Ekonomija Bosne i Hercegovine

[Mehmed beg Catic]

Robot zaposlio 100 ljudi u novom centru, otvaranje 14. decembra


Domaći trgovački lanac Robot najavljuje otvaranje novog tržnog centra u Brezi za 14. decembar.

– U novoj poslovnici upopunili smo 100 novih radnih mjesta, čime se naš broj zaposlenih popeo na 2.100 – naveli su iz Robota.

Osim toga, iz ove kompanije potvrđuju svoje ranije planove da otvore još oko 30 poslovnica u narednom periodu.


Robot posluje u više od 20 gradova BiH i svake godine otvora nove poslovnice. U protekle tri godine otvorili su tržne centre u Donjem Vakufu, Velikoj Kladuši, Banovićima te sarajevskom naselju Stup.

Tržni centar u Brezi će imati odjele hrane, namještaja, kućanskih aparata itd.

Osim toga, imat će i odjel tekstila, a sadržavat će i ugostiteljske objekte i igraonicu.

[Zmaj]

Nova fabrika u Gračanici: Domaći investitor, evropski standardi!



Kompanija „Poly“ iz Gračanice u petak je ozvaničila završetak gradnje nove proizvodno-prodajno-skladišne zgrade.

Objekat se prostire na 3.100 kvadrata a nalazi se u Poslovnoj zoni Stankove bare, kilometar od Gračanice.

„Poly“ je firma koja postoji već 20 godina a osposobljena je za preradu plastičnih masa, izradu proizvoda za građevinarstvo, centralno grijanje, zaštitnih cijevi…

Vlasnik i direktor firme, Milenko Pavlović, kaže da je zahvalan, prije svega, svojim radnicima, u koje ima veliko povjerenje.

– Firma obilježava 20 godina, zapošljava 45 radnika, a gradnjom nove hale bit će prostora za još zaposlenih – rekao je Pavlović.

Nova zgrada je savremena i prostrana, građena prema EU standardima, a omogućit će bolje uslove rada i tehnološko unapređenje.

U gradnji je učestvovalo 40 izvođača radova, najviše iz Gračanice. Gradnja je koštala 1,8 miliona KM, a u novu opremu je uloženo još 560.000 KM.

– Ovo je evropska fabrika u kojoj zarađujemo hljeb i osmjehom dolazimo na posao. Jer, ovdje se zna šta ko radi i radnik je uvijek na prvom mjestu – kaže šef proizvodnje Elmir Krajinović.

https://www.biznisinfo.ba/nova-fabrika- ... standardi/

Hmm ko je ovaj Milenko?

[kliker]

Nova fabrika u Gračanici: Domaći investitor, evropski standardi!



Kompanija „Poly“ iz Gračanice u petak je ozvaničila završetak gradnje nove proizvodno-prodajno-skladišne zgrade.

Objekat se prostire na 3.100 kvadrata a nalazi se u Poslovnoj zoni Stankove bare, kilometar od Gračanice.

„Poly“ je firma koja postoji već 20 godina a osposobljena je za preradu plastičnih masa, izradu proizvoda za građevinarstvo, centralno grijanje, zaštitnih cijevi…

Vlasnik i direktor firme, Milenko Pavlović, kaže da je zahvalan, prije svega, svojim radnicima, u koje ima veliko povjerenje.

– Firma obilježava 20 godina, zapošljava 45 radnika, a gradnjom nove hale bit će prostora za još zaposlenih – rekao je Pavlović.

Nova zgrada je savremena i prostrana, građena prema EU standardima, a omogućit će bolje uslove rada i tehnološko unapređenje.

U gradnji je učestvovalo 40 izvođača radova, najviše iz Gračanice. Gradnja je koštala 1,8 miliona KM, a u novu opremu je uloženo još 560.000 KM.

– Ovo je evropska fabrika u kojoj zarađujemo hljeb i osmjehom dolazimo na posao. Jer, ovdje se zna šta ko radi i radnik je uvijek na prvom mjestu – kaže šef proizvodnje Elmir Krajinović.

https://www.biznisinfo.ba/nova-fabrika- ... standardi/

Hmm ko je ovaj Milenko?

Pa nisu svi pravoslavni i katolici se popeli na brdo da rokaju...

[Zmaj]

Nova fabrika u Gračanici: Domaći investitor, evropski standardi!



Kompanija „Poly“ iz Gračanice u petak je ozvaničila završetak gradnje nove proizvodno-prodajno-skladišne zgrade.

Objekat se prostire na 3.100 kvadrata a nalazi se u Poslovnoj zoni Stankove bare, kilometar od Gračanice.

„Poly“ je firma koja postoji već 20 godina a osposobljena je za preradu plastičnih masa, izradu proizvoda za građevinarstvo, centralno grijanje, zaštitnih cijevi…

Vlasnik i direktor firme, Milenko Pavlović, kaže da je zahvalan, prije svega, svojim radnicima, u koje ima veliko povjerenje.

– Firma obilježava 20 godina, zapošljava 45 radnika, a gradnjom nove hale bit će prostora za još zaposlenih – rekao je Pavlović.

Nova zgrada je savremena i prostrana, građena prema EU standardima, a omogućit će bolje uslove rada i tehnološko unapređenje.

U gradnji je učestvovalo 40 izvođača radova, najviše iz Gračanice. Gradnja je koštala 1,8 miliona KM, a u novu opremu je uloženo još 560.000 KM.

– Ovo je evropska fabrika u kojoj zarađujemo hljeb i osmjehom dolazimo na posao. Jer, ovdje se zna šta ko radi i radnik je uvijek na prvom mjestu – kaže šef proizvodnje Elmir Krajinović.

https://www.biznisinfo.ba/nova-fabrika- ... standardi/

Hmm ko je ovaj Milenko?

