BosanskeHistorije.com

kliker je napisao/la:

Meteor je napisao/la:Bolje da stoje rusevine, stare kuce napravljene od gline. Ne treba ni fasade praviti sta ce nam to. Bolje je da sve izgleda jadno i bijedno...

Ja razumijem potrebu za modernizacijom... Al nemoj me zajebavat i reć da ovo što se pravi ne izgleda jadno i bijedno. Slobodno se možemo utrkivat sa brazilskim favelama...

Da je bilo pameti pa omedjit jednu mahalu... konzervirat je u vremenu kao dodatak na Baščaršiji imali bismo šta pokazat svojoj djeci a i turistima..

interista_1908 je napisao/la:

kliker je napisao/la:

Meteor je napisao/la:Bolje da stoje rusevine, stare kuce napravljene od gline. Ne treba ni fasade praviti sta ce nam to. Bolje je da sve izgleda jadno i bijedno...

Ja razumijem potrebu za modernizacijom... Al nemoj me zajebavat i reć da ovo što se pravi ne izgleda jadno i bijedno. Slobodno se možemo utrkivat sa brazilskim favelama...

Da je bilo pameti pa omedjit jednu mahalu... konzervirat je u vremenu kao dodatak na Baščaršiji imali bismo šta pokazat svojoj djeci a i turistima..

I ja se slazem sa tobom . Isto je trazio i predlago Amir Vuk - Zec

https://sindikalizacija.wordpress.com/2 ... -sarajeva/

Nakon košulja za švicarsku vojsku maglajski Bontex kroji i za italijanske karabinjere







Tekstilna firma Bontex iz Maglaja već nekoliko godina bilježi uspješne poslovne rezultate, a nakon plasmana više od 50.000 košulja na švicarsko tržište, na red je došla Italija i plasman košulja za njihove karabinjere.
Direktor Bontexa Senajid Husić u razgovoru za Klix.ba je kazao da su u testnoj fazi prije dvije godine uradili 10.000 košulja za talijansku policiju, ali da je posljednji međunarodni tender najviše sreće donio upravo njima.

"Napravili smo perspektivu ove firme tako što smo pored tehnološkog aspekta ulagali i u certifikate, jer smo znali da će Evropa to tražiti. Danas sve to imamo da možemo ravnopravno konkurisati na međunarodnim tenderima i širiti se na zemlje Evrope", kazao je Husić.

Dodao je kako stanje u tekstilnoj industriji nije nikada bilo na zavidnom nivou, ali da se trudi biti dobar poslodavac.

"Uposlenici, kao i poslodavac, nikada ne mogu biti zadovoljni. Svi moramo težiti ka boljem, to je logika i time se moramo voditi. Moje mišljenje kao poslodavca je to da uposlenici moraju više zarađivati. Mi u Bosni i Hercegovini imamo dobru radnu snagu, ali s njom moramo biti pažljivi i imati korektan način vođenja. Poslodavac mora radnicima reći šta nudi i šta od njih traži", dodao je Husić.

Nedavno je u Zenici Vlada Zeničko-dobojskog kantona organizovala potpisivanje ugovora za prvo radno iskustvo, a pet pripravnika koji su svoju praksu kao srednjoškolci obavljali u Bontexu potpisalo je i svoje prve ugovore. Husić je dodao da je želio zadržati vrijedne radnike koji su u njegovim pogonima radili praksu i pokazali kvalitet.

"Mi smo krenuli u jednu tešku i kompleksnu fazu, ekonomski skupu, ali računamo dugoročno da će se to iskompenzirati i da ćemo doći do rezultata. Svjesni smo da je ono što Evropa nudi mala količina i da to brzo prođe. Trenutno radimo puno uzoraka za firme u Njemačkoj i Austriji, a računamo da ćemo imati 5-10 posto od svega toga. Ako budemo imali toliko posla, koji je ekonomski opravdan, mislim da ćemo moći pratiti situaciju na tržištu", pojašnjava naš sagovornik.

Odlazak mladih iz Bosne i Hercegovine u zemlje Zapadne Evrope za boljim životom pogodio je i Husićevu firmu, zbog čega se i sam danas boji nedostatka radne snage.

"Imali smo dosta radnika, ali i bračnih parova koji su odlučili napustiti Bontex i otići u zemlje Zapadne Evrope. Međutim, mi smo uvjereni da će dio stanovništva ostati ovdje, a u slučaju većih pomjeranja stanovništva imam plan kojim bih napravio čvrstu bazu za stabilno poslovanje", zaključio je naš sagovornik.

100 najvećih: Ovo su lideri bh. privrede!


Gala večer u okviru privrednog događaja ”100 najvećih” održana je večeras na Ilidži, gdje su dodijeljena priznanja najuspješnijim kompanijama u Bosni i Hercegovini, ali i gdje je istaknut napredak bh. ekonomije i želja da taj trend bude nastavljen.

Kao i protekle tri godine Elektroprivreda BiH po ukupnom prihodu je na prvom mjestu. ArcelorMittal je na prvom mjestu ove godine što se tiče izvoza, a kompanija Bingo po dobiti.

Direktorica Projekta ”100 najvećih” Alena Ahmetspahić-Fočo je kazala da se promjene vide svake godine na rang listama, a da je ove godine bilo 350 novih rangiranih koji se nisu pojavljivali ranijih godina, na listama velikih, malih i srednjih preduzeća, po izvozu, dobiti, investicijama i prihodu.

