Ekonomija Bosne i Hercegovine

[amkos]

Tamo gdje su se vlasnici odvojili od radnika, oni su I propali, kao što se naši političari sada odvajaju od naroda, pa propadaju", poručuje vlasnik Binga.

[Zmaj]

U BPK rast javnih prihoda u ovoj godini 23 posto

Rast javnih prihoda koji su u nadležnosti Porezne uprave evidentan je na području Bosanskopodrinjskog kantona (BPK) Goražde tokom ove godine – potvrdio je v.d direktora Porezne uprave FBiH Šerif Isović prilikom današnje posjete kantonalnom Poreznom uredu Goražde.

Uposlenicima ovog ureda prezentovana je sveobuhvatna analiza Porezne uprave FBiH, a po riječima Isovića, Porezna uprava generalno ostvaruje zapažene rezultate posljednjih godina.

– Rast javnih prihoda koje ostvaruje Porezna uprava u zadnje tri godine, na godišnjoj razini iznosi preko 28 posto sa nešto više od milijardu i dvjesto miliona KM. Kada je u pitanju KPU Goražde, on takođe u ovoj godini bilježi rast. Ukupno naplaćeni javni prihodi na području BPK Goražde za koje je nadležna PU iznose nešto više od 54 miliona KM i oni su u odnosu na prošlu godinu veći za 10.400.000 KM ili 23 posto – pojasnio je Isović uz napomenu da je, kada se gleda rad PU kroz naplatu javnih prihoda, riječ o dobrim rezultatima.

Navodi da je više je razloga za povećanje naplate javnih prihoda.

-Prije svega, to su intenzivirane aktivnosti PU ali isto tako i drugih inspekcijskih organa i naša koncepcija je da sa takvim nadzorom motoviramo što više poreznih obveznika, da oni dobrovoljno prijavljuju i plaćaju svoje porezne obaveze. U ovaj projekt smo uključili sve one koji mogu poslužiti, od toga da kroz marketinške poruke koje PU šalje javnosti, pozivamo sve građane da se obrate PU i prijave one koji eventualno nelegalno posluju – precizirao je Isović.

Naglašava da je poziv upućen i računovodstvenim i revizorskim institucijama

– Nastojimo da i oni kroz svoje aktivnosti usmjeravaju porezne obveznike da legalno posluju, što je takođe jedna od mjera koja zadnjih godina, uz mjere koje je poduzimala Vlada FBiH, daje ovako dobar rezultat – kazao je.

V.d direktora Porezne uprave FBiH ističe da su analizom evidentirana i područja u kojima postoje prilike i šanse za dodatno unapređenje rada Porezne uprave-

-Imamo ograničen kapacitet u smislu broja zaposlenih, jer da ih imamo dovoljno i taj porezni učinak bi bio veći. Mnogo energije u zadnje vrijeme usmjerili smo oko dogradnje našeg informacionog sistema, jer cilj nam je da razvijemo takav sistem koji će omogućavati što više uredske kontrole i neposredni kontakt sa poreznim obveznicima, u smislu sveobuhvatnijeg inspekcijskog nadzora – istakao je Isović.

Po njegovim riječima, dobre rezultate dale su i tzv. brze akcije koje provodi Porezna uprava Federacije BIH, zahavljujući kojima je u proteklom periodu otkriveno i prijavljeno 5.250 radnika.

https://www.biznisinfo.ba/u-bpk-rast-ja ... -23-posto/

[BosnjackaHercegovina]

U BPK rast javnih prihoda u ovoj godini 23 posto

Rast javnih prihoda koji su u nadležnosti Porezne uprave evidentan je na području Bosanskopodrinjskog kantona (BPK) Goražde tokom ove godine – potvrdio je v.d direktora Porezne uprave FBiH Šerif Isović prilikom današnje posjete kantonalnom Poreznom uredu Goražde.

Uposlenicima ovog ureda prezentovana je sveobuhvatna analiza Porezne uprave FBiH, a po riječima Isovića, Porezna uprava generalno ostvaruje zapažene rezultate posljednjih godina.

– Rast javnih prihoda koje ostvaruje Porezna uprava u zadnje tri godine, na godišnjoj razini iznosi preko 28 posto sa nešto više od milijardu i dvjesto miliona KM. Kada je u pitanju KPU Goražde, on takođe u ovoj godini bilježi rast. Ukupno naplaćeni javni prihodi na području BPK Goražde za koje je nadležna PU iznose nešto više od 54 miliona KM i oni su u odnosu na prošlu godinu veći za 10.400.000 KM ili 23 posto – pojasnio je Isović uz napomenu da je, kada se gleda rad PU kroz naplatu javnih prihoda, riječ o dobrim rezultatima.

Navodi da je više je razloga za povećanje naplate javnih prihoda.

-Prije svega, to su intenzivirane aktivnosti PU ali isto tako i drugih inspekcijskih organa i naša koncepcija je da sa takvim nadzorom motoviramo što više poreznih obveznika, da oni dobrovoljno prijavljuju i plaćaju svoje porezne obaveze. U ovaj projekt smo uključili sve one koji mogu poslužiti, od toga da kroz marketinške poruke koje PU šalje javnosti, pozivamo sve građane da se obrate PU i prijave one koji eventualno nelegalno posluju – precizirao je Isović.

Naglašava da je poziv upućen i računovodstvenim i revizorskim institucijama

– Nastojimo da i oni kroz svoje aktivnosti usmjeravaju porezne obveznike da legalno posluju, što je takođe jedna od mjera koja zadnjih godina, uz mjere koje je poduzimala Vlada FBiH, daje ovako dobar rezultat – kazao je.