Pa nisu svi pravoslavni i katolici se popeli na brdo da rokaju...

Ma znam al statisticki gledano...

[amkos]

Širbegović se proširio na tržišta Njemačke i Austrije

U protekle dvije godine kompanija Širbegović iz Gračanice investirala je više od 10 miliona KM u proširenje kapaciteta i modernizaciju opreme.

Zahvaljujući tim investicijama značajno je podignut kapacitet proizvodnje, produktivnost i kvalitet proizvoda.

- Proširenje tržišta na Austriju i Njemačku uz ispunjavanje vrlo rigoroznih zahtjeva na tim tržištima, kao i jačanje naše pozicije na tržištu BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Crne Gore, bilo je ključni uslov za ostvarivanje naših poslovnih ciljeva, navode iz gračaničke kompanije.

Širbegović je ostvario rast prihoda 20 % u odnosu na prošlu godinu.

-Vrlo smo zadovoljni sa ostvarenim poslovnim rezultatom, i očekujemo nastavak trenda rasta u narednim godinama. Rast prihoda je pratio i rast prihoda plata zaposlenih, što je imalo za posljedicu da nemamo fluktuaciju radne snage. Povećanje produktivnosti i dalji rast plata zaposlenika sa ciljem da očuvamo postojeću uposlenost od cca 400 zaposlenih ostaje jedan od ključnih strateških ciljeva u narednom periodu, navode iz kompanije.

Kompanija treunto realizuje nekoliko velikih projekata - kao što su Delta planet u Bnjaluci, Bingo u Maglaju, Tehnomax u Sutorini u Crnoj Gori, te Arena Retail Park u Zagrebu (na fotografiji), izvještava Indikator.ba.

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... i+Austrije

[Mehmed beg Catic]

Tešnjak Ensar Perčo ima 22 godine i firmu sa 14 zaposlenika


U Gradskoj Vijećnici u Sarajevu danas je održan “Turnir u poduzetništvu” u organizaciji EFSE (European Fund for South East Europe), fondacije koja ima za cilj finansijski i mentorski ojačati mala i srednja preduzeća širom BiH.

Danas su svoje projekte predstavila 22 poduzetnika, a najbolji među njima osvojili su novčanu nagradu u iznosu od 10.000 eura. Jedan od dobitnika glavne nagrade bio je i mladi Tešnjak Ensar Perčo, vlasnik firme Axis d.o.o. i student Ekonomskog fakulteta, jedan od rijetkih mladih ljudi iz naše države koji se okušao u međunarodnoj trgovini.

“Okosnica rada firme Axis d.o.o. sastoji se u mašinskoj obradi i plasmanu pilećih nožica, prvenstveno na područje Indokine. Moju firmu je prije nekoliko mjeseci verificirala fondacija Mozaik i od tog momenta traje naša početna faza sakupljanja kapitala. Mi smo nedavno završili proces registracije firme, objekti su u pogonu, a trenutno čekamo mašine da dođu i dozvolu od Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kako bismo mogli početi rad u punom kapacitetu”, istakao je Ensar Perčo.

Kako nam je rekao, današnju nagradu od 10.000 eura uložit će u kupovinu mašina i u optimizaciju jedne hladnjače. Za svoj startup upravo je tražio ovaj iznos i vrlo je sretan zbog nagrade.

“Kada govorimo konkretno o plasmanu pilećih nožica na bh. tržištu, to vrlo teško ide. Svi znamo da ljudi imaju odbojnost prema ovom dijelu pilećeg mesa. Međutim, ljudi u Vijetnamu i Kini jedu ovu vrstu proizvoda i troše ga u velikim količinama pa je vrlo važno istaknuti kako je ovo ciljano tržište za firmu koju vodim. Mi na mjesečnom nivou imamo 200-300 tona pilećih nožica na raspolaganju, tj. imamo mogućnost da ih otkupimo, mehanički obradimo i plasiramo na tržište”, ističe ovaj 22-godišnji poduzetnik.

Kako govori mladi Ensar Perčo, njegova firma ima i strateškog partnera iz Australije koji je omogućio da se pileće nožice proizvedene u Tešnju plasiraju na tri nova tržišta: Vijetnam, uže područje Hong Konga, a kasnije i u cijelu Kinu.

“Sva naša proizvodnja je trenutno otkupljena. Tačnije, proizvodimo blizu 54 tone pilećih nožica na mjesečnom nivou, koje su unaprijed otkupljene. Već su potpisani ugovori, samo čekamo da se postave nove mašine kako bismo od naših kupaca dobili radni kapital. Nakon toga nastavljamo raditi još jače”, dodaje on.

S obzirom na to da je ovaj Tešnjak vrlo mlad postao vlasnik firme koja trenutno vrijedi više od 50.000 KM i ima 14 zaposlenih, pitali smo šta ga je potaklo da počne raditi na razvijanju vlastitog biznisa.

“Spletom životnih okolnosti došao sam na ideju da pokrenem vlastiti biznis. Ja sam sa 17 godina izgubio oca, a samim tim je moja porodica izgubila skoro sva stalna mjesečna primanja pa sam se morao nastaviti sam boriti kroz život. Uporedo s fakultetom radio sam jedno vrijeme kao freelancer, ali sam ubrzo došao na ideju da pokrenem privatni posao. Pošto nisam imao početni kapital, odlučio sam zarađivati kroz tzv. posredništvo. Naime, potpisao sam ugovor s jednom firmom za koju sam obavljao poslove koje bi mi poslodavac kasnije procentualno plaćao. Po tom principu sam stupio u kontakt sa svojom partnerskom firmom iz Australije koja me je uvela u svijet poduzetništva”, istakao je ovaj Tešnjak.

Kako nam je na samom kraju rekao Ensar Perčo, tajna njegovog uspjeha leži u trudu i radu, ali velikim dijelom i u sreći.

