... /180926100

[amkos]

Pročitajte cijeli članak


Slaven Raguž: do zadnjeg atoma snage ćemo se boriti protiv Komšića i raznih Komšića

Približavaju se izbori koji su zakazani za 7. listopada, a predizborna kampanja ulazi u finiš.

Evo što je predsjednik HRS-a Slaven Raguž rekao za naš portal o izborima, ali i o cjelokupnom stanju u državi.
Kao prvo možete li ocijeniti kako teku prvi dani predizborne kampanje?

"Što se tiče HRS-a, zadovoljan sam, ali generalno gledano, ne mogu ocijeniti prolaznom ocjenom kampanju. Kad vidim kako se općenito kampanja svela na otvaranje na friško okrečenih ureda, slikanje sa svećenicima, na mezu, na milijune KM utrošene na reklamne površine, umjetno generiranje kultova ličnosti, shvatim kako mi koraka nismo napravili iz komunizma prema stvarnoj demokraciji. Imamo jednog nacionalnog mesiju kojeg svi moraju pratiti i diviti mu se po zadatku i nekoliko njih koji to žele postati. U HRS-u smo program i djelovanje usmjerili ka rješavanju realnih problema društva i običnog čovjeka, sa realno izvedivim rješenjima. Dakle nudimo suštinu i sadržaj, a radnim i životnim iskustvom garantiramo da smo u stanju to sprovesti u djelo. Pregledavajući medije, ispada kao da smo zalutali, kao da se ne radi o izborima, nego o natjecanju tko može više pojesti i popiti. Prosječan glasač je u potpunosti zakinut za ono osnovno što izbori moraju biti, a to je odabir između onoga tko nudi bolji program. Nema sučeljavanja, nema debata. Sve se svelo na derneke".

Koji bi to bili realni problemi?

"Odakle početi? Od cijene goriva od 2.31 KM koja je drastično porasla nakon što su uvedene trošarine za potrebe „izgradnje auto-ceste", a nakon što su uvedene, novac otišao za potrebe partijskih uposlenika i administracije? Od iznosa sindikalne potrošačke korpe koja je porasla slijedom toga i u rujnu ove godine doseže skoro 2100 KM, što znači da četveročlana obitelj koja ima privilegiju imati dvoje uposlenih sa prosječnom plaćom ne može dočekati kraj mjeseca bez zaduživanja? Od prosječne cijene udžbenika i školskog pribora od 200 KM koju su većina roditelja prinuđeni platiti, budući da umjesto stručnih ljudi nastavni plan i program diktiraju nakladnici, pa imate situacija da djeca u istoj školi, ali iz različitih odjeljenja, imaju različite udžbenike? Od proizvođača grožđa i naših vinara koji cijelu godinu rade u vinogradu kako bi radili autohtone vrste vina, da bi se kada dođe sezona berbe uvozilo grožđe iz Makedonije, po dampinškim cijenama i kako bi se bez ikakve regulacije radilo „autohtonu" blatinu i žilavku, ali makedonskog porijekla? Mogu ja i dalje nastavit nabrajati, ali nestalo bi prostora".

Inače ste poznati se kao stranka koja ne obećava brda i doline? Koji je vaš moto?

"Nemamo što obećavati osim onoga što realno možemo i uraditi. Najlakše je po tko zna koji put govoriti kako ćemo do kraja mjeseca imati RTV kanal ili kako će se obiteljima sa troje ili više djece dodjeljivati na desetine milijuna KM. Naš program gospodarskih i administrativnih reformi nudi realno izvediva rješenja za ove probleme koje sam naveo iznad: kroz ukidanje fiskalnih i parafiskalnih nameta i umanjenje poreza na dohodak, povećati kupovnu moć ljudi, a samim tim i potaknuti poduzetništvo; kroz ukidanje poreza na prvu nekretninu, varijabilnu stopu PDV-a, gdje bi se za osnovne namirnice u potpunosti ukinuo PDV, pomoći obiteljima. Isto tako, naš prijedlog rješenja za hrvatski RTV kanal bi riješio ne samo problem hrvatskog Javnog RTV servisa, nego stvorio zdravu konkurentnost na ovom tržištu, riješavajući problem financiranja i privatnih medija. Inače, naš moto je „politika po mjeri čovjeka", što je temelj političkog djelovanja prema socijalnom nauku Katoličke Crkve, koji nastojimo živjeti i svjedočiti djelima".