V.d direktora Porezne uprave FBiH ističe da su analizom evidentirana i područja u kojima postoje prilike i šanse za dodatno unapređenje rada Porezne uprave-

-Imamo ograničen kapacitet u smislu broja zaposlenih, jer da ih imamo dovoljno i taj porezni učinak bi bio veći. Mnogo energije u zadnje vrijeme usmjerili smo oko dogradnje našeg informacionog sistema, jer cilj nam je da razvijemo takav sistem koji će omogućavati što više uredske kontrole i neposredni kontakt sa poreznim obveznicima, u smislu sveobuhvatnijeg inspekcijskog nadzora – istakao je Isović.

Po njegovim riječima, dobre rezultate dale su i tzv. brze akcije koje provodi Porezna uprava Federacije BIH, zahavljujući kojima je u proteklom periodu otkriveno i prijavljeno 5.250 radnika.

https://www.biznisinfo.ba/u-bpk-rast-ja ... -23-posto/

[Mehmed beg Catic]

Ambiciozni planovi donjovakufskog preduzeća ‘Komar’ u 2019.



Proizvodnja gipsa na području općine Donji Vakuf ima dugu tradiciju, a jedno od onih preduzeća što u svom radu pokušava učiniti korak više u tom segmentu je Tvornica gipsa “Komar”, koja trenutno upošljava oko šezdeset radnika.

– Naš osnovni proizvod je prirodni gips u rinfuzi, alabaster i modelar, a u posljednje vrijeme sve više radimo manja pakovanja gipsa koja se traže na tržištu. Imamo, također, proizvode na bazi gipsa, cementa i kreča, koji zadovoljavaju sve standarde – kaže u razgovoru za Fenu direktor ovog preduzeća Samir Terzić.

Ističe da svaki kilogram gipsa u proizvodnji prođe kompletnu laboratorijsku i završnu kontrolu, te da se tek nakon toga šalje kupcima, s kojima postoje sklopljeni ugovori.

– Naš gips je sve traženiji u BiH i regiji. Modelarski gips izvozimo u Sloveniju, dok u Hrvatsku izvozimo poluhidratni gips i određene količine manjih pakovanja, te neke druge proizvode, kao što su gipsana ljepila i glet mase. Imamo kupce u Srbiji i Makedoniji, a u narednom periodu ćemo nastojati riješiti svu potrebnu papirologiju, kako bismo ove proizvode mogli izvoziti u većim količinama u Evropsku uniju gdje, naravno, postoje posebni propisi – naglasio je.

Dodaje da bh. proizvođačima gipsa ne ide na ruku to što se, zbog daljine puta, isporuka manjih pakovanja ne isplati, kao ni činjenica da su se pojavili proizvođači i uvoznici vještačkog gipsa koji, po njegovim riječima, nema kvalitet koji bi gips trebao imati.

– U našoj državi ne postoje one posebne norme koje važe u evropskim zemljama, tako da ovdje svako može, bez dodatnih finansijskih opterećenja, uvesti tu vrstu gipsa po prihvatljivim cijenama. Ali, radi se, ipak, o vještačkom gipsu – istaknuo je.

Po njegovim riječima, gips koji se proizvodi na području Donjeg Vakufa je prirodnog porijekla i ima izuzetno dobre mehaničke osobine.

– Treba znati da gips kao vezivo, za razliku od cementa i kreča, ima dobre benefite sa zdravstvenog stanovišta. Jer, pH vrijednost gipsa je kao pH vrijednost ljudske kože, tako da on u unutrašnjosti prostorije regulira vlagu. Zapad je to prepoznao i više koristi gips, za razliku od regiona koji, u tom smislu, stagnira. Trenutno se dosta traže cementni programi, pa je i to bio jedan od razloga što smo mi pokrenuli paletu praškastih proizvoda – kazao je Terzić.

Šansu za budući razvoj firme vidi, između ostalog, u proizvodnji sirovog gipsa za koji vlada također veliki interes, s obzirom na to da se često koristi u poljoprivredi, za oplemenjivanje tla.

– Uz povećanje proizvodnih kapaciteta i poboljšanja ambalaže praškastih proizvoda, naš cilj u 2019. bit će podizanje na još viši nivo samog tehnološkog procesa, čime ćemo otvoriti vrata za nove poslovne ugovore. Određeni razgovori u tom smjeru već su obavljeni s pojedinim kupcima, kao i s Knaufom, koji je od ove godine novi suvlasnik preduzeća – zaključio je.

Na kraju kaže da uposleni u Tvornici gipsa “Komar” s velikim optimizmom ulaze u iduću godinu, u kojoj očekuju intenzivniji izlazak na tržište, s obzirom na to da su obavljeni “ozbiljni razgovori s onima s kojima će sarađivati”.

– Nešto manje od mjesec je ostalo do nove godine i mi već sada možemo reći da smo zadovoljni postignutim efektima u 2018. Rezultati onoga što ćemo raditi u narednim mjesecima vidjet će se tek krajem 2019. Siguran sam da ćemo učvrstiti svoje mjesto na sve konkurentnijem tržištu – zaključio je Samir Terzić.

https://miruhbosne.com/?p=46188

[Mehmed beg Catic]

So iz BiH soli trpeze u regionu





Iz BiH izvozimo duplo više soli nego što je uvozimo, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a razlog tome je potencijal BiH u ovom sektoru.

"U prvih deset mjeseci ove godine uvezli smo 40.454.724,56 kilograma soli, u vrijednosti 6.017.226,96 KM, dok smo izvezli 83.368.431,42 kilograma soli, u vrijednosti 14.867.588,81 KM", kažu u UIO BiH.

Oni ističu da na domaćem tržištu, kada je u pitanju uvozna so, dominira so iz Egipta, Hrvatske, Austrije, Slovenije, Njemačke te Srbije, dok smo u prvih deset mjeseci ove godine najviše izvozili u Srbiju, Sloveniju, Hrvatsku i Makedoniju.