[Mehmed beg Catic]

Treća isporuka proizvoda AC Food-a za Sjedinjene Američke Države


U 2018. godini kompanija AC Food treći put, na zahtjev kupca, šalje svoje proizvode i dobro poznate brendove na tržište Sjedinjenih Američkih Država. Među brendovima koji se mogu naći na policama većih trgovačkih lanaca, pored Topsa tu su i novi proizvodi poput čajnih kolutića, kafe Emine mljevene na kamenim mlinovima ali i kiselog programa za kojeg vlada veliko interesovanje. Iz kompanije AC Food ističu da su reakcije kupca odlične jer su prepoznali da se radi o proizvodima koji imaju potencijala i koji na tom tržištu nemaju slične konkurencije.

„Imamo povratne informacije koje se odnose na veliko zadovoljstvo potrošača u Sjedinjenim Američkim Državama. Kupac je prezadovoljan kvalitetom naših proizvoda koji zadovoljavaju sve standarde. Naši brendovi pozicionirani su na police velikog broja prodajnih objekata. Tržište nam je otvoreno i napravili smo sistem izvoza koji u cijelosti funkcioniše pouzdano. U narednom periodu planiramo novu isporuku većih količina. Sretni smo zbog činjenice da su kupci i potrošači prepoznali neprikosnoven kvalitet i da su reakcije više nego pozitivne“, ističe Ševal Delić, direktor kompanije AC Food.

Osim SAD-a, AC Food izvozi u još u Hrvatsku, Irak, Srbiju, na Kosovo, Crnu Goru, Makedoniju, Australiju, Sloveniju i Austriju.

[Zmaj]

Rekordan uvoz, izvoz raste uprkos problemima na dva važna tržišta

U oktobru ove godine ostvarena je rekordna vrijednost uvoza robe u Bosnu i Hercegovinu, piše BiznisInfo.

Uvoz robe u našu zemlju u oktobru je iznosio skoro 1,8 milijardi KM, odnosno precizno milijardu i 796 miliona KM, prema podacima Agencije za statistiku BiH.

Riječ o je o rekordnoj vrijednosti uvoza.

Osim toga, važno je reći da je izvoz nastavio rasti uprkos izazovima na nekoliko važnih tržišta.

Izvoz u oktobru je bio milijardu i 67 miliona KM, u odnosu na milijardu i 24 miliona iz septembra ove godine ili milijardu i jedan milion iz oktobra prošle godine.

Ovi podaci su važni s obzirom da BiH trpi velike gubitke usljed pada izvoza na tržište Turske (zbog kraha lire), te zbog izazova s kojima se naši izvoznici suočavaju na Kosovu, čije su vlasti odlučile uvesti dodatne takse od 10 posto na proizvode iz BiH.

Ukupan izvoz iz BiH za deset mjeseci ove godine bio je 9 milijardi i 912 miliona KM, što je za 8,9 posto više nego u istom periodu 2017. godine, dok je uvoz iznosio 16 milijardi 131 milion KM, što je za 7,3 % više nego u istom razdoblju lani.

Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 61,4 %, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6 milijardi 219 miliona KM.

https://www.biznisinfo.ba/rekordan-uvoz ... a-trzista/

[amkos]

Uslovi za rad u Njemačkoj ostaju isti: Nema olakšica

https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih ... ica-410927

[Zmaj]

Kosovske carine na bh. proizvode ugrožavaju 10.000 radnih mjesta



Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković izjavio je danas da je u BiH ugroženo 10.000 radnih mjesta nakon što je Kosovo uvelo 100 postotne carine na bh. proizvode.
Na press konferenciji koja je održana u Sarajevu istaknuto je da izvoz iz BiH u zemlje CEFTA-e čini 15 posto ukupnog bh. izvoza, dok Kosovo predstavlja samo četiri posto bh. izvoza u zemlje CEFTA.

Vuković je rekao da BiH na Kosovo izvozi robu u 10 puta većoj vrijednosti nego što uvozi, zbog čega uvođenje kontramjera ne bi imalo efekta.

"Ušlo se u sferu političkog djelovanja što VTKBiH ne bi smjela posmatrati na takav način, ali moramo naći neke odgovore za naše privrednike i dali smo punu podršku Predsjedništvu BiH i Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za poduzimanje svih potrebnih mjera", naveo je Vuković.

Dodao je da je prava adresa za ovu situaciju Evropska komisija kao nosilac CEFTA-e, jer unutar tog trgovinskog sporazuma ne postoji mehanizam za rješavanje sporova.

Precizirano je da jedna petina bh. izvoza na Kosovo su proizvodi iz genocidne, dok ostatak čine proizvodi iz FBiH.

Glavni izvozni proizvodi iz BiH na tržište Kosova su mlijeko, ulje i papirna galanterija.

https://www.klix.ba/biznis/kosovske-car ... /181122116

[Zmaj]

Coca-Cola doprinosi Bosni i Hercegovini sa 0,5 posto BDP-a



U sarajevskom Swissotelu, pred ključnim partnerima i predstavnicima ekonomskog, vladinog, nevladinog sektora, te visokim zvanicama, ministrom poduzetništva, razvoja i obrta u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine Amirom Zukićem i njenom ekselencijom, ambasadoricom Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini, Maureen Cormack, predstavljeni su ključni rezultati o značajnom utjecaju ove bosanskohercegovačke kompanije na domaću privredu i društvo.

Studija je obuhvatila direktan utjecaj i doprinos Coca-Cole HBC B-H d.o.o. Sarajevo, ali i indirektan doprinos koji se ostvaruje saradnjom s partnerima, tj. poslovanjem sa 655 dobavljača i 14.110 kupaca.