Promjene su, dodala je, najvidljivije u sektoru srednjih i malih preduzeća.



“Što se tiče dobiti tu je najveća promjena, prvi put je, za sve ove godine, domaća kompanija koja je privatna, riječ je o kompaniji Bingo”, navela je Ahmetspahić-Fočo.

Priznanje je dobio i Prevent, a preuzeo ga je predsjednik Uprave Haris Rahman koji je kazao da Prevent grupacija kontinuirano ulaže u nove projekte i širi tržište.

U 2017. godini, dodao je, investirano je u dvije nove savremene fabrike, a vrijednost investicija iznosi blizu 25 miliona KM. Pored toga, investicije u opremu i nove tehnologije su nastavljene i u ovoj godini.



“U narednom period planiramo otvaranje ovih fabrika u kojima će biti zaposleno preko 500 novih uposlenika. Prema konsolidovanim podacima Prevent je nastavio rast i u 2017. smo ostvarili rekordan izvoz veći od 650 miliona KM, kao i rast broja uposlenih. Dodatno smo ojačali prisustvo u segmentu namještaja i mode gdje smo ostvarili saradnju sa vodećim proizvođačima namještaja. U autoindustriji nastavljamo rast i ove godine obilježavamo proizvodnju milionite garniture autopresvlaka”, naveo je Rahman.

Trenutno je, naglasio je, u okviru Prevent grupacije zaposleno 6.500 ljudi, a u periodu od 2016. do 2017. ovaj broj je rastao za oko 1.000 novih zaposlenika.



U okviru privrednog događaja ”100 najvećih u BiH” dodijeljena su priznanja najboljim kompanijama u Bosni i Hercegovini. Organizator su bile Poslovne novine, suorganizator Vanjskotrgovinska komora BiH, a uz podršku bonitetne kompanije LRC i partnerstva s Addiko Bank i Euroexpressom.

Događaj je okupio vodeće ljude bh. privrede koji vode mala, srednja i velika preduzeća, koja su rangirana u kategorijama po ukupnom prihodu, dobiti, izvozu i investicijama gotovinskog toka.

Fena

Pogledajte sve dobitnike
•RANG LISTA PRIHOD

VELIKE KOMPANIJE
1.JP ELEKTROPRIVREDA BiH D. D. – SARAJEVO 1.115.915.934 KM
2.BINGO D. O. O. TUZLA 1.035.722.362 KM
3.HOLDINA D. O. O. SARAJEVO 851.484.654 KM

SREDNJE KOMPANIJE
1.VAMED STANDORTENTWICKLUNG UND ENGINEERING GMBH 156.959.096 KM
2.ZZ ZDRAVA HRANA SA P.O. ILIJAŠ Kadarići bb 30.422.176 KM
3.K-UNI PLUS D. O. O. DERVENTA 25.731.702 KM

MALE KOMPANIJE
1.BH ŠPED D. O. O. SREBRENIK 7.992.502 KM
2.IN-VIVO DIZAJN D. O. O. ŽIVINICE 7.918.949 KM
3.EHB VISOKO D. O. O. 7.136.234 KM
•RANG LISTA DOBIT

VELIKE KOMPANIJE
1.BINGO D. O. O. TUZLA 72.443.178 KM
2.JP AUTOCESTE FBiH D. O. O. MOSTAR 65.393.160 KM
3.FDS D. D. SARAJEVO 64.182.866 KM

SREDNJE KOMPANIJE
1.HETA D. O. O. SARAJEVO 45.816.032 KM
2.BORA D. O. O. BANJA LUKA 33.437.311 KM
3.REMIS D. O. O. VISOKO 6.738.566 KM

MALE KOMPANIJE
1.MALBAŠIĆ COMPANY D. O. O. BANJA LUKA 3.940.830 KM
2.FOCUS – M D. O. O. 2.262.181
3.HANDY PET D. O. O. BANJA LUKA 2.203.239 KM
•RANG LISTA IZVOZ

VELIKE KOMPANIJE
1.ARCELORMITTAL ZENICA D. O. O. 350.417.177 KM
2.PREVENT BH D. O. O. 350.153.492 KM
3.ALUMINIJ D. D. MOSTAR 335.328.205 KM

SREDNJE KOMPANIJE
1.K-UNI PLUS D. O. O. DERVENTA 24.197.544 KM
2.EMA-KONJUH INTERNATIONAL D. O. O. SARAJEVO 14.063.145 KM
3.BC METAL D. O. O. BANJA LUKA 13.920.022 KM

MALE KOMPANIJE
1.VEZA-NEKT D. O. O. SARAJEVO 6.715.395 KM
2.STARFIELD & OILS D. O. O. SARAJEVO 6.072.475 KM
3.EURO-KATALIZATORI D. O. O. GRADAČAC 4.227.602 KM

•RANG LISTA INVESTICIJE
1.JP ELEKTROPRIVREDA BIH D. D. – SARAJEVO 174.563.254 KM
2.BINGO D. O. O. TUZLA 169.685.706 KM
3.JP AUTOPUTEVI genocidne stvorevine D. O. O. BANJA LUKA 132.333.020 KM

kliker je napisao/la:Dosta preduzeca za koje covjek nikad cuo nije... Samo radom mozemo naprijed.

