BosanskeHistorije.com

Mostar 13 09 2021

Obilježavanje godišnjice smrti kraljice Katarine Kosače u Blagaju probudilo nacionalne tenzije







Obilježavanje 543. godine od smrti kraljice Katarine Kosače u njenom rodnom Blagaju, koje je prvi put održano u organizaciji mladeži mostarskog HDZ-a, je probudilo nacionalne tenzije zbog načina obilježavanja i iznošenja podataka o posljednjoj bosanskoj kraljici.

Godišnjica smrti posljednje bosanske kraljice obilježena je na tvrđavi Hercega Stjepana Kosače u Blagaju, uz polaganje cvijeća, paljenje svijeća i uz kulturno-umjetnički sadržaj te iznošenje pojedinih podataka o njenom životu i djelu. Tom prilikom je između ostalog kazano kako je ideja bila da se zaštiti važnost i uloga kraljice Katarine u BiH i za Hrvate u BiH, ali i da se zaštiti sama tvrđava, koja je jednim djelom prepuštena zaboravu.

Istaknuto je kako je to prvi put da je održan komemorativni skup za Katarinu Kosaču u njenom rodnom mjestu, te da je cilj da taj događaj postane tradicija.

Ovaj događaj oštro je osudila Koordinacija NVO Blagaj te saopćenjem za javnost koje potpisuju Sead Salčin, Arif Fazlić i Avdo Idriz poručila da se radi o provokaciji građana Mostara i da takve skupove stanovnici Blagaja nikada neće prihvatiti.

"Planirani sadržaj manifestacije s jednonacionalnom ikonografijom, izmišljenim obilježjima Mostara i obilježjima paratvorevine Herceg-Bosne na lokalitetu Starog grada Blagaja je bio politički skup s folklornim sadržajima i iskrivljenim historijskim činjenicama, koji je imao za cilj provokaciju građana Mostara", ističu iz Koordinacije NVO Blagaj.

Naglašavaju da je herceg Stjepan Kosača bio veliki bosanski feudalac i mudar upravitelj, koji je u svoje vrijeme spajao istočne i zapadne kulture. Ističu da je njegov sin Ahmet-paša Hercegović bio veliki osmanski vezir, a kćerka Katarina Kosača-Kotromanić supruga bosanskog kralja Stjepana Tomaša Kotromanića, na koju su građani Blagaja posebno ponosni.

"Iz navedenih razloga, kao i neprihvatanja istinitih i historijskih činjenica iz prošlosti i presuda Međunarodnog suda u Hagu po pitanju Herceg-Bosne, sadržaji koje imaju nisu dobrodošli na Starom gradu Blagaju", navode iz Koordinacije NVO Blagaj.

Poručuju da stanovništvo Blagaja nikad neće prihvatit održavanje ovakvih skupova, "jer je poruka koju oni šalju u Blagaju neprihvatljiva".

"Blagaj je od svog postanka svjetski poznata turistička destinacija i svaki dolazak u tom pogledu je prihvaćen i moguć, ali bez izmišljenog grba Mostara s križem iz 1452. godine i obilježja paratvorevine Herceg-Bosne", poruka je Koordinacije NVO Blagaj.

Onaj grafit je kod pekare prekoputa hotela Ero i općenito tu žive Bošnjaci i tu se navija za Velež i to je ulaz u šantićevu ulicu. Policija mirno posmatra dok gađaju navijačr Veleža, kad su sr ovi okupili onda policija upad ko fol nešto rastjeruje. Sve okej. Sutra kad ovi njima vrate, a hoće, pričat će se o nekoj ugroženosti, izbornom zakonu, Željku Komšiću itd itd i bit će priča kako smo uvijek mi prvi počeli. Ugrožena vrsta je najgore nešto u BiH!