Faruk Hadžić, ekonomski analitičar, kaže da u ovom sektoru BiH ima veliki potencijal da snabdijeva solju velika tržišta.

"Znamo da je Solana u Tuzli prije rata pokrivala, ne samo područje bivše države, nego i mnogo šire. Međutim, apsurdno je da mi uvozimo so, egipatsku ili neku drugu za nasipanje puteva, a imamo ovdje nešto što je proizvedeno u državi", kaže Hadžić.

Dodaje da je bitna svaka marka koja ode na izvoz, jer veći izvoz znači i više novca za ekonomiju BiH, za otvaranje radnih mjesta i ostalo.

"Što manje uvozimo i spekulišemo domaćom proizvodnjom, više novca ostaje ovdje i, u stvari, imamo veći BDP i ekonomski rast", kaže Hadžić.

A kada je u pitanju preporuka unosa kuhinjske soli u organizam, to treba da je do četiri-pet grama, međutim statistike pokazuje da dnevno unesemo od osam do 15 grama soli, kažu stručnjaci, koji ističu da su naši građani naviknuti tokom obroka da sole svu hranu te je prekomjerno unošenje rizično po visok krvni pritisak, moždane udare, hipertenziju i predstavlja rizik za mnoge druge bolesti.

Lejla Hatibović, supspecijalista higijene ishrane i poremećaja u ishrani pri Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, kaže da se hrana ne smije pretjerano soliti, te da je najgore, kada se ručak već napravi, dodatno ga dosoljavati.

"Unos soli ne odnosi se na to da sami unosite so, nego nje ima u svim namirnicama, u hljebu imate soli, mineralnim vodama, tako da treba čitati deklaracije i pratiti koliko soli se unosi", kaže Hatibovićeva.

Gordana Ljoljić-Dolić, specijalista fizikalne medicine, rehabilitacije i nutricionista u "Arni centru" Banjaluka, kaže da je kuhinjska so bitna za optimalno održavanje tečnosti u tijelu, za kontrakciju mišića i brojne druge funkcije, dok prekomjerne količine mogu naštetiti organizmu.

"Preporučeno je unositi do četiri grama soli u organizam, s tim da bi djeca do 14-15 godina trebalo da unose do dva grama soli. Kod nas statistika govori da unosimo od osam do 15 grama soli", kaže Ljoljić-Dolićeva i dodaje da je dobro što je kod nas so jodirana, zbog štitne žlijezde, koja ne može da radi bez joda.

[Mehmed beg Catic]

Super vijest

Otvara se još jedan Bingo plus hipermarket


Najveći domaći trgovinski lanac – Bingo, narednih dana otvara novu prodavnicu.

Riječ je o Bingo plus hipermarketu Trebinje, koji će biti svečano otvoren u srijedu, 5. decembra u 10 sati.

Objekat se nalazi na adresi Tini bb, Trebinje.

Na dan otvorenja kupce očekuju super popusti, poklon paketi, degustacije i mnoga druga iznenađenja.

[Mehmed beg Catic]

Sektor kože i obuće: Suficit od preko 510 miliona KM


Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće u BiH je u 10 mjeseci ostvarila izvoz u vrijednosti od 1.203.188.167 KM, čime je zauzela četvrto mjesto u odnosu na ostale grane privrede, dok je na šestom mjestu po ostvarenom uvozu od 1.572.258.023 KM.

Potpredsjednik Asocijacije tekstila, odjeće, kože i obuće Spoljnotrgovinske komore BiH Radovan Pazurević rekao je na Međunarodnom skupu kožara i obućara u Varaždinu da u posljednjih 10 godina u BiH, sektora kože i obuće, zajedno sa tekstilnom industrijom, bilježi konstantan rast izvoza.



Prema njegovim riječima, sektor kože i obuće je u periodu od 2013. do oktobra 2018. godine, ostvario izvoz od 4.822.956.782 KM, sa suficitom u odnosu na ostvareni uvoz od preko 510 miliona KM.

Pazurević, koji je i vlasnik derventske firme “Sanino”, rekao je da je najviše proizvoda izvezeno u Italiju, NJemačku, Austriju, Sloveniju i Hrvatsku, te dodao da “top tri zemlje” imaju učešće u izvozu od oko 78 odsto.

“Pokrivenost uvoza izvozom industrije tekstila, odjeće, kože i obuće BiH prošle godine bila je 72,74 odsto, dok je u ovoj godini povećana na 76,53 odsto. Istovremeno, pokrivenost samo sektora kože i obuće lani iznosila je 108 odsto, da bi u ovoj godini bila povećana na 117 odsto”, rekao je on.

Jedan od većih problema u BiH je, prema riječima Pazurovića, veliki procenat nekvalifikovanih radnika – oko 26 odsto, što uz nedostatak stručne i edukovane radne snage, svakako koči dalji razvoj industrije.

On je naglasio da se perspektive ogledaju u razvoju vlastitih domaćih proizvoda, uz pokretanje bazne proizvodnje repromaterijala u zemlji, ali i u neophodnim obrazovnim reformama koje su ključne za razvoj, ne samo sektora kože i obuće, već i kompletne proizvođačke industrije.

“To se ponajprije odnosi na dualno obrazovanje koje tržištu treba dati radnike sa specijalnim znanjima i praktičnim iskustvima, pogotovo iz automatizacije i digitalizacije proizvodnih procesa, ali to istovremeno mora pratiti i daleko jača interakcija obrazovanja, nauke i privrede”, rekao je Pazurović.

Međunarodni skup kožara i obućara organizovalo je Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije Hrvatske privredne komore, a tema skupa je automatizacija i nove tehnologije u kožarsko-prerađivačkoj industriji.