MALE KOMPANIJE
1.MALBAŠIĆ COMPANY D. O. O. BANJA LUKA 3.940.830 KM
2.FOCUS – M D. O. O. 2.262.181
3.HANDY PET D. O. O. BANJA LUKA 2.203.239 KM

"FOCUS - M" d.o.o. Milići
Dubnički most b.b., 75446 Milići

kliker je napisao/la:Dosta preduzeca za koje covjek nikad cuo nije... Samo radom mozemo naprijed.

Sarajevska kompanija BS Telecom Solutions potpisala je dva nova ugovora u Srbiji, na provedbi velikih infrastrukturnih projekata u vrijednosti od 15 mil KM. Radi se o izgradnji telekomunikacijskih sistema, saobraćajnih informacionih sistema i softvera za upravljanje i kontrolu saobraćaja za preduzeće Koridori Srbije.

- Ovim je BS Telecom Solutions pokazao da se radi o modernoj i uspješnoj kompaniji koja posluje u skladu sa najvišim evropskim i svjetskim standardima. BS Telecom Solutions je kompanija koja kreira vlastite inovacije, te zahvaljujući domaćoj pameti uspješno poslujemo na domaćem i međunarodnom tržištu - rekao je Mirza Varatanović, direktor BS Telecom Solutions za Dnevni Avaz, dodajući da ga posebno raduje što se još jednom pokazalo da je BS Husky softver lider na tržištu ITS-a (Inteligent Transportation System).

Osima ova dva ugovora, BS Telecom Solutions u ovoj godini potpisao je i počeo sa realizacijom ugovora u Srbiji i Crnoj Gori, u ukupnoj vrijednosti 8,7 mil KM. Novi ugovori predstavljaju kontinuitet uspješnog djelovanja na međunarodnim tržištima i realizaciju onoga što je već ranije najavljivano iz ove kompanije.

- U toku ove sedmice dobili smo odluke da su naše ponude najpovoljnije na još dva tendera u regionu, te očekujemo vrlo brzo potpisivanje dva nova ugovora ukupne vrijednosti 5,3 mil KM. Tako da ćemo sa krajem septembra imati ugovoreno i u realizaciji ukupno 29 mil KM čistog izvoza - istaknuo je Varatanović.

Potencijalna višemilionska investicija i otvaranje novih radnih mjesta u Kalesiji, bili su povod za današnji sastanak premijera Tuzlanskog kantona Jakuba Suljkanovića sa načelnikom Općine Kalesija Seadom Džafićem i predstavnicima investitora.

Kako su istaknuli načelnik Džafić i direktor njemačke kompanije "Forschner" Zdeneko Zamanek, kompanija "Forschner" bi na području Kalesije gradila pogon za proizvodnju kablova za automobilsku industriju, a u kojoj bi, za početak, trebalo biti zaposleno oko 1.000 radnika.

Premijer Suljkanović je potencijalne investitore upoznao sa pogodnostima i komparativnim prednostima Tuzlanskog kantona u odnosu na druga područja, ali i o poticajnim mjerama na koje investitori mogu računati. Također, on je kazao da će Vlada Tuzlanskog kantona, kao što je to slučaj i sa drugim investitorima, biti na raspolaganju prilikom prikupljanja određenih dozvola, a sve kako bi se olakšao posao investitoru.

"Ono što su komparativne prednosti za ulaganje na području Bosne i Hercegovine su prije svega izuzetno niska i u regionu skoro najniža stopa poreza na dobit od samo 10%. Tu je i niska cijena energije za industriju, a i stopa PDV-a od 17% je najniža u Europi.
Uz brojne programe podrške u zapošljavanju, te kvalitetnu radnu snagu, Tuzlanski kanton je sigurno jedno od najboljih područja za investiranje", rekao je premijer Suljkanović.
Svoju pomoć obećao je i ministar privrede Osman Puškar koji je istakao da je
Tuzlanski kanton u posljednje dvije godine zabilježio rast stranih investicija, te je investitore upoznao sa programima Vlade TK koji potiču otvaranje novih radnih mjesta.

Ministar finansija Miralem Nuhanović prisutne je upoznao sa načinom raspodjele poreza, posebno kada je riječ o firmi koja ulaže u BiH.

Načelnik Kalesije je premijera i potencijalne investitore upoznao i sa politikom koju provodi Općina kada je u pitanju pomoć privrednim društvima rekavši da je usvojen i Plan poticajnih mjera tako da novi investitori imaju mogućnost da dobiju novčana sredstva koja će im pomoći na samom početku rada.

Direktor Zamanek se zahvalio na prijemu koji je upriličen, rekavši da će vlasnike upoznati sa pogodnostima ulaganja u BiH i da će čim prije donijeti odluku.

U Centru "Safet Zajko" u Sarajevu počeo je rad Centar za edukaciju, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju u kojem će se vršiti obuka za programiranje i rad na CNC i laserskim mašinama.

Novootvoreni centar obišao je načelnik Semir Efendić sa saradnicima i predstavnicima firme za proizvodnju CNC i laserskih mašina Dizart d.o.o. sa kojom se realizira projekat obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije nezaposlenih osoba.