Napad Ultrasa na Red Army u mostarskom naselju Opine



Povrijeđene su dvije osobe u napadu navijača Zrinjskog koji su u nedjelju uvečer uletili u mostarsko naselje Opine, dio grada koji pripada rivalskoj grupi Red Army.

Kako prenose hercegovački mediji, očevidci su izjavili da je jedna osoba prevezena u kolima hitne pomoći u Kantonalnu bolnicu “Dr. Safet Mujić” Mostar gdje joj je pružena pomoć. Još se ne zna koliki je stepen povrede učesnika.

Kao što se vidi na snimku, nekolicina huligana naoružana palicama u 22:30h napala je sinoć momke koji su se u tom trenutku našli na ulici. Palicama su razbijali invertar u obližnjem kafiću i na kladionici.

Seho je napisao/la: ↑26 sep 2022 07:52 Postavio sam ovo pitanje prije nešto vremena i na drugom forumu. Međutim, nema tu nešto puno aktivnih Mostaraca...

Pa sam odlučio i ovdje postaviti to pitanje.

2022. je godina. Šta danas sprječava jednog Bošnjaka (eto, recimo iz Bihaća ili Tuzle) da se umjesto u Donjoj Mahali, Tekiji i tkd. nastani na Rudniku ili Bijelom brijegu? Da tu kupi kuću?
Koliko sam shvatio, živjetu tu na zapadnoj strani je kud i kamo povoljnije nego živjeti kao povratnik u RS-u : Bukvalno kilometar (ili ni toliko) su "tvoji" od tebe, dijete se tu može slati u školu, na fakultet, ima čak i bolnica. A na kraju opet živiš u (makar formalno) istom gradu.

I, da li je to uopšte poželjno iz neke "nacionalne" perspektive?

Seho je napisao/la: ↑26 sep 2022 07:52 Postavio sam ovo pitanje prije nešto vremena i na drugom forumu. Međutim, nema tu nešto puno aktivnih Mostaraca...

Pa sam odlučio i ovdje postaviti to pitanje.

2022. je godina. Šta danas sprječava jednog Bošnjaka (eto, recimo iz Bihaća ili Tuzle) da se umjesto u Donjoj Mahali, Tekiji i tkd. nastani na Rudniku ili Bijelom brijegu? Da tu kupi kuću?
Koliko sam shvatio, živjetu tu na zapadnoj strani je kud i kamo povoljnije nego živjeti kao povratnik u RS-u : Bukvalno kilometar (ili ni toliko) su "tvoji" od tebe, dijete se tu može slati u školu, na fakultet, ima čak i bolnica. A na kraju opet živiš u (makar formalno) istom gradu.

I, da li je to uopšte poželjno iz neke "nacionalne" perspektive?

Salem Marić pozvao inspekciju da zaustavi nastavak izgradnje Hrvatskog kazališta u Mostaru

Nakon što je u Mostaru potpisan ugovor o dodjeli sredstava za nastavak radova na zgradi Hrvatskog narodnog kazališta između predstavnika Vlade Hrvatske i direktora HNK, predsjednik Gradskog vijeća Mostar Salem Marić(SDA) tvrdi da radovi ne mogu početi.
On tvrdi da nastavak gradnje tog objekta zakonski nije moguć i upozorava one koji spremaju početak izgradnje da su dužni poštovati zakone i odluke kako Gradskog vijeća Mostara tako i viših nivoa vlasti.

"Spor oko izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta traje još od 2002.godine i tada su inspekcijskim angažmanom i odlukom Gradskog vijeća Mostar zaustavljeni i zabranjeni radovi na HNK kao i na ostalim objektima u centralnoj zoni grada. Na istoj lokaciji podnijet je zahtjev Medžlisa Islamske zajednice Mostar za izdavanjem građevinske dozvole za izgradnju Islamskog centra smatrajući to zemljište svojim vakufom", navodi Marić.

Ponovna priča oko nastavka izgradnje HNK, kako ističe, kreće od 2016.godine kada se mijenja Rješenje o izmjeni odobrenja za gradnju i to nakon punih 16 godina.