[Zmaj]

Zi7Eux0KpEY

Hoše komerc producirao je novi videospot "Sarajevo divno mjesto br. 2", kao nastavak istoimenog prošlogodišnjeg TV spota u kojem je Sarajevo predstavljeno na nesvakidašnji način.

[Zmaj]

781nXoOO4Tg

ZAVRŠEN NOVI GRANIČNI PRIJELAZ KOD BOSANSKE GRADIŠKE

[Zmaj]

Bingo preuzima još jedan trgovački lanac



Kompanija Bingo iz Tuzle sprema novu veliku akviziciju. Kako saznaje BiznisInfo, Bingo d.o.o. export-import Tuzla će preuzeti kompaniju Adna Commerc d.o.o. Bosanska krupa koja ima niz tržnih centara u Krajini.
Kompanija su već potpisale pismo namjere o preuzimanju.

Firma Adna Commerc, koja spada u velika preduzeća, bavi se maloprodajom i skoncentrisana je na Krajinu.

Ima dva tržna centra u Bosanskoj Krupi, te po jedan u Cazinu i Bihaću. Ima još jednu trgovinu u Velikoj Kladuši kao i benzinsku pumpu u Bihaću.

Prema podacima koje smo pronašli u registru kompanija, vlasnik firme Adna Commerce je Zlatan Jusić.

Ovim se nastavlja širenje kompanije Bingo, koja je lider na domaćem maloprodajnom tržištu.

https://www.biznisinfo.ba/bingo-preuzim ... cki-lanac/

[Zmaj]

Euro Metali i Euro Roal grade najveći i najsavremeniji Steel Centar u BiH



Euro Metali i Euro Roal kompanije kćerke Hifa Oil i lideri na tržištu metala, blizu su ostvarenja zacrtanog cilja - izgradnje domaćeg, savremenog Steel Centra, po uzoru na europske steel centre. Izgradnjom nove hale u Doboj Jugu na površini od 5.500 m2, do kraja ove godine, steći će se uslovi za proširenje postojećeg asortimana čelika, kao i za uvođenje novih tehnološki najsavremenijih strojeva za obradu metala, što sve skupa daje dodanu vrijednost i novi kvalitet usluge koju ove dvije sestrinske firme pružaju svojim kupcima.

"Prošle godine ovaj Steel centar, kojeg čine naše dvije sestrinske firme, ostvario je promet od oko 62 miliona KM. Ove godine zabilježen je značajan porast realizacije, čime je liderska pozicija na tržištu metala u BiH dodatno učvršćena, a o čemu će javnost biti naknadno obaviještena. Kada su u pitanju planovi za 2019.godinu, očekujemo dalje povećanje obima poslovanja", navodi se u zajedničkom saopštenju za medije dvije kompanije.

U okviru Euro Metala ranije je instalirana CNC plazma - rezač koji siječe limove debljine do 40mm i CNC gasni rezač koji može rezati limove debljine do 200mm, a riječ je o posljednjoj generaciji CNC mašina sa 3D glavom. Usluga se sa distribucije proširila na obradu metala. Konkuretnost na tržištu podignuta je na viši nivo uvođenjem najsavremnijih tehnologija. Umjesto dosadašnje prodaje table standardnog formata kupac sada dobija gotove pozicije sa dimenzijama koje su potrebne za njegov dalji proizvodni proces bez dodatne obrade.

Osnovu asortimana Euro Metala čine toplo valjani limovi u kvalitetu S235 i S355, hladnovaljani i pocinčani limovi, cijevi (šavne i bešavne), puni čelik (kvadratni, okrugli, plosni), nosači, ugaoni profili, specijalni čelik (čelik u kvalitetu), a pored toga kupcima nude i usluge sječenja na CNC plazmi s 3D glavom i gasnom rezaču, usluge sječenja na automatskim pilama, itd.

Euro Roal je diverzificirao asortiman u dva pravca. Prvi se odnosi na industriju, kojeg čine odjel Inox i odjel za Aluminij namijenjen industriji kao što su limovi i pločevine u kvalitetu, profili, puni materijali; zatim bronza, mesing, bakar sa svim obojenim metalima.

Drugi pravac su konstrukcioni – građevinski profili, odnosno kako u ovoj kompaniji kažu ‘sve za zatvaranje objekata’. I ovdje je organiziran odjel Aluminija sa profilima za fasade, sistemima za prozore i vrata, ogradama, roletnama, Alucobond, klupicama, alu fasadama, kliznim sistemima, itd. Zatim, tu je odjel PVC LB.Profile sa sistemima za vrata i prozore, polikarbonati, plexiglas, forex, kao i odjel okova za PVC i aluminijsku stolariju proizvođača kao što su MACO, VHS i STUBLINA.

"Ovako kreiran Steel Centar, pored podizanja vlastite konkurentnosti, a uzimajući u obzir širinu asortimana, njegov kvalitet kao i sigurnost isporuke , dovest će i do podizanja konkurentnosti naših kupaca u BH. industriji, jer će sada biti u mogućnosti da brže i kvalitetnije odgovore zahtjevima domaćeg i ino tržišta", ističe se u zajedničkom saopštenju za medije komapanija Euro Metali i Euro Roal.

https://www.akta.ba/vijesti/euro-metali ... -bih/96608

[abu seid]

Bingo preuzima još jedan trgovački lanac



Kompanija Bingo iz Tuzle sprema novu veliku akviziciju. Kako saznaje BiznisInfo, Bingo d.o.o. export-import Tuzla će preuzeti kompaniju Adna Commerc d.o.o. Bosanska krupa koja ima niz tržnih centara u Krajini.
Kompanija su već potpisale pismo namjere o preuzimanju.