"Studijom smo željeli pokazati kako Coca-Cola proizvodnjom i prodajom svojih proizvoda u Bosni i Hercegovini značajno pridonosi razvoju bosanskohercegovačke ekonomije i društva. Naime, utjecaj Coca-Cole, ali i drugih kompanija poput naše, širi je od samog direktnog doprinosa i obuhvata i doprinos koji se realizira kroz partnerstva s našim dobavljačima i kupcima. Studijom smo posebno željeli naglasiti kako je Coca-Cola, podjednako koliko je dijelom velikog međunarodnog sistema, tako i bosanskohercegovačka kompanija, duboko integrirana u lokalnu zajednicu. Svaka konvertibilna marka dodane vrijednosti koju stvara Coca-Cola, podržava stvaranje još 4 KM dodane vrijednosti u bosanskohercegovačkoj ekonomiji“, rekla je Ruža Tomić Fontana, generalna direktorica Coca-Cole HBC za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju.

Ona je, slijedeći krilaticu “Coca-Cola je bosanskohercegovačka više nego što mislite”, istakla da je ukupna vrijednost direktnog i indirektnog utjecaja Coca-Cole u obliku plata, poreza i dobiti u 2017. iznosila 155 miliona KM, što je 0,5 posto BDP-a Bosne i Hercegovine.

U odnosu na prethodnu, Studija iz 2017. pokazuje da je Coca-Cola u Bosni i Hercegovini povećala svoj pozitivan utjecaj u odnosu na 2014. godinu. Osim vlastite proizvodnje i distribucije Coca-Cola indirektno podržava i ekonomsku aktivnost kroz svoj lanac vrijednosti, u kojem učestvuju direktni dobavljači i trgovinski partneri te njihovi dobavljači. Coca-Cola direktno stvara 29 miliona KM dodane vrijednosti, a indirektno još 126 miliona KM u ekonomiji Bosne i Hercegovine. Potrošači troše ukupno 257 miliona KM na Coca-Coline proizvode, a od svake potrošene konvertibilne marke, čak 60 posto ostaje u ekonomiji Bosne i Hercegovine.

”U ime Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, koje je zaduženo i na čelu je Sekotora malih i srednjih preduzeća, mogu slobodno reći da je kompanija Coca-Cola svojim dolaskom i poslovanjem otvorila mogućnost generiranja određenog broja malih i srednjih preduzeća koja su veoma važna u lancu vrijednosti. Coca-Cola je istovremeno stvorila pretpostavke da sva ona sebi postave standarde, jer mogu biti dobavljači ili kooperanti Coca-Cole i mogu izaći na vanjsko tržište”, rekao je tokom obraćanja ministar poduzetništva, razvoja i obrta u Vladi Federacije BiH, Amir Zukić.

Učesnici panel diskusije, koja je uslijedila nakon predstavljanja ključnih rezultata, razgovarali su o utjecaju koje kompanije poput Coca-Cole imaju na ekonomski i socijalni napredak društva u cjelini. Ujedno su se osvrnuli i na značaj saradnje privatnog, vladinog i civilnog sektora u smijeru stvaranja pozitivnog poslovnog okruženja, koje bi omogućavalo veći doprinos velikih kompanija razvoju društva, uz unaprijeđenje kvaliteta života građana.

”Coca-Cola je ponosna bosanskohercegovačka komanija američkih korijena i predstavlja jedan od najboljih primjera direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini u poslijeratnom periodu. Prva stvar koju nam pokazuje uspjeh Coca-Cole - a činjenice i brojke koje su danas prikazane jasno to pokazuju - su dobrobiti koje ova zemlja može imati od direktnih stranih ulaganja. Imala sam zadovoljstvo da posjetim Punionicu Coca-Cole i bio je to fascinantan obilazak i pregled operacija. U Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država smo ponosni na postignuća Coca-Cole, posebno na njen doprinos ekonomiji, državi i uopšte društvu Bosne i Hercegovine", rekla je ambasadorica Sjedinjenih Američkih Država u BiH Maureen Cormack.

https://www.klix.ba/biznis/coca-cola-do ... /181122092

[Mehmed beg Catic]

Vrijednost izvršenih radova bh. firmi u inostranstvu veća od 100 miliona KM

Vrijednost izvršenih radova građevinskih firmi iz BiH u inostranstvu tokom devet mjeseci ove godine iznosila je 101,669 miliona KM i veća je za 13,3 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Od ukupne vrijednosti izvršenih radova tokom devet mjeseci, 32,6 posto radova odnosi se na objekte visokogradnje, a 67,4 posto radova na objekte niskogradnje, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Posmatrano po vrsti građevinskih radova, visokogradnja je zastupljena uglavnom u zemljama Evrope – 99,3 posto, dok je niskogradnja zastupljena najviše u zemljama Evrope 86,9 posto, zatim u zemljama Afrike 13,1 posto.

Ukupna vrijednost izvršenih građevinskih radova u prva tri kvartala u Evropi iznosila je 92,436 miliona KM, od čega se 32,891 milion KM odnosi a visokogradnju, a 59,545 miliona KM na niskogradnju.

U Africi je ukupna vrijednost izvršenih radova iznosila 9,233 miliona KM, od čega se 246.000 KM odnosi na visokogradnju, a 8,987 miliona KM se odnosi na niskogradnju.

[Mehmed beg Catic]

Ovo bi moglo i na "Pozitivno " :

Opstala prva povratnička firma u Zvorniku: Otac i sinovi petnaest godina uspješno rade


Danas je u Zvorniku obilježena 15. godišnjica od utemeljenja povratničke firme «Jezero plast», koja se bavi proizvodnjom, distribucijom i ugradnjom plastične stolarije i građevinskog materijala.

Firma je osnovana 2003. godine, kao prva poslijeratna povratnička firma, koju je osnovao Smajo Kapidžić iz povratničkog naselja Divič kod Zvornika. Danas, firmu uspješno vode dvojica njegovih sinova – Kemal i Kenan Kapidžić, prenio jeNKP.