"Kao predsjednik Gradskog vijeća, a na osnovu zakonskih obaveza i ovlaštenja koja mi daje Statut Grada Mostara i Poslovnik o radu Gradskog vijeća, 5.aprila 2022. godine zatražio sam od direktora ustanove Hrvatskog narodnog kazališta i Odjela za urbanizam i građenje da mi dostave svu relevantnu dokumentaciju u vezi s izgradnjom. Kako nisam dobio odgovor, 15. jula 2022. godine pokrenuo sam krivičnu prijavu Tužilaštvu HNK i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine protiv N.N. osoba u vezi izgradnje zgrade HNK zbog postojanja opravdane sumnje da je počinjeno krivično djelo falsifikovanja dokumentacije i najave nastavka nezakonite izgradnje bez valjane i postojane dokumentacije. U odgovoru Tužilaštva Bosne i Hercegovine prijava je data na nadležno postupanje Kantonalnom tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona od kojeg očekujemo odgovor", ustvrdio je Marić.

Također, naglašava da je pokrenuo aktivnosti kod Službe za inspekcijske poslove Grada Mostara na postupanje u vezi s ovim slučajem.

"Napominjem da se radi o nekretnini u području Centralne zone Grada Mostara za koju nije donijet ni urbanistički ni regulacioni plan.Također Grad Mostar u arhivama nema niti jedan dokument kojim se ukazuje da je ranije izuzimano zemljište u centralnoj gradskoj zoni za potrebe izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, niti je grad izdao urbanističku i građevinsku dozvolu za ovaj objekat", naglasio je predsjednik mostarskog Gradskog vijeća i prvi čovjek SDA u Mostaru.

On tvrdi da pred stručnim komisijama koje je formiralo Gradsko vijeće u cilju utvrđivanja urbanističkih uslova za dijelove grada za koje ne postoji regulacioni plan nikada nije razmatrana izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta.

"Upravo zbog pojave anarhije u gradnji donesena je odluka o zabrani gradnje na području centralne zone do donošenja regulacionog plana, koji nije usvojen do danas. Zbog svega ovoga u svrhu normalnih odnosa i funkcionisanja ne smije se siliti sa stvarima oko kojih ne postoji dogovor svih koji nose odgovornost u odlučivanju u Mostaru, te gdje postoji opravdana sumnja na zakonitost dokumentacije i procesa izgradnje", zaključio je Marić.

Steve_Rogers je napisao/la: ↑12 nov 2022 13:14 Kako se zove ulica bulevar u Mostar tačno? Zasto na Apple Maps stoji “kurvatskih branitelja”?!

Gorcin je napisao/la: ↑13 nov 2022 03:42

Steve_Rogers je napisao/la: ↑12 nov 2022 13:14 Kako se zove ulica bulevar u Mostar tačno? Zasto na Apple Maps stoji “kurvatskih branitelja”?!

Zove se Bulevar narodne revolucije, ali dvije istočne trake, a Hrvatskih branitelja dvije zapadne. Podijeljen ko Šantićeva na parne i neparne brojeve.

Gorcin je napisao/la: ↑14 nov 2022 02:44 Moglo se to reimenovati dok su postojale opštine. Naravno, da se neko sjetio i da je bilo volje. Tako su uostalom i u Zapadnom Mostaru promijenjeni nazivi ulica.
Poslije je došao vakuum od 15 godina nepostojanja izvršne vlasti.
Sve da sad i postoji nekakva volja, to će ići teško s njihovom većinom u GV-u. Ta vidiš da je sad bitka oko Titove ulice itd. Mislim, može se i sad, ustupak za ustupak, al' s kim ćeš to odradit. Oko Titove će se prvo pobit' bošnjački vijećnici, odmah je podjela na jugonostalgičare i one koje zaboli za Jugom.