Firma Adna Commerc, koja spada u velika preduzeća, bavi se maloprodajom i skoncentrisana je na Krajinu.

Ima dva tržna centra u Bosanskoj Krupi, te po jedan u Cazinu i Bihaću. Ima još jednu trgovinu u Velikoj Kladuši kao i benzinsku pumpu u Bihaću.

Prema podacima koje smo pronašli u registru kompanija, vlasnik firme Adna Commerce je Zlatan Jusić.

Ovim se nastavlja širenje kompanije Bingo, koja je lider na domaćem maloprodajnom tržištu.

https://www.biznisinfo.ba/bingo-preuzim ... cki-lanac/

Ovo je morala AS grupacija preuzeti.
Ako ne prošire maloprodajnu mrežu, mogli bi imati problema.

[Mehmed beg Catic]

Velika investicija i posao za 50 ljudi



U Slobodnoj zoni Holc kod Lukavca u januaru će sa radom početi još jedan proizvodni pogon.

Riječ je o zajedničkoj investiciji kompanija FEN BH i jednog od vodećih evropskih proizvođača metalnog namještaja kompanije INOTEC Motion iz Lippstadta.

U hali na 3.800 metara kvadratnih čija se izgradnja i opremanje privode kraju, za početak će biti zaposleno 50 radnika. Do kraja 2020. godine, broj će se udvostručiti.

U pogonu će se proizvoditi metalne fotelje i metalni kreveti za bolnice i stanovništvo.

– Sa njemačkim partnerom smo registrovali zajedničku firmu. FEN BH je vlasnik 62 posto a INOTEC Motion 38 posto. U toku je dobijanje potrebne dokumentacije kako bi firma mogla početi sa radom a očekujemo da proizvodnja krene već u januaru – kazao je za BiznisInfo Mahir Selimović, direktor kompanije FEN BH.

Za potrebe proizvodnje već je nabavljen dio opreme i mašina a oba partnera planiraju značajne investicije u novi pogon.

– Ugovorom smo se obavezali da će obje kompanije do kraja godine investirati po 500.000 KM u ovaj zajednički projekat, te još po 500.000 KM sljedeće godine. To znači da će do kraja sljedeće godine u proizvodnju biti investirano ukupno 2 miliona KM – kaže nam Selimović.


Proizvodni pogon gradi uspješna bh. firma Baupartner

INOTEC Motion već ima osigurno tržište za kompletnu proizvodnju u Njemačkoj. Ova kompanija do sada je proizvode nabavljala u Kini, no naišli su na probleme sa cijenom i isporukom pa su odlučili da napuste ovu zemlju.

No za razliku od Kine gdje su kupovali gotove proizvode, u Bosni i Hercegovini odlučili su se na dugoročnu saradnju i ulaganje u proizvodnju.

– To što su kupovali u Kini, sada žele proizvoditi ovdje. Oni već imaju osigurane kanale prodaje i svu potrebnu dokumentaciju, a oni su ti koji će se brinuti i o naplati. Naš zadatak je da osiguramo dobar i kvalitetan proizvod – pojašanjava Selimović koji dodaje da će tokom sljedeće godine još jedan partner svoju proizvodnju iz Kine prebaciti u Slobodnu zonu Holc.

Novi projekti dodatno šire poslovanje FEN-a BH.

Ova uspješna kompanija koja se bavi proizvodnjom latoflex ležajeva i spavaćih soba i izvozi u zemlje Evropske unije ove godine ostvariće promet od preko 40 miliona KM.



– To je rast od nekih 20 posto u odnosu na prošlu godinu. Posao se stalno povećava a postoje čak i kupci koje moramo odbiti jer prosto ne možemo sve stići – kaže Selimović koji dodaje da su poslovi za početak sljedeće godine već dogovoreni.


A kompanija koja trenutno ima 320 radnika prije samo 4 godine bila je na rubu opstanka.

Podsjetimo, u poplavama koje su 2014. godine pogodile BiH, njeni pogoni su bili u potpunosti poplavljeni, proizvodnja zaustavljena, mašine uništene a radnici su ostali bez posla.

Danas, kompanija je ne samo obnovila proizvodnju i vratila radnike, već je ušla i u nove investicije, povećala proizvodnju i izvoz i uposlila nove radnike.

https://miruhbosne.com/?p=46234

[Mehmed beg Catic]

Analize tržišta: Bosanski proizvodi sve više istiskuju strane sa polica


Proizvodi domaćih kompanija u prehrambenom sektoru sve su uspješniji u utakmici sa stranom konkurencijom.

Iako u mnogim segmentima još uvijek dominiraju regionalni ili globalni igrači, domaće kompanije osvajaju sve više tržišnog udjela, proizilazi iz seta analiza koje je objavila analitička kuća Euromonitor, izvještava Indikator.ba .

Kao uspješne domaće kompanije koje su u 2018. godini povećale tržišni udio ugledna analitička kuća navodi Fratello Trade, Adria MM, Vispak, Akova Group, Pavić, Menprom, Bimal, Vegafruit…

Na tržištu pekarskih proizvoda dominiraju domaće kompanije koje su se fokusirale na izgradnju vlastitih specijalizovanih pekarskih maloprodajnih lanaca kao što su Krajina Klas i SP Žitopeka. Ovi igrači centralno proizvode zamrznuto tijesto, zatim distribuiraju proizvode svojim maloprodajnim objektima, gdje dovršavaju pečenje.

Ledo ima udobnu ldiersku poziciju u segmentu zamrznutog voća i povrća u Bosni i Hercegovini. Međutim, kompanija je izgubila na prodaji na kraju perioda pregleda zbog negativnog uticaja restrukturiranja svog vlasnika Agrokora.