Obzirom da je na tržištu rada prisutan problem nedostatka kvalifikovane radne snage i da je veliki broj ljudi prošao kroz formalni sistem obrazovanja jedino što je moguće je da se radi neka vrsta dokvalifikacije i prekvalifikacije. Općina je prije dvije godine krenula u te procese izdvajajući jedan dio sredstva iz budžeta za programe prekvalifikacije i dokvalifikacije.
Ovaj vid saradnje između javnog i privatnog sektora trebao bi doprinjeti smanjenju nezaposlenosti na način što će spojiti obuku sa potrebama tržišta rada. Javni poziv za prijave na obuku otvoren je do 4. oktobra.

"Ovo je specifičan program obzirom da smo u Novom Gradu imali firmu koja se bavi proizvodnjom CNC mašina, a koje su u skoro svim proizvodnim procesima nezaobilazne, odlučili smo se da zajedno sa njima krenemo u proces da se uspostavi Centar za edukaciju i prekvalifikaciju u kojem bi firma radila obuku nezaposlenih osoba u sklopu svoje proizvodnje", kazao je načelnik Efendić.

Za tu namjenu Općina je adaptirala devastirani objekat u kompleksu Centra „Safet Zajko“ u koji je uloženo 320.000 KM i pripremila ga kako bi firma Dizart sa svojim mašinama i opremom mogla uspostaviti Centar za obuku.

Prema riječima Jasmina Ahmića, direktora firma Dizart, ova kompanija proizvodi CNC mašine za međunarodno tržište i jedina je u BiH koja to radi. Ove godine imaju više od 80 posto izvoza za Irsku, Englesku i druge zapadno-evropske zemlje.

Obuka radnika za rad na CNC mašinama vrlo je važna, jer na tržištu postoji velika potreba za kvalifikovanim cnc operaterima. To su laserske CNC mašine koje se koriste u različitim proizvodnim djelatnostima od tekstilne industrije, drvne, plastične itd.

amkos je napisao/la:Samo da nije predizborna.


Njemački Forschner želi u Kalesiji graditi pogon sa 1.000 zaposlenih!

Potencijalna višemilionska investicija i otvaranje novih radnih mjesta u Kalesiji, bili su povod za današnji sastanak premijera Tuzlanskog kantona Jakuba Suljkanovića sa načelnikom Općine Kalesija Seadom Džafićem i predstavnicima investitora.

Kako su istaknuli načelnik Džafić i direktor njemačke kompanije "Forschner" Zdeneko Zamanek, kompanija "Forschner" bi na području Kalesije gradila pogon za proizvodnju kablova za automobilsku industriju, a u kojoj bi, za početak, trebalo biti zaposleno oko 1.000 radnika.

Premijer Suljkanović je potencijalne investitore upoznao sa pogodnostima i komparativnim prednostima Tuzlanskog kantona u odnosu na druga područja, ali i o poticajnim mjerama na koje investitori mogu računati. Također, on je kazao da će Vlada Tuzlanskog kantona, kao što je to slučaj i sa drugim investitorima, biti na raspolaganju prilikom prikupljanja određenih dozvola, a sve kako bi se olakšao posao investitoru.

"Ono što su komparativne prednosti za ulaganje na području Bosne i Hercegovine su prije svega izuzetno niska i u regionu skoro najniža stopa poreza na dobit od samo 10%. Tu je i niska cijena energije za industriju, a i stopa PDV-a od 17% je najniža u Europi.
Uz brojne programe podrške u zapošljavanju, te kvalitetnu radnu snagu, Tuzlanski kanton je sigurno jedno od najboljih područja za investiranje", rekao je premijer Suljkanović.
Svoju pomoć obećao je i ministar privrede Osman Puškar koji je istakao da je
Tuzlanski kanton u posljednje dvije godine zabilježio rast stranih investicija, te je investitore upoznao sa programima Vlade TK koji potiču otvaranje novih radnih mjesta.

Ministar finansija Miralem Nuhanović prisutne je upoznao sa načinom raspodjele poreza, posebno kada je riječ o firmi koja ulaže u BiH.

Načelnik Kalesije je premijera i potencijalne investitore upoznao i sa politikom koju provodi Općina kada je u pitanju pomoć privrednim društvima rekavši da je usvojen i Plan poticajnih mjera tako da novi investitori imaju mogućnost da dobiju novčana sredstva koja će im pomoći na samom početku rada.

Direktor Zamanek se zahvalio na prijemu koji je upriličen, rekavši da će vlasnike upoznati sa pogodnostima ulaganja u BiH i da će čim prije donijeti odluku.

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... zaposlenih!

amkos je napisao/la:Samo da nije predizborna.
Njemački Forschner želi u Kalesiji graditi pogon sa 1.000 zaposlenih!

Zmaj je napisao/la:
Izvor: Prosječnа neto plaćа - 2000 - 2018
http://www.bhas.ba/?option=com_content& ... cle&id=247

Cilj mora bit da se do 2021 godine preskoci magicnu hiljadarku.

Prosjecna neto placa u Bosni u junu mjesecu je bila 872 KM

Planirana izgradnja 22 proizvodna objekta u Privrednoj zoni Semizovac


U Privrednoj zoni Semizovac planirana je izgradnja 22 proizvodna i dva poslovna objekta, tržnog centra, ugostiteljskog objekta i drugih sadržaja koji će biti na usluzi građanima, saopćeno je iz Općine Vogošća.