HRS na ove izbore izlazi samostalno, tj. van koalicija HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, ali s Hrvatskim zvonima, te još nekoliko udruga i stranaka. Zašto samostalno?

"Izlazimo samostalno iz prostog razloga što ispod nekih načela ne možemo ići. Načelo legitimnog predstavljanja je temelj. Imali smo samo dva zahtjeva prema njima. Prvi je bio taj da nema suradnje sa bilo kime tko je bio akter nametnute Platforme ili Alijanse, jer tko je jednom prevario, opet će. Jedan i drugi HDZ su samo odmahnuli rukom i pod svoje skute okupili one koji su do jučer jedva dočekali gaziti legitimitet hrvatskog naroda. Ne možete se vi danas zalagati za izborni legitimitet, a u koaliciji ste sa HSP-om ili strankom Krešimira Zubaka. Drugo, cilj izbora nije zasjesti u fotelju. Ako se kandidiraš na izborima, a bio si godinama u vlasti, moraš podnijeti izvješće narodu za do sada urađeno. U protekle 4 godine Hrvati su obnašali najviše funkcija u povijesti BiH, a ljudi nikada lošije nisu živjeli, nego danas. Gdje je odgovornost za to? Iz tog razloga HRS ide samostalno i nastupa kao platforma koja okuplja više udruga poput Hrvatskih zvona, neovisnih kandidata i stranaka, poput Čapljinske stranke i ponosni smo na to. Branitelji, a i sve više ljudi, lagano spoznaju ono što smo mi iskusili odavno, a to je da ne postoji nikakva razlika između dva HDZ-a: dvije stranke, jedna te ista politika".

Pitanje svih pitanja je hoće li i ove izbore, bar što se tiče izbora za hrvatskog člana predsjedništva odlučiti birači koji nemaju nikakve veze s Hrvatima?

"Postoji velika vjerojatnost da će se to dogoditi, iz više razloga. U posljednje četiri godine smo imali legitimno izabranog Člana Predsjedništva, a navedite mi jednu stavku po čemu je nama Hrvatima i kao narodu i kao pojedincima bolje u odnosu na period ranije? S druge strane, cjelokupna bošnjačka javnost, uključujući i medije, zadala se puno više u kampanju protiv Dragana Čovića, nego u kampanju za bilo kojeg kandidata za bošnjačkog Člana Predsjedništva. Ono što je simptomatično jeste i činjenica da i dobar dio HDZ-a BiH priželjkuje njegov poraz, jer je on najavio političku mirovinu ukoliko ga ne izaberu. Dakle puno je tu uključenih faktora koji dovode do toga da je praktično 50:50 mogućnost da nam Člana Predsjedništva opet netko nametne. S toga se stvari moraju gledati sa načelne razine. Hrvati moraju imati građansko i ljudsko pravo izbora. Hrvati moraju sami sebi izbrati svoje predstavnike, pa makar taj izbor bio loš. Zato HRS brani hrvatski izborni legitimitet i do zadnjeg atoma snage ćemo se boriti protiv Komšića i raznih Komšića koji pod krinkom tzv. građanske BiH promoviraju radikalno islamističku inačicu naše zemlje".

Međunarodna zajednica je poprilično imuna na očitu majorizaciju Hrvata u BiH. Ima li logike u tome da oni kojima su puna usta demokracije izravno sudjeluju u kršenju prava jednog naroda?

"Morate biti svjesni da cijeli diplomatski kor u BiH se ne bi nalazio u BiH da ti ljudi išta drugo znaju i umiju. Nebrojeno puta sam se susreo s raznim diplomatama i uvjerio se kako oni nemaju ni minimum poznavanja naše zemlje, kulture, običaja i društva. Njima BiH služi kao odskočna daska u karijeri. Ne treba se čuditi onda što Međunarodna zajednica u BiH otvoreno podržavajući tzv. građansko bošnjački koncepti BiH radi na rušenju BiH više nego oni koje se konstantno proziva po medijima. Pravo pitanje je kako se tome oduprijeti. Jedini način je ono što godinama zahtijevamo od HNS-a, što su ovi koji danas bespravno koriste ime HNS-a u predizborne svrhe davno obećali, a nisu napravili, a to je lobiranje u Washingtonu i Bruxellessu. Jednostavno zaobići treću ligu i razgovarati i djelovati sa onima koji uistinu diktiraju međunarodnu politiku. Sjetite se da su obećavana lobistička središta u Berlinu, Bruxellessu i drugdje, a niti jedno nije otvoreno".