Fratello Trade je na drugom mjestu i najbolje je iskoristio Ledov nedostatak fokusa na ovom području, što predstavlja najveći porast učešća u preradi voća i povrća, navodi Euromonitor. Fratello Trade je koristio poboljšanja u dostupnosti svojih proizvoda, a kompanija je istisnula Ledo sa polica u nekoliko značajnih maloprodajnih lanaca i malih nezavisnih trgovaca.

Akova grupa je na kraju posmatranog perioda vodila u segmentu prerađenog mesa i morskih plodova u Bosni i Hercegovini. Kompanija je pozicionirana u niskosrednjem dometu ohlađenog i zamrznutog prerađenog mesa, prvenstveno nudeći pileće proizvode, ali i govedinu.

Domaći i regionalni igrači dominiraju segmentom prerađenog mesa i morskih plodova, dijelom zbog svijesti o preferencama domaćih potrošača. Domaći i regionalni proizvođači su upoznati sa tradicijom prerade mesa i morskih plodova u regionu i najbolje su pozicionirani da isporučuju specifikacije proizvoda na koje su potrošači navikli, pojašnjava Euromonitor.

Bosanskohercegovački proizvođači Pavić, Menprom i Fratello Trade zabilježili su najveći porast udjela u proizvodnji obrađenog mesa i morskih plodova tokom 2018. godine. To su tipično porodične firme srednje veličine, čije operacije rastu od fokusiranja na lokalne tržišne niše do nacionalne faze uz pomoć maloprodajnih lanaca u cijeloj državi, ocjenjuju analitičari Euromonitora.

Regionalni proizvođači, pod vodstvom Podravke doo i Ledo doo, dominiraju gotovim obrocima. Prodaja je i dalje suviše mala i previše nestabilna kako bi privukla pažnju i posvećenost velikih međunarodnih igrača, posebno uzimajući u obzir oštre padove tražnje zabilježene tokom perioda pregleda. Domaći igrači se povlače, prije svega Jami doo, koji je prvobitno isporučivao tradicionalnu bosansku kuhinju u obliku spremljenih obroka, ali je sada isključivo prisutan sa svojim zamrznutim asortimanom pica.

Barilla Holding vodi u segmentu pirinča, tjestenina i rezanaca. Kompanija je jedini igrač sa dvostrukim cijenama prodaje zahvaljujući snažnom brendu i prisustvu u svim većim maloprodajnim lancima.

Domaći proizvođač Adria MM bilježi najveći rast prodaje u ovom segmentu tokom 2018. godine. Na kraju perioda pregleda, Adria MM je pokazala svoj kapacitet da uvede nove inovativne proizvode, osvježavajući svoj standardni dizajn ambalaže i lansirajući tjestenine izrađene od integralne pšenice.

Podravka doo nastavila je dominirati u segmentu supa u Bosni i Hercegovini tokom 2018. godine. Ona je ujedno i izvorni igrač koji je uvela supu u zemlju.
Vispak dd, vodeći domaći proizvođač supe, ostvario je najveći rast učešća u 2018. godini, uz poboljšanje raspoloživosti na policama. Dva međunarodna proizvođača supe u Bosni i Hercegovini, Nestlé Adriatic BH doo i Unilever BH doo, po pravilu su obično skuplji od većine drugih regionalnih i domaćih brendova.

Podravka doo nastavila je u 2018. godini udobnu vodeću ulogu u sosevima, prelivima i začinima. Vodeći brend na tržištu Vegeta i još dva brenda su rangirani u prvih 10 sosova, preliva i začina u Bosni i Hercegovini.

Međunarodno prisustvo u sosovima, prelivima i začini u Bosni i Hercegovini ograničeno je zbog specifičnih preferencija potrošača u pogledu ukusa. Nekoliko međunarodnih igrača koji su uspjeli plasirati svoje proizvode u segmentu sosova, preliva i začina fokusiraju se na klasične formate poput kečapa, majoneza i biljnih začina, oslanjajući se na snagu svojih brendova kako bi privukli potrošače.

Bunge Növényolajipari Zrt, Bimal dd i Zvijezda doo su dominirali jestivim uljima u Bosni i Hercegovini tokom 2018. godine. Ovi igrači prvenstveno se fokusiraju na najveći format, suncokretovo ulje, koje se svakodnevno koristi u skoro svim domaćinstvima u zemlji.
Od najveća tri igrača, samo je Zvijezda doo prisutna u maslinovom ulju, kao i povrtnom i sjemenskom ulju.
Jedini značajan domaći igrač u jestivim uljima je Bimal dd. a kao i neki drugi domaći proizvođači i on je zabilježio porast tržišnog učešća tokom 2018. godine, uz poboljšanje raspoloživosti na policama u odnosu na svoja dva najbliža rivala, Bunge i Zvijezdu.

Ferrero je nastavio da vodi u segmentu slatkih namaza u Bosni i Hercegovini tokom 2018. godine. Grupa je poboljšala pristupačnost svog ključnog proizvoda, Nutella, pozicionirajući ga kao apsolutnog lidera kvaliteta.
Domaći proizvođač Vegafruit doo zabilježio je najveći porast učešća u ovom segementu, ali je njegovo prisustvo u džemovima i konzervama, međutim, blijedilo tokom perioda pregleda, zbog finansijskih poteškoća, navode iz Euromonitora.

Nestlé Adriatic BH lider je u segmentu žitarica za doručak. Nestlé kontroliše većinu prostora na polici za žitarice za doručak, nudeći širok spektar proizvoda kako bi se pokrivao što više potrošačkih segmenata. Prisustvo domaćih igrača u žitaricama za doručak u Bosni i Hercegovini je zanemarljivo, pošto nema tradicije proizvodnje ili konzumiranja žitarica za doručak u zemlji.