Po riječima pomoćnika načelnika za urbanizam i prostorno planiranje Hakije Delića, planom je predviđena i izgradnja saobraćajne infrastrukture. Na dijelu magistralnog puta M-18 prema Semizovcu planirana je izgradnja dva kružna toka kojima bi se riješilo pitanje ulaska u naselje Svrake.

Također je, kako je dodao Delić, predviđena izgradnja dodatne saobraćajnice koja će povezivati ulicu Ljubina sa privrednom zonom, kao i izgradnja pješačke staze prema OŠ “Porodice ef. Ramić”.

Po završetku javne rasprave, regulacioni plan “Privredna zona Semizovac” će na novembarskoj sjednici Općinskog vijeća u formi prijedloga biti upućen na razmatranje i usvajanje, što će predstavljati još jedan korak ka uspostavljanju treće industrijske zone u Vogošći.

Privredna zona Semizovac obuhvata zemljište površine 14,90 ha na lokalitetu nekadašnje kasarne “Enver Šehović”, koje je Vlada Federacije BiH ustupila Općini Vogošća na korištenje, saopćeno je iz kabineta načelnika Općine Vogošća.

Administracija usporila izvoz piletine u EU

Proizvođači pilećeg mesa koji su dobili certifikate za izvoz na tržište EU, moraće još sačekati zbog administrativne pripreme, te prve količine mesa neće, kako se očekivalo, krajem septembra biti isporučene na ovo tržište.

Odobrenje koje je EU dala BiH za izvoz pilećeg mesa predstavlja kraj brojnih prilagođavanja koja su kompanije uključene u ovaj program realizovale tokom prethodne dvije godine.

Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je da je BiH završila sve obaveze i da je usvojen akcioni plan Evropske komisije, te da se sada čeka formalna objava u službenom listu Evropske komisije.

"Kada će ona biti objavljena, zavisi od njih samih, a obično se čeka nekoliko mjeseci. Na primjer, za mlijeko smo objavili vijest u avgustu, ali je odluka objavljena nedavno početkom septembra", rekao je Šarović i naglasio da su do sada prijavljene četiri kompanije iz BiH za izvoz, te da očekuje uskoro objavu odluke, a nakon toga i prvi izvoz.

Certifikat za izvoz pilećeg mesa u zemlje EU zasad su dobile četiri kompanije - "Madi", "Ovako", "Brovis" i "Agreks".

U Kancelariji za veterinarstvo BiH kažu da su zajedno s nadležnim ministarstvom u potpunosti realizovali sve obaveze u svrhu osiguravanja izvoza mesa peradi i proizvoda od mesa peradi u EU.

"Tačan datum početka izvoza mesa peradi u EU nemamo, jer nismo u mogućnosti da utičemo na dužinu trajanja procedure stavljanja zemlje na listu odobrenih zemalja za izvoz, budući da je to regulisano na nivou EU i sprovodi se u skladu s procedurama EU", rekli su u toj kancelariji.

Nakon odobravanja Akcionog plana, sljedeći korak koji je potrebno realizovati je da EK završi procedure izmjene Uredbe Komisije, kako bi BiH bila uvrštena na listu zemalja iz kojih je dozvoljen izvoz proizvoda od mesa peradi u EU. Nakon toga će Kancelarija za veterinarstvo BiH dostaviti EK listu objekata koji su odobreni za izvoz mesa peradi i proizvoda od mesa peradi u EU.

U Rudom otvorena peta po redu Hifa Oil – Euro Oil benzinska pumpa


Hifa Oil vodeći distributer nafte i naftnih derivata u Bosni i Hercegovini danas je otvorila svoju petu po redu benzinsku pumpu u Rudom. Osim stanovnika Rudog i opština u susjednoj zemlji kojima je namijenjena, nova pumpa nalazi se na putnim pravcima za Srbiju i Crnu Goru.

I ova benzinska pumpa otvorena je pod novim brandom Hifa Oil – Euro Oil koji je spoj savremene i po evropskim standardima sagrađene benzinske pumpe sa pratećim sadržajima, kao što je super market.

“Naša benzinska pumpa u Rudom je peta po redu, a izgrađena je po standardima branda i sadrži sve što imaju naše ostale savremene Hifa Oil – Euro Oil benzinske pumpe. Nakon Sarajeva, Teslića, Busovače i Banovića. Ove godine smo odlučili značajnije investirati u maloprodajni sektor. Od samog početka tržištu nastojimo ponuditi novu vrijednost, viši nivo usluge, novi brending, te dodatne sadržaje. Do sada smo bili poznati kao pouzdan i kvalitetan distributer goriva visoke kvalitete. Sada iz veleprodaje značajnije ulazimo u maloprodaju postavljajući nove standarde. Na taj način želimo zaokružiti ovu našu još jednu uspješnu naftnu priču u kojoj ćemo biti pouzdan i siguran dobavljač kupcima kako u veleprodaji, tako i u maloprodaji”, izjavio je Kenan Ahmetlić izvršni direktor i član Uprave kompanije Hifa Oil.

Sa novim vizuelnim identitetom i konceptom koji objedinjava točenje goriva i shopping, novi brand Euro Oil pozdrazumijeva i nova ulaganja i nova radna mjesta sa ciljem značajnijeg ulaska kompanije u segment maloprodaje, a koji će osim Euro Oila uključiti još jedan novi brand komapnije – Euro Marketi.