Današnjom prigodnom svečanošću na kojoj su se okupili menadžment, radnici, klijenti i prijatelji ove firme, obilježena je decenija i pol uspješnog poslovanja.






«Ponosnim nas čini što Jezero plast evo već 15 godina, kao privredni subjekt, doprinosi ekonomskom osnaživanju povratničke zajedničke u Zvorniku, kao i generalno cijelom ovom kraju. Kada se sve sabere, 15 godina rada sa 15 stalno zaposlenih, sa održivim poslovnim saldom, nije mala stvar – posebno u dinamičnim i izazovnim uslovima današnjeg tržišta. Naš cilj je jačanje i širenje proizvodnje», ističe Kenan Kapidžić.

Podrška ministra Ramića

«Želim istaknuti i podršku, koju smo u formi javno-privatnog partnerstva, dobili od Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica i ministra Edina Ramića. Zahvaljujući toj podršci, proširili smo proizvodne kapacitete i povećali prodaju, te stvorili nova radna mjesta za povratnike», kazao je Kapidžić.

Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić koji je prisustvovao današnjoj svečanosti, istaknuo je da «Jezero plast» spada među zaslužne privredne subjekte za povratničku zajednicu u Zvorniku i primjer dobre prakse.

«Povratničke zajednice imaju značajan ekonomski potencijal. Ono što nedostaje jesu – investicije i znanje. Ulaganje institucija ne izostaje, i ono će nadam se biti još i veće, sa novim budžetima. Međutim, potrebno je privlačiti i investicije, te ulagati u obrazovanje. Tek tada podrška institucija će imati svoje pune efekte », kazao je Ramić

Firma «Jezero plast» sagradila je proizvodnu halu u Zvorniku, gdje su smješteni proizvodni kapaciteti, a pored toga ima izložbene salone u Zvorniku, ali i u Sarajevu.

«Asortiman proizvoda i usluga koje pruža firma tokom godina razvoja značajno je proširen (vrata, prozori, roletne, garažna rolo i sekciona vrata, dvorišne i stubišne ograde, staklene fasade, kapije, zimske bašte itd.) te često nadilazi okvire lokalnog tržišta i ima potencijal širenja u cijelom ovom kraju», kaže Kapidžić.

Najveći izazov za dalje širenje proizvodnje «Jezero plasta» u ovoj oblasti – predstavlja nedostatak kvalifikovane radne snage.

«Nedostatak kadrova usporava proces širenja. Važnu ulogu tu ima podrška manjim zanatskim radnjama, koje rade slične poslove i imaju okvir za praktičnu edukaciju kadrova. To je svakako oblast o kojoj treba razmišljati kada su u pitanju dalji projekti na osposobljavanju i zapošljavanju», zaključuje Kenan Kapidžić.

[momak]

Izvinite,a dajeli drzava nepovratna sredstva/subvencije malim I srednjim firmama?
Jer ovo vrijedi subvencionirat.
Nikad nisam bio u Koreji,al kazu da juzna koreja daje subvencije samo DOBROSTOJECIM firmama.Sto ima i smisla.
Zasto bi na smrt bolesnom covjeku davao EKO hranu,vitamine,najbolje lijekove,kad su specialisti mu prognozirali vrlo brzu smrt.
Zasto Aluminiju i slicnim davati novac,kad znamo da je to bankomat raznim lopovima!!

[Zmaj]

Novi udar na metalnu industriju: ArcelorMittal obustavio izvoz na Kosovo zbog novih carina

Nakon što je Kosovo uvelo sto postotnu carinu Bosni i Hercegovini, kompanija ArcelorMittal Zenica u potpunosti je obustavila izvoz svojih proizvoda u ovu državu.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović je kazao da Bosna i Hercegovina nije ni u kakvom slučaju izazvala ovakav scenario te da je BiH za devet mjeseci izvezla 106 miliona KM, a uvezla 15 miliona KM robe, dodao je i da je 50 posto izvoza iz zeničke željezare.

Iz kompanije ArcelorMittal Zenica glasnogovornica Alena Kahrimanović je kazala da je izvoz na Kosovo u potpunosti obustavljen.

"Sav naš izvoz prema Kosovu je zaustavljen. Našu zabrinutost smo prenijeli svim nadležnim organima, a rješenje za ovo pitanje je veoma važno za naše poslovanje", kazala je Kahrimanović.

Kompanija ArcelorMittal Zenica koja je jedan od najvećih izvoznika u Bosni i Hercegovini, a prvi u Zeničko-dobojskom kantonu nakon posljedice provođenja trgovinskog rata EU i SAD-a i istrage protiv bh. izvoznika čeličnih proizvoda i ograničenja izvoza čelika u EU, na udaru je sankcija i Kosova za koje je najmanje odgovorna.


Nadležni su istakli da će se razgovori na ovu temu oko sankcija Kosova voditi u Briselu.

https://www.klix.ba/biznis/privreda/nov ... /181127036

[Zmaj]

Obnavljaju fabriku u Konjicu, zaposlit će 97 ljudi

Tvornica zakovica „Unis“ u Buturović-Polju, donedavno je bila samo jedna od hiljade zaraslih proizvodnih hala i uništenih fabrika, koje su nekada bile gigant i na svjetskom tržištu.

Danas je nova nada u Klisu firma „AD Harbi“ iz Sarajeva. U sklopu svojih redovnih aktivnosti, ova kompanija intenzivno vrši pripremne radove za eksploataciju pirofilitne rude u Parsovićima u općini Konjic.

– Radnici sada ulažu ogromne napore da kop dovedu u stanje koje je neophodno za nastavak aktivnosti. Novost je da se površinski kop planira zamijeniti jamskim načinom eksploatacije, s obzirom na to da su istraživanja pokazala da se parsovićki pirofilit nalazi i na dubinama većim od 150 metara – saopćeno je iz firme AD Harbi.