Privatne etikete su prodrle u ovaj segment, a vodeći igrač dm-Drogerie Markt, zabilježio je najveći rast prodaje i stekao najveći udio u prodaji tokom 2018. godine, navodi Euromonitor.

https://miruhbosne.com/?p=46241

[Mehmed beg Catic]

Alat d.o.o. bilježi konstantan rast u Bosni i Hercegovini, ali i na evropskom tržištu







Kompanija Alat d.o.o. Konjic osnovana je 1952 godine, a kroz dugogodišnje iskustvo specijalizirana je za izradu alata za obradu metala plastičnom deformacijom, kalupa za brizganje plastike i obojenih metala te izradu dijelova i pribora za mašine i dijelova za autoindustriju, izradu elemenata na ekscentar i hidrauličnim presama, kao i površinsku zaštitu koju radi u kooperaciji s firmama u neposrednom susjedstvu.

Proizvodni program kompanije Alat d.o.o. Konjic su: probojci i izbacivači, specijalni alat za obradu metala plastičnom deformacijom, standardni alati, alat za brizganje plastike, pribor za alatne mašine, izrada elemenata na ekscentar i hidrauličnim presama te površinska zaštita.

Alat d.o.o. se svojim uspješnim i transparentnim poslovanjem svrstao među bonitetne pouzdane kompanije. Protekle sedmice menadžment kompanije primio je prestižnu nagradu ”Zvijezda bonitetne pouzdanosti”, a za Poslovne novine govorio je komercijalni direktor Đani Habibija.

Koliko ste zadovoljni poslovanjem u tekućoj godini?

”Poslovanjem u 2018. godini izuzetno smo zadovoljni jer smo ostvarili rast proizvodnje i prihoda u odnosu na prethodnu godinu. Ono sto je bitno napomenuti jeste da bilježimo konstantan rast iz godine u godinu, kako na lokalnom tako i na evropskom tržistu. Također, možemo se pohvaliti i sa činjenicom da su kapaciteti naše proizvodnje uveliko popunjeni i za narednu godinu. Shodno tome nadamo se i ispunjenju naših poslovnih ciljeva za 2019.”

Kakva je struktura vašeg radnog kadra?

”Kompanija Alat d.o.o. Konjic zapošljava preko 60 uposlenika od čega veliku pažnju pridajemo zapošljavanju mladih visoko kvalifikovanih kadrova, jer smatramo da uz mlade kadrove možemo ostvariti zajedničke ciljeve u budućnosti.”

Šta je to što vas izdvaja u odnosu na konkurenciju?

”Ono što nas izdvaja u odnosu na konkurenciju jeste pravilno upravljanje ljudskim resursima. Za sve naše uspjehe zahvalni smo cjelokupnom kolektivu kompanije bez kojeg ovi rezultati ne bi bili mogući. Ono što nas također izdvaja jeste iskustvo, specijalizovanost u obradi metala, kao i izdrada projekata od ideje do realizacije. Konstantno težimo ka činjenici da se kroz ulaganja u savremenu opremu i tehničko tehnološka rješenja ističemo u odnosu na konkurenciju i budemo korak ispred.”

Koji su najčešći problemi s kojima se susrećete u poslovanju?

”Kao mnoge kompanije u regiji susrećemo se s problemima u pronalasku stručnog kadra, veliki broj mladih potencijalnih ljudi odlazi van granica Bosne i Hercegovine. Zato mi najviše pažnje pružamo upravo mladom kadru.”

Možete li izdvojiti projekt na koji ste posebno ponosni?

”Za našu kompaniju svaki projekt je od velikog značaja, ali bih izdovjio nekoliko koji se odnose na izradu alata poklopca filtera za autoindustriju, alat za izradu dihtung poklopca za kozmetičke sprejeve, kao i mnogi drugi projekti koje radimo od ideje do realizacije.”

Kakvi su vam planovi u skorijoj budućnosti?

”Što se tiče planova za budućnost uvijek težimo da budemo ambiciozni, a osnovni strateški ciljevi naše kompanije su: širenje regionalnog i evropskog tržista, ulaganja u savremenu tehnologiju, proširivanje radnog kadra i slobodnih kapaciteta, te razvoj i usvajanje gotovog proizvoda”.

https://miruhbosne.com/?p=46210

[BosnjackaHercegovina]

Analize Euromonitora: Domaći proizvodi sve više istiskuju strane sa polica

5.12.2018 08:08 | Indikator.ba

Proizvodi domaćih kompanija u prehrambenom sektoru sve su uspješniji u utakmici sa stranom konkurencijom.

Iako u mnogim segmentima još uvijek dominiraju regionalni ili globalni igrači, domaće kompanije osvajaju sve više tržišnog udjela, proizilazi iz seta analiza koje je objavila analitička kuća Euromonitor, izvještava Indikator.ba .

Kao uspješne domaće kompanije koje su u 2018. godini povećale tržišni udio ugledna analitička kuća navodi Fratello Trade, Adria MM, Vispak, Akova Group, Pavić, Menprom, Bimal, Vegafruit...

Na tržištu pekarskih proizvoda dominiraju domaće kompanije koje su se fokusirale na izgradnju vlastitih specijalizovanih pekarskih maloprodajnih lanaca kao što su Krajina Klas i SP Žitopeka. Ovi igrači centralno proizvode zamrznuto tijesto, zatim distribuiraju proizvode svojim maloprodajnim objektima, gdje dovršavaju pečenje.

Ledo ima udobnu lidiersku poziciju u segmentu zamrznutog voća i povrća u Bosni i Hercegovini. Međutim, kompanija je izgubila na prodaji na kraju perioda pregleda zbog negativnog uticaja restrukturiranja svog vlasnika Agrokora.