Hifa Oil je lider u prometu nafte i naftnih derivata u BiH, sa 20% udjela na domaćem tržištu bijelih naftnih derivata, a prva je ili je prisutna i u distribuciji crnih derivate na domaćem, i tržištima regije u oblasti asfaltgradnje u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj, Češkoj Republici, Slovačkoj, i u drugim zemljama regiona.

Meteor je napisao/la:

amkos je napisao/la:Samo da nije predizborna.


Njemački Forschner želi u Kalesiji graditi pogon sa 1.000 zaposlenih!

Potencijalna višemilionska investicija i otvaranje novih radnih mjesta u Kalesiji, bili su povod za današnji sastanak premijera Tuzlanskog kantona Jakuba Suljkanovića sa načelnikom Općine Kalesija Seadom Džafićem i predstavnicima investitora.

Kako su istaknuli načelnik Džafić i direktor njemačke kompanije "Forschner" Zdeneko Zamanek, kompanija "Forschner" bi na području Kalesije gradila pogon za proizvodnju kablova za automobilsku industriju, a u kojoj bi, za početak, trebalo biti zaposleno oko 1.000 radnika.

Premijer Suljkanović je potencijalne investitore upoznao sa pogodnostima i komparativnim prednostima Tuzlanskog kantona u odnosu na druga područja, ali i o poticajnim mjerama na koje investitori mogu računati. Također, on je kazao da će Vlada Tuzlanskog kantona, kao što je to slučaj i sa drugim investitorima, biti na raspolaganju prilikom prikupljanja određenih dozvola, a sve kako bi se olakšao posao investitoru.

"Ono što su komparativne prednosti za ulaganje na području Bosne i Hercegovine su prije svega izuzetno niska i u regionu skoro najniža stopa poreza na dobit od samo 10%. Tu je i niska cijena energije za industriju, a i stopa PDV-a od 17% je najniža u Europi.
Uz brojne programe podrške u zapošljavanju, te kvalitetnu radnu snagu, Tuzlanski kanton je sigurno jedno od najboljih područja za investiranje", rekao je premijer Suljkanović.
Svoju pomoć obećao je i ministar privrede Osman Puškar koji je istakao da je
Tuzlanski kanton u posljednje dvije godine zabilježio rast stranih investicija, te je investitore upoznao sa programima Vlade TK koji potiču otvaranje novih radnih mjesta.

Ministar finansija Miralem Nuhanović prisutne je upoznao sa načinom raspodjele poreza, posebno kada je riječ o firmi koja ulaže u BiH.

Načelnik Kalesije je premijera i potencijalne investitore upoznao i sa politikom koju provodi Općina kada je u pitanju pomoć privrednim društvima rekavši da je usvojen i Plan poticajnih mjera tako da novi investitori imaju mogućnost da dobiju novčana sredstva koja će im pomoći na samom početku rada.

Direktor Zamanek se zahvalio na prijemu koji je upriličen, rekavši da će vlasnike upoznati sa pogodnostima ulaganja u BiH i da će čim prije donijeti odluku.

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... zaposlenih!

Ne mora biti. Imas desetine ovakvih firmi u Srbistanu.

Dječak koji je sa ocem prodavao namještaj, danas oprema najluksuznije hotele u Evropi


Nakon što je završio Ekonomski fakultet u Sarajevu, put ga je odveo u Njemačku…Tamošnji način života nije mu se dopao. Vrlo brzo je shvatio da to nije put kojim bi htio ići i profesionalno se razvijati i odlučio se da samostalno kreira svoje radno mjesto. U Sarajevu je otišao na svoj prvi razgovor za posao, no bio je to ujedno i posljednji. Odmah je vidio da to nije za njega i odlučio da osnuje svoju firmu.

Tako je počela priča o Ećo Company i brendu Inside by Ećo koji su od 2002. do danas prešli put od trgovine sa 4 zaposlena do kompanije koja proizvodi vlastiti dizajnerski namještaj za stanove, poslovne prostore i luksuzne hotele u Bosni i Hercegovini i Evropi.

– Moj otac je na Kosovu imao lanac trgovina i bavili smo se prodajom namještaja. Još kao dijete, u prvom razredu srednje škole, pomagao sam mu u poslu i tako stekao iskustvo rada sa namještajem. Zavolio sam to, tako da je upravo prodaja namještaja bila prva ideja koja mi je pala na pamet kada sam odlučio pokrenuti vlastiti biznis. Otac nam je savjetovao da počnemo posao sa građevinskim materijalom, bilo je to doba ekspanzije građevinskih radova u Bosni i Hercegovini. Analizirajući kompletnu situaciju, odlučio sam se za proizvodnju namještaja. Htio sam ipak raditi nešto ljepše – priča za BiznisInfo Suad Ećo, osnivač i vlasnik bosanskohercegovačkog brenda Inside by Ećo.

Tako je 2002. godine osnovao firmu Ećo Company. Bila je to mala firma, osnovana sa 5 do 6 hiljada maraka kapitala i sa svega 3 radnika. I sam se u to vrijeme bavio prodajom i bio u svakodnevnoj komunikaciji sa klijentima, što se kasnije uspostavilo kao neprocjenjivo iskustvo.