Prema investicionom planu koji je firma uradila, u narednom periodu bit će zaposleno 97 radnika s prioritetom upošljavanja onih s područja Buturović-Polja.

U isto vrijeme traju građevinski radovi na zgradi bivše fabrike zakovica u Buturović-Polju gdje je fokus stavljen na zamjenu dotrajalog krova i uređenje unutrašnjosti.

– Planirano je da se ruda eksploatiše i primarno prerađuje u Parsovićima, dok će naša kultna Zakovica biti mjesto sekundarne prerade, i razvojno-istražnog i edukacionog centra, kazao je Muhamed Harbinja – direktor AD Harbi za Dnevni avaz.

https://www.biznisinfo.ba/obnavljaju-fa ... -97-ljudi/

[Zmaj]

Tešnjak pokrenuo posao obrade pilećih nožica koje osvajaju tržište Azije



Ensar Perčo jedan je od onih mladih ljudi koji je shvatio da u BiH postoji prespektiva, ali da se za nju sami morate pobrinuti. Ensar je rođeni Tešnjak i sa samo 22 godine postao je vlasnik firme Axis d.o.o. čija je osnovna djelatnost otkup, mašinska obrada, plasman i međunarodna trgovina pilećim nožicama.

Perčo je u razgovoru za Akta.ba kazao da je na ideju došao prošle godine kada je zajedno sa svojim strateškim partnerima iz Australije uvidio ogromnu potražnju za pilećim nožicama na pojedinim tržištima, pogotovo na području istočne Azije, nakon čega je razradio dobar biznis plan, istražio tržište i krenuo u realizaciju ideje.

"Nakon analize tržišta dobili smo veoma pozitivne rezultate koji su nas odmah ohrabrili na ovaj poduhvat. Naravno, ovako složen projekat ne bi bio moguć bez pomoći Fondacije Mozaik čiji me direktor Zoran Puljić saslušao i odlučio podržati. Odatle je, više manje, ova lijepa priča i počela. Sada, zajedno sa timom mentora i eksperata iz svih zemalja regiona, realizujemo ono što je nekada bilo samo slovo na papiru", kaže Perčo.

Pogon kompanije nalazi se u općini Ilijašu u sklopu kojeg posjeduju hladnjaču kapaciteta 550 tona te niz druge prateće opreme koja je potrebna da bi se zadovoljio HACCAP sistem samokontrole a i cjelokupna obrada ove sirovine.

"Instalirani kapaciteti se mjere u stotinama tona mjesečno, a glavni preduvjet za to je obučena radna snaga i dobro uvezan otkup sirovine. Trenutni realni kapacitet smo fiksirali na dva kontejnera mjesečno, odnosno cca 54 tone nožica, što je sasvim dovoljno da se jednim zdravim tempom dalje razvijamo. Educirat ćemo naše uposlenike da mogu raditi ovu vrstu posla, a sa ostalim partnerima graditi dugoročne odnose. Cilj nam je da proizvodnja raste te da plan od 14 radnika koji su potrebni u početnoj fazi naraste na mnogo veći broj radnih mjesta", govori Perčo.

Na našem tržištu je kako Perčo kaže i ranije bilo nekih pokušaja osposobljavanja ovakve vrste proizvodnje, ali ona nije zaživjela.

Kaže da je jedan od problema i nedostatak kvalitetne sirovine.

"Kvalitet sirovine na bh. tržištu koji je potreban da bi mašinska obrada tekla bez problema nije zadovoljavajući. Od svih proizvođača, samo dva zadovaljavaju uslove kvalitete i sa njima uskoro ulazimo u saradnju. Pileće nožice odnosno šapice danas se najviše koriste u ljudskoj i životinjskoj ishrani. Naravno, zbog te svrhe postoji i klasifikacija samog proizvoda na tri klase i dvije potklase, što je i neko nepisano pravilo pri međunarodnoj trgovini. Na našem tržištu nema pretjerane potražnje za ovim proizvodom, a u svakom slučaju, kupovna moć tržišta BiH je svakako mala tako da ne bi bila dostatna za neke veće projekte", govori Perčo.

Proizvodi ove kompanije svoje najveće mjesto su našli na tržištu Azije, a trenutno su u pregovorima i za druga tržišta.

"Pretežno se fokusiramo na tržišta nekolicine azijskih zemalja. Za početak to su Vijetnam i Hong Kong u kojima imamo partnere s kojima smo u dobroj saradnji. Naravno, otvoreni smo i za mogućnost izvoza u druge zemlje. Ono što nam je sada primarno jeste uspostavu proizvodnog pogona, a dugoročno planiramo se širiti i na zemlje regije koje nude dobre uvjete za ovu vrstu poslovanja", kaže Perčo.

Prečo se sa ovom biznis idejom nedavno predstavio na EFSE turniru za mala i srednja preduzeća koji je održan u saradnji sa Fondacijom Mozaik i sarajevskom agencijom SERDA.

Rekao je da je ovo bila odlična prilika za promociju njegove biznis ideje koju su iskoristili na pravi način te osvojili glavnu nagradu od 10.000 eura.

Sredstva su unaprijed alocirali te će ih iskoristiti za nabavku dijela linije za proizvodnju, kao i izvođenje manjih radova na jednoj hladnjači.

Istakao je da su ovakvi događaji potreban malim i srednjim preduzećima, poduzetnicima i mladim ljudima da bi se na neki način čulo za njih, da pokušavaju promijeniti situaciju i nešto lijepo kreirati. Kaže da tu nije samo pitanje finansijske podrške nego i afirmacija njihovog rada i truda, taj dodatni vjetar u leđa koji svakom poduzetniku, pogotovo na početku, treba.