Ništa se nije promijenilo ni kada su u pitanju Izborni zakon, ustavni sud i izbori u Mostaru?

"Nije se promijenilo, niti će se promijeniti, jer jednostavno nema volje. Rješenja postoje, ali ovima koji tobože rješenje traže nije u interesu da se isto nađe. Nitko ne zna na koji će se način izabrati izvršna vlast. Doći ćemo u situaciju da ćemo 31.03.2019. ući u do sada najveću krizu u kojoj je BiH ikada bila. Tada će prestati važiti odluka o privremenom financiranju i neće imati tko donijeti Proračun, osim ako ga ne nametne OHR. Možda jedna kriza ne bi bila ni loša stvar, jer bi se onda otvorila priča o konceptu BiH kao države. Jednostavno, BiH ovakva kakva jeste nema budućnosti. Imamo tri različita koncepta i međunarodnu zajednicu koja ne dopušta rješenje. Možda kriza ne bi bila loša i sa aspekta buđenja naroda. Da konačno stanemo u kraj istim ljudima koji već dva desetljeća uništavaju svaku perspektivu".


Postoji li mogućnost da nakon ovih izbora na vlast dođu neka druga alijansa ili platforma?

"Nije da postoji, nego je već u realizaciji. Pretražite malo novinske natpise, tko se s kim sastaje i tko hoda po sastancima sa raznoraznim diplomatama kreirajući kojekakvu „Vladu nacionalnog jedinstva". SBB, DF, SDP i HDZ1990. Mogućnost je dakle realna. Iz tog razloga HRS ne nastupa na ovim izborima u onim jedinicama gdje postoji mogućnost nametanja hrvatskih predstavnika. Simptomatično je da su i na ovim izborima bošnjačke stranke, gdje ne radim nikakvu razliku između onih tzv. građanskih i nacionalnih, u tim izbornim jedinicama servirali svoje „Hrvate", kako bi se ostvarilo ovo što tvrdite iz pitanja. Tu smo iz HRS-a pripremili jedno preventivno rješenje, o kojem ćemo nakon izbora, da se ne razbacujem ni ja sa kojekakvim Planovima B, C, ili D".

Nije pitanje 'tko je izdao, nego tko će to sada učiniti među vama' riječi su Marka Tokića izrečene predstavnicima Hrvata prije nekoliko godina. Koliko su ove riječi proročanske?

"Profesor je baš predvidio stvari kako će se odviti. Pa prva sjednica nove vlasti nakon Platforme, legitimni predstavnici su glasovali za sve ranije pripremljene odluke Platformaške vlade. Izabrali su Emira Suljagića za zamjenika ministra obrane. Jedno hrvatsko ministarsko mjesto u Vijeću ministara su prepustili DF-u Željka Komšića. Sudjelovali su u nametanju Milana Dunovića srpskom narodu. Da ne spominjem kako nikada nije napisano i protokolirano više politički montiranih optužnica protiv hrvatskih branitelja i zapovjednika HVO-a, i to po diskriminatornim zakonima. Politika hranidbenog lanca, kako kaže profesor Tokić. Zato smo se i angažirali ovaj izborni ciklus, jer je krajnje vrijeme da se kolektivno probudimo iz letargije".

Kada smo kod Marka Tokića uz Vas je jedan od aduta HRS-a za ove izbore?

"Ponosan sam ne samo što je prof Tokić na listi za izbore, i to za Skupštinu HNŽ-a, nego i što su tu umirovljeni brigadir Petar Kolakušić, što je tu Mirko Vasilj iz Čapljinske neovisne stranke, što su na našim listama za HBŽ i ZHŽ također osobe koje nisu članovi HRS-a, nego udruge Hrvatska Zvona i drugih udruga hrvatskih branitelja. Čast mi je što su nas kao zdravu domoljubnu hrvatsku snagu prepoznali ljudi poput generala Mije Jelića, Željka Glasnovića, Darija Kordića i dr. HRS godinama brani istinu o Domovinskom ratu, Herceg Bosni i baštini naših branitelja i nikada nećemo popustiti kada se radi o tome, niti ćemo to zlorabiti za osobnu korist. Na ponos nam je i čast, ponavljam, što su ljudi poput profesora Tokića uvidjeli kako se ne sramimo svoje prošlosti, kako smo spremni prihvatiti sve grijehe te prošlosti, ali kako nikad nećemo pogaziti naše Svetinje niti dopustiti da ih itko gazi. Ne samo da su podržali naš rad, nego su se eto i otvoreno stavili u političku igru svojim imenom na našim listama".