– Na početku smo prodavali domaći namještaj. Doslovno smo kupovali namještaj od domaćih proizvođača i prodavali ga kupcima. No, nakon godinu dana smo se odlučili na saradnju sa internacionalnim firmama pa smo 2003. počeli prodavati uvozni, kvalitetniji namještaj – kaže Ećo.

Već za godinu dana priča je postala mnogo ozbiljnija pa su 2004. već radili sa velikim i ozbiljnim distributerima poput Mobilanda.

– Radili smo sa njemačkim, talijanskim i turskim proizvođačima. Kako su to sve bile velike fabrike od njih smo puno naučili i uvidjeli situaciju na osnovu potražnje na tržištu. Istovremeno smo posjećivali i sve sajmove namještaja i pratili kako ozbiljne firme osvajaju tržišta. Na koncu smo zaključili šta je bitno u samim procesima prodaje, kako da se pozicionira i pravi dobar posao na tržištu, tako da smo dosta napredovali – kaže Ećo.



Nakon 4 godine iskustva odlučili su da pokrenu vlastitu proizvodnju, ponajviše jer je već tada bilo puno zahtjeva za namještaj po mjeri. Za početak su kupili manje mašine i uposlili nekoliko radnika. 2008. godine je bila ekspanzija stanogradnje a Ećo Company je to dobro prepoznala i iskoristila. Razvili su koncept kompletnog dizajniranja stambenih jedinica.

Proizvodnja se dobro razvijala, tako da su dodatno investirali u mašine, uložili u radnike i ponudili im bolje uslove za rad.

– Od početka smo znali da je za dobar posao bitno imati dobru tehnologiju, dobre mašine i što je najbitnije – kvalitetne radnike. Nije dovoljno imati samo radnu snagu, ona mora biti osposobljena da odgovori zahtjevima stranog tržišta i kvaliteta – kaže Ećo.

U to vrijeme bila je velika konkurencija na tržištu namještaja ali firma je od početka imala viziju o tome šta tačno želi biti: proizvođač namještaja visoke kvalitete, pouzdan partner, fleksibilan i prilagodljiv tržištu.

– Mi smo željeli da uđemo u konkurenciju sa italijanskim proizvođačima na domaćem tržištu i odlučili smo se za kvalitet i dizajn. U startu smo željeli napraviti prepoznatljiv domaći brend. Uzor su nam bili Talijani, a bili smo bosanskohercegovačka priča – kaže Ećo.

Ulazak na inostrana tržišta

Početkom 2010. počeli su raditi u inostranstvu. U početku je to bila Hrvatska, poslije Njemačka, Austrija… Tada se javila potreba za internacionalnim imenom brenda i tako je nastao Inside by Ećo.

– Uradili smo kompletno brendiranje, vizuelni identitet, uradili smo prvi ozbiljniji katalog, web stranicu na 3 jezika… Sve ono što maloj firmi, trgovini, nije bilo bitno, sad je postalo bitno. Te godine napravljen je veliki iskorak u smislu kvaliteta i dizajna i tada je unaprijeđena i ponuda kompanije – prisjeća se Ećo.

Inside by Ećo danas radi kompletan interijer: od kuhinje, spavaće sobe, dječije sobe, do kupaoničkog namještaja koji je nedavno počela proizvoditi.

Koncept rada je takav da se radi kompletno rješenje za stan ili poslovni prostor a 90 posto namještaja proizvode sami. U kompaniji postoji odjel za proizvodnju namještaja od masivnog drveta, mediapana, odjel za tapacirani namještaj, radionica za metalne proizvode…

Sve se proizvodi u fabrici na 6.000 metara kvadratnih koja je prošle godine proširena i modernizovana. Kompanija ima blizu 100 uposlenih i preko 50 kooperanata.

– Osim stanova, opremamo poslovne prostore, banke, urede, hotele, poslovne zgrade. Radili smo za Samsung, za Marriott, Hotel Sunce u Neumu, Radon Plazu u Sarajevu, veliki broj državnih agencija… Radimo dosta na hrvatskom primorju, u Dubrovniku i u Splitu, gdje trenutno opremamo dva objekta – kaže Ećo.



Posljednje dvije godine dosta rade i sa arapskim investitorima na domaćem tržištu. Trenutno rade na projektu resorta Rawasi u Hadžićima gdje kompletno opremaju blizu 200 stambenih jedinica, a rade dizajnerska rješenja i za luksuzno naselje Golden Hills u Tarčinu.

No kompanija ulazi i u nove segmente. Prva serija kupaoničkog namještaja izrađena je za austrijsko tržište. Riječ je o premium proizvodu koji je vrlo skup i jako tehnički zahtjevan a sljedeće godine očekuju potpisivanje ugovora i početak isporuke.

Istovremeno, raste i dio „projektovanje na daljinu“ pa kompanija od prošle godine bilježi veliki rast na stranom tržištu gdje oprema stanove u Austriji, Luksembrugu, Njemačkoj… Čitav proces dizajniranja i predlaganja arhitetonskih rješenja odvija se putem online platforme a nakon potpisivanja ugovora namještaj se proizvodi u Sarajevu i otprema na željenu destinaciju.

U najavi veliki projekti

Osim stanova, u inostranstvu opremaju i poslovne objekte a u toku sljedeće godine očekuju velike poslove na ovom tržištu.