Događaji kako ovi puno mu znače kaže Perčo. "Meni lično puno znači kada vidim mlade ljude, moje vršnjake, kako pokušavaju nešto uraditi za sebe, za društvo u kojem žive. I ja sam takav i smatram da tu leži najveći patriotizam i ljubav prema domovini. Taj naš mentalitet da se promjene same dešavaju, da to dolazi odnekle sa strane, su ustvari najveći problem. Mi kreiramo promjene. Uvijek kažem da sve što želite vidjeti na drugima, prvo kod sebe primijenite. Mi imamo sreću da živimo u prelijepoj zemlji koja je bogata svim i svačim, ali biramo da se fokusiramo na negativne stvari umjesto na pozitivne. Iskreno se nadam da će ovakvih primjera i priča biti puno više", rekao je za kraj Perčo.

https://www.akta.ba/vijesti/tesnjak-pok ... zije/96423

[Zmaj]

BiH ima potencijal u IT sektoru, ali mora više raditi na poboljšanju poslovnog ambijenta



Ukoliko želi zadržati veliki broj inžinjera, Bosna i Hercegovina će krupnijim koracima morati ići u poboljšanje poslovnog ambijenta. O načinu na koji je to moguće postići u dva dana će u Tuzli govoriti bh. stručnjaci koji su ostvarili zapažene rezultate širom svijeta.

Veliki broj inžinjera koji su svoja znanja i vještine stekli u Bosni i Hercegovini u cijelom svijetu ostvaruju zavidne rezultate. Međutim, nepovoljan ambijent u našoj zemlji uglavnom ih je odveo preko granice, a u cilju promjene trenutnog stanja početkom ove godine formirano je Udruženje inžinjera koje djeluje na državnom nivou.

"Kada govorimo o metalnom sektoru i elektrotehnici naša industrija se uglavnom bavi uslugom. Kako bi bh. pamet došla do izražaja na evropskom i svjetskom tržištu mi smo pokrenuli priču o njihovom udruživanju. Cilj nam je da nam ljudi ne odlaze iz školskih klupa", kaže predsjednik udruženja Sead Jahić.

O načinima putem kojih je moguće unaprijediti poslovni ambijent u Tuzli se govori u okviru prve Sedmice inžinjerstva u BiH koja je danas zvanično počela.

U Tuzli stručnjaci sa svih strana svijeta

Cilj organizatora je bio na jednom mjestu okupiti stručnjake sa svih strana svijeta koji će u interakciji sa studentima govoriti o načinima na koje je moguće napraviti velike uspjehe u poslovnim zajednicama.

"Učesnici su najuspješniji ljudi koji su u svijetu dokazali i pokazali svoje sposobnosti. Oni kroz svoje učešće i iznošenje savjeta daju podršku nama. Također, studenti su budućnost BiH, a ovdje ih imamo iz svih bh. gradova jer želimo da pronađu sebe i svoj profesionalni opstanak u BiH, ali i da se međusobno umreže", kaže direktor Sedmice inžinjerstva BiH Zlatko Berbić.

Da postoje razlike između zemalja Evropske unije i Bosne i Hercegovine po pitanju poslovnog ambijenta odavno je poznato. Profesor na australskom La Trobe univerzitetu Edhem Eddie Čustović kaže da naša zemlja mora ići korak po korak kako bi se podigla na viši nivo.

Pametni gradovi, umjetna inteligencija i najnovije tehnologije teme su koje su danas obrađene u okviru Sedmice inžinjerstva, a Čustović je stava da naša zemlja ima ogroman potencijal u IT svijetu te da je vrlo brzo moguće napraviti velike korake.

"Prije svega moramo biti složniji, a potrebno je da napravimo strategiju. Preduslovi za jedan brend kao što je pametni grad ogledaju se u tome da imamo telekomunikacijsku mrežu koja može da podržava podatke koji se prikupljaju putem raznih senzora i dozvoljavaju pružanje određene usluge koja olakšava život u svakom smislu, od pametnih kanti za smeće, pametnog korištenja autocesta, bolnica... Međutim, da bismo imali pametni grad, moramo imati i pametno društvo", ističe Čustović koji ima cilj povezati Tuzlu s većim pametnim gradovima, a početni koraci uskoro bi se mogli dogoditi.

Potrebna veća saradnja između akademija i industrije

Ahmet Kovačević svoju karijeru je počeo u Sarajevu i Tuzli, a nakon rata je otišao u London. Našu zemlju je, kako nam je istakao, napustio najviše zbog nepružanja mogućnosti za saradnju sa svjetskim stručnjacima.

Danas je ugledni akademski građanin Londona, a svoja znanja i vještine spreman je prenijeti na mlade u našoj zemlji.

"Iako smo govorili da je otvorenija zemlja, u Bosni i Hercegovini je nakon rata bilo izrazito teško uspostaviti saradnju sa svjetskim ljudima, pisati članke... Mi u dijaspori imamo više od milion ljudi i interesntno je da ta dijaspora doprinosi bh. ekonomiji sa 25 posto. Ovdje je potrebno napraviti veću saradnju između akademija i industrije, a kako bi se postigao razvoj naše zemlje", ističe Kovačević koji predaje inžinjerski dizajn na City univerzitetu u Londonu.

Kroz Sedmicu inžinjerstva predstavit će se i najinovativnije i najuspješnije bh. kompanije čiji će čelnici pričati o tome kako su postigli zavidan uspjeh u zemlji koja im u tolikoj mjeri poslovnim ambijentom i nije naklonjena.

https://www.klix.ba/biznis/bih-ima-pote ... 1128082#12

[Zmaj]

Senad Džambić: Kako pravimo neviđene uštede



Najveći poslodavci, oni koji najviše zapošljavaju i zarađuju, oni su i najtiši, ne žele da izlaze u javnost. Jedan od njih je i Senad Džambić, vlasnik trgovačkog lanca Bingo, koji je jučer u okviru BH sedmice inženjerstva u Tuzli imao jedno od rijetkih pojavljivanja i obraćanja. Govorio je o tome kako od male kompanije očekivati da postane velika i moćna, kako biti konkurentan i šta sve jednu kompaniju može učiniti uspješnom.