Ankete kažu da ste trenutno treća opcija kod Hrvata u BiH? S kakvim izbornim rezultatom biste bili zadovoljni u HRS-u?

"Najiskrenije, nismo uopće opterećeni rezultatom. Nama je najvažnije da dadnemo sve od sebe i da svojim djelima i životom svjedočimo ono za što se zalažemo. Predizborne ankete nam, istina, idu u prilog. U nekim smo općinama i gradovima čak i druga opcija. No, izborni rezultat ovisi o više faktora, od kojih je najbitniji onaj koji se događa nakon 19.00 sati. Već smo u dva izborna ciklusa iskusili cijepanje i poništavanje listića sa našim glasovima, malverzacije pri brojanju itd., što smo bili i dokazali pri CIK-u. Tu se najbolje vidi u kolikoj su „zavadi" dva HDZ-a, jer zajedničkim snagama djeluju na tom planu. Pokušat se ćemo ovaj put zaštititi kvalitetnije putem dodatnih promatrača i naših članova u biračkim odborima. Cilj nam je ući u zakonodavnu vlast na svim razinama na kojima smo se kandidirali".

Slaven Raguž prati sport i veliki je navijač HŠK Zrinjski. U programu spominjete izgradnju dvorane i rekonstrukciju stadiona u skladu sa UEFA-inim standardima? Kako s obzirom na loše uvjete objasniti fenomenalne uspjehe športske obitelji Zrinjski?

"U našem političkom djelovanju susrećemo mnogo ljudi i imamo prigodu razgovarati sa mnogima. Pored ostalog, susreli smo mnoge gospodarstvenike, što domaće, što iz iseljeništva, voljne ulagati u naše krajeve, u Mostar, ali pod uvjetima da nema korupcije i bilo kakvih malverzacija. Koliko puta smo čuli kako je novac glavni problem dvorane u Mostaru ili stadiona koji ne zadovoljava osnovne standarde, pa se međunarodne utakmice moraju igrati na Pecari primjerice. Pa mi smo pronašli investitore voljne investirati u oba projekta u skladu sa važećim Zakonom o javno privatnom partnerstvu. Spremni su uložiti i u dvoranu i u stadion, ali pod uvjetom da nema korupcije i malverzacija bilo kakve vrste, kakve mi u Mostaru znamo itekako iskusiti. Dovoljno je vidjeti kako se gradi kolektor. Što se tiče HŠK Zrinjski, naravno kako nas raduju uspjesi, ali stvar je u tome što su ti uspjesi plod rada i volje pojedinaca, a ne sustava. HŠK Zrinjski mora postati poput Juventusa s ovih prostora, jer ima sve predispozicije. Za to je potreban rad u skladu sa zakonom, potrebni ljudi koji će raditi, a ne samo slikati i meziti u loži. Ljudi koji su sposobni raditi dugoročne planove, koji su spremni graditi infrastrukturu. HŠK Zrinjski je ostao jedini neokaljan nacionalni simbol Hrvata u BiH. Kao takav mora biti iznad strančarenja, partijske lojalnosti i sitnog šićarenja. Tek kad takav postane, a postat će, jer naše vrijeme dolazi, doživjeti ćemo iskorak o kojem se toliko govori".

Za kraj poruka biračima?

"Promjene su moguće, koliko god ljudi smatrali da smo toliko duboko zaglibili u korupciju i nepotizam, da se nije moguće izvući. Prvi korak ka tim promjenama je taj da ljudi moraju izići na ove izbore, jer ako to ne urade, netko će drugi to umjesto njih uraditi. Ima se za koga glasovati. Ne mora to biti HRS, postoje mnogi dobri i stručni ljudi i u drugim strankama, samo što nisu u prvom planu. Ne možete se žaliti na sve društvene anomalije, ako niste sami učinili ono što je u vašoj moći da se te anomalije promijene. Promjene na bolje kreću kada svatko od nas u sferi svog života promijeni onaj dio društva na koji možemo privatno utjecati. Neka izlazak na izbore bude prvi korak".

https://www.hercegovina.info/vijesti/vi ... #news_view