– U pripremi su vrlo ekskluzivni poslovi u Njemačkoj. Radi se o opremanju luksuznih hotela najviše kategorije – otkriva Ećo i dodaje kako poslovnu izvrsnost koju su postigli na domaćem naredne godine žele preslikati i na inostrano tržište.

Inside by Ećo ima strategiju razvoja prema kojoj će razvoj kompanije biti zaokružen 2020. godine. Njom su definisane sve konkurentske prednosti a naš sagovornik kaže kako tačno znaju gdje i kada trebaju dalje nastupiti.

– Prioritet su nam sada Njemačka i Austrija u kojima se dešava ekspanzija stanogradnje i općenito građevinska ekspanzija i mi se tu odlično uklapamo. U planu su nova zapošljavanja a već sljedeći mjesec počet ćemo proces selekcije kandidata. Posla ima, sada je nabitnije naći kvalitetne i motivisane radnike – istakao je Ećo.

Kompanija ima i vlastiti centar za edukaciju Format. U toku protekle tri godine blizu 300 osoba prošlo je kroz ovaj centar a 90 posto ih je sada zaposleno. Uspostavili su i saradnju sa školama u okviru koje su učenici u kompaniji prošli praktičnu obuku.

Prošle godine Inside by Ećo je nakon završenih obuka zaposlila čitav jedan razred.

– Oko 80 posto naših radnika su mladi u svojim dvadesetim. Oni su naš ogroman potencijal. Kod nas mladi ljudi od 19 do 20 godina već rade na milionski vrijednim projektima – kaže naš sagovornik koji uvijek mladima savjetuje da odaberu posao koji vole, da se trude i vjeruju u svoj cilj.



Prilika za mlade postoji ako znaju i žele raditi.

– Uvijek sam se trudio da sve što radim, radim profesionalno. Mladi su danas uplašeni ali moraju vjerovati u sebe. Znam da je situacija teška, ali je sada vaš izbor hoćete li sjediti i čekati da se nešto promijeni ili ćete nešto pokrenuti. Uprkos svemu, danas ima puno prilika za mlade a za pokretanje biznisa nije uvijek presudan ni kapital. Bitno je da imate znanje i da volite ono što radite. Ako imate ljubavi prema svom poslu, nikad vam neće biti teško da ga radite. Ja svoj posao radim već 20 godina i još se nisam umorio. Čini mi se da ga svaki dan iznova zavolim – zaključuje Ećo.

Bh. bokser uspješan u biznisu: Uskoro nova zapošljavanja!


Predstavnica Agencije za promociju stranih investicija (FIPA) Tanja Bojović-Simić posjetila je kompaniju City Tour d.o.o.

Ispred kompanije razgovoru je prisustvovao generalni director Gyula Gergics i suvlasnik kompanije Mensur Peljto (poznati bh. bokser). Većinski vlasnici kompanije su Mađari, dok Peljto ima manjinski udio.

Firma u Bosni i Hercegovini posluje od 2017. godine i broji 32 zaposlena, od kojih su 10 stalno zaposleni, a ostalo su sezonski radnici. Imaju tendenciju razvoja i zapošljavanja novih radnika u 2019. godini. Osnovna djelatnost kompanije je transport stranih turista.



Na Balkanu su prva kompanija koja se bavi ovom vrstom usluga, dok je Bosna i Hercegovina prva zemlja u regionu u koju su investirali, a u planu je širenje na teritorij Hrvatske, Srbije i Slovenije.

Radi se o svjetski poznatom projektu razgledanja grada na principu hop-on/hop-off i pod brendom City Sightseeing.

Sarajevo se ovim potezom pridružilo skupini svjetskih metropola koje imaju ovaj vid razgledanja grada i njegovih znamenitosti.

Povratnici u spaljeno selo napravili firmu koja danas donosi milione


Porodica Rifeta Jahića u januara 1996. godine se vratila u popaljeno selo Stanić-Rijeka, u zaselak Škola, koji je entitetskom linijom pripao genocidnoj stvorevini, i počela je sve ispočetka. Tada su odlučili da osnuju firmu.

– Kako je vrijeme prolazilo, firma se širila, upošljavali smo nove radnike i kupovali mašine. Nije sve išlo lagano, ali danas vidimo da smo uspjeli – kazao je nedavno Jahić.

Trebalo je nabaviti brojnu i skupu mehanizaciju, kako bi bili konkurentni…

Danas Rial-šped, kompanija specijalizirana za niskogradnju, bolje rečeno za cestogradnju, zapošljava 80 radnika i posjeduje 100 vozila. Lani su za nabavku asfaltne baze izvdojili 3,5 miliona KM.

Firma je lani imala prihode od oko 7,5 miliona KM, dok je čista zarada, odnosno dobit, također sedmocifrena.

Među usposlenima su inženjeri, ali i majstori, vozači itd.

Firma je povećala plate da zaustavi odlazak mladih.

„Naša firma je na vrijeme prepoznala problem odlaska mladih ljudi, te predosjetila da ćemo uskoro ostati bez kvalitetne radne snage. Samim tim odlučili smo se da svim našim radnicima u proteklom periodu povećamo plaće, kako bi smo im pokazali da ih vrednujemo, da cijenimo njihov rad, a kako oni ne bi imali potrebu da napuštaju Bosnu i Hercegovinu“, rekao je tada direktor Rial – Šped-a Almir Jahić.