Ključnu u svemu ističe štednju. Zato se i osvrnuo i na novi trend energetske efikasnosti koji je sveprisutan u njegovim kompanijama, odnosno kako mu prići, kako ga iskoristiti i kako uštedjeti.

"U velikoj krizi 2008. godine, obilazeći Evropu, pokušao sam doznati ko je napravio grešku, zašto su kompanije propale, gdje su naše šanse. Zaključio sam da svi koji nisu štedjeli, oni su i propali", naveo je Džambić.

Potom se prisjetio i 2010. godine kada su u jeku krize dobili kredit EBRD-a za podršku energetskoj efikasnosti. "Iz banke su nam rekli da nam daju 20 posto, a u London ćemo morati doći da bi dobili gratis 5 posto, odnosno oko osam miliona maraka. Dobili smo ih tako što su čelni ljudi Evropske banke vidjeli našu skromnost boravka u običnim hotelima", prisjeća se Džambić.

Uskočili su, kaže, odmah u taj "voz". Postavili led rasvjetu, sve kompresore promijenili, sve objekte energetski utoplili, a u svim skladištima ugradili svjetlarnike i niti u jednom sijalica ne gori. Kao dobar primjer uštede i pametnog korištenja energije navodi i Ditu, u kojoj su uspjeli smanjiti račune za električnu energiju sa 26.000 KM na 7.000 KM.

"Ja svakog mjeseca provjeram vodu, struju, vršna opterećenja, reaktivne energije na satove koji u svih 200 poslovnica imaju kompenzacijske baterije – peglamo reaktivnu energiju i pravimo neviđene uštede. Dakle, mi moramo biti tu, moramo biti prisutni. Tamo gdje su se vlasnici odvojili od radnika, oni su I propali, kao što se naši političari sada odvajaju od naroda, pa propadaju", poručuje vlasnik Binga.

Napominje da je to sve važno za pristupanje evropskim fondovima, gdje bh. privrednicima promiče puno novca, a svi spavaju.

"Upali smo u letargiju i trebamo se bolje organizovati jer potencijala imamo. Moramo se boriti. Moramo biti bolji. No, prije svega, moramo biti štedljiviji", kazao je on.

U svom motivirajućem govoru, prije svega studendima, poručio je da se ne boje i da se puno trude.

"Ni mi nismo bili na vrhu i puno smo se borili da postignemo ovo što sada imamo. I ja sam bio šesto dijete rudara i sve ovo sam postigao zahvaljujući svom radu, a malo i sreći", zaključio je Džambić čije se bogatstvo mjeri u stotinama miliona KM i koji ima vlasničke udjele u još 11 velikih i uspješnih bh. kompanija.

https://www.akta.ba/vijesti/senad-dzamb ... tede/96464

[Zmaj]

U Sloveniji otvorena nova dionica autoputa, prvi put u EU učestvovala i bh. kompanija

U Sloveniji je danas svečano otvorena dionica autoputa Draženci-Gruškovje u Sloveniji, a za čiju izgradnju je zaslužna i bh. kompanija Euroasfalt d.o.o.
Ovo je prvi put da je kompanija iz BiH angažirana na izgradnji dionice autoputa u EU, a kompanija Euroasfalt je izgradila 6 kilometara ove dionice, po uslovima evropskih standarda.

Ova dionica je od izuzetnog značaja za Sloveniju, jer se nalazi na samom ulazu u Hrvatsku, budući da su se tokom ljetnog perioda dešavale velike saobraćajne gužve.

Na otvorenju su bili prisutni naručitelji radova, slovenska državna firma "Daris", potpredsjednica slovenske vlade i ministrica infrastrukture Alenka Bratošek, direktor bh. kompanije Euroasfalt d.o.o. Hamed Ramić i državna služba za nadzor i razvoj infrastrukture, te ostali učesnici ovog projekta.

Osim autoceste, u sklopu projekta je i nekoliko regionalnih puteva. Na trasi se nalazi 45 objekata, mostovi, nadvožnjaci, podvožnjaci, propusti i trotračni dvocjevni tunel, koji se nalazi skoro na samom graničnom prijelazu s Hrvatskom Gruškovje-Macev. Time je i Slovenija završila autoceste na dionici od Austrije prema Hrvatskoj.

Radovi su započeli u maju 2016. godine, ugovoreni rok je bio 30 mjeseci, a bh. kompanija je izgradnju završila više od dva mjeseca prije isteka roka.

"Prisutni smo četiri godine u Sloveniji. Ovo je još jedan u nizu uspješno završenih projekata. Prethodni projekat je bio pripremni proces za izgradnju druge etape autoceste poddionice Podlehni-Gruškovje. Trenutno je u procesu projekat, nakon potpisivanja ugovora, na jednom od najvažnijih infrastrukturnih objekata u Sloveniji, a riječ je o izgradnji drugog tira željezničke pruge Divača-Koper dužine 24 kilometra. Tim projektom Koper postaje još konkurentniji za uvoz robe prema unutrašnjosti Slovenije i Evropi", kazao je Ramić.

Komesarka EU za saobraćaj Violeta Bulc koja je bila prisutna na otvaranju dionice u razgovoru s Ramićem izrazila je nadu da će se u BiH nastaviti dinamika izgradnja autoputa na Koridoru 5 C, kako bi BiH u što skorijem periodu mogla okončati ovaj infrastrukturni projekat.

https://www.klix.ba/biznis/u-sloveniji- ... /181130061