Fratello Trade je na drugom mjestu i najbolje je iskoristio Ledov nedostatak fokusa na ovom području, što predstavlja najveći porast učešća u preradi voća i povrća, navodi Euromonitor. Fratello Trade je koristio poboljšanja u dostupnosti svojih proizvoda, a kompanija je istisnula Ledo sa polica u nekoliko značajnih maloprodajnih lanaca i malih nezavisnih trgovaca.

Akova grupa je na kraju posmatranog perioda vodila u segmentu prerađenog mesa i morskih plodova u Bosni i Hercegovini. Kompanija je pozicionirana u niskosrednjem dometu ohlađenog i zamrznutog prerađenog mesa, prvenstveno nudeći pileće proizvode, ali i govedinu.

Domaći i regionalni igrači dominiraju segmentom prerađenog mesa i morskih plodova, dijelom zbog svijesti o preferencama domaćih potrošača. Domaći i regionalni proizvođači su upoznati sa tradicijom prerade mesa i morskih plodova u regionu i najbolje su pozicionirani da isporučuju specifikacije proizvoda na koje su potrošači navikli, pojašnjava Euromonitor.

Bh proizvođači Pavić, Menprom i Fratello Trade zabilježili su najveći porast udjela u proizvodnji obrađenog mesa i morskih plodova tokom 2018. godine. To su tipično porodične firme srednje veličine, čije operacije rastu od fokusiranja na lokalne tržišne niše do nacionalne faze uz pomoć maloprodajnih lanaca u cijeloj državi, ocjenjuju analitičari Euromonitora.

Regionalni proizvođači, pod vodstvom Podravke doo i Ledo doo, dominiraju gotovim obrocima. Prodaja je i dalje suviše mala i previše nestabilna kako bi privukla pažnju i posvećenost velikih međunarodnih igrača, posebno uzimajući u obzir oštre padove tražnje zabilježene tokom perioda pregleda. Domaći igrači se povlače, prije svega Jami doo, koji je prvobitno isporučivao tradicionalnu bosansku kuhinju u obliku spremljenih obroka, ali je sada isključivo prisutan sa svojim zamrznutim asortimanom pica.

Barilla Holding vodi u segmentu pirinča, tjestenina i rezanaca. Kompanija je jedini igrač sa dvostrukim cijenama prodaje zahvaljujući snažnom brendu i prisustvu u svim većim maloprodajnim lancima.

Domaći proizvođač Adria MM bilježi najveći rast prodaje u ovom segmentu tokom 2018. godine. Na kraju perioda pregleda, Adria MM je pokazala svoj kapacitet da uvede nove inovativne proizvode, osvježavajući svoj standardni dizajn ambalaže i lansirajući tjestenine izrađene od integralne pšenice.

Podravka doo nastavila je dominirati u segmentu supa u Bosni i Hercegovini tokom 2018. godine. Ona je ujedno i izvorni igrač koji je uvela supu u zemlju.
Vispak dd, vodeći domaći proizvođač supe, ostvario je najveći rast učešća u 2018. godini, uz poboljšanje raspoloživosti na policama. Dva međunarodna proizvođača supe u Bosni i Hercegovini, Nestlé Adriatic BH doo i Unilever BH doo, po pravilu su obično skuplji od većine drugih regionalnih i domaćih brendova.

Podravka doo nastavila je u 2018. godini udobnu vodeću ulogu u sosevima, prelivima i začinima. Vodeći brend na tržištu Vegeta i još dva brenda su rangirani u prvih 10 sosova, preliva i začina u Bosni i Hercegovini.

Međunarodno prisustvo u sosovima, prelivima i začini u Bosni i Hercegovini ograničeno je zbog specifičnih preferencija potrošača u pogledu ukusa. Nekoliko međunarodnih igrača koji su uspjeli plasirati svoje proizvode u segmentu sosova, preliva i začina fokusiraju se na klasične formate poput kečapa, majoneza i biljnih začina, oslanjajući se na snagu svojih brendova kako bi privukli potrošače.

Bunge Növényolajipari Zrt, Bimal dd i Zvijezda doo su dominirali jestivim uljima u Bosni i Hercegovini tokom 2018. godine. Ovi igrači prvenstveno se fokusiraju na najveći format, suncokretovo ulje, koje se svakodnevno koristi u skoro svim domaćinstvima u zemlji.
Od najveća tri igrača, samo je Zvijezda doo prisutna u maslinovom ulju, kao i povrtnom i sjemenskom ulju.
Jedini značajan domaći igrač u jestivim uljima je Bimal dd. a kao i neki drugi domaći proizvođači i on je zabilježio porast tržišnog učešća tokom 2018. godine, uz poboljšanje raspoloživosti na policama u odnosu na svoja dva najbliža rivala, Bunge i Zvijezdu.

Ferrero je nastavio da vodi u segmentu slatkih namaza u Bosni i Hercegovini tokom 2018. godine. Grupa je poboljšala pristupačnost svog ključnog proizvoda, Nutella, pozicionirajući ga kao apsolutnog lidera kvaliteta.
Domaći proizvođač Vegafruit doo zabilježio je najveći porast učešća u ovom segementu, ali je njegovo prisustvo u džemovima i konzervama, međutim, blijedilo tokom perioda pregleda, zbog finansijskih poteškoća, navode iz Euromonitora.

Nestlé Adriatic BH lider je u segmentu žitarica za doručak. Nestlé kontroliše većinu prostora na polici za žitarice za doručak, nudeći širok spektar proizvoda kako bi se pokrivao što više potrošačkih segmenata. Prisustvo domaćih igrača u žitaricama za doručak u Bosni i Hercegovini je zanemarljivo, pošto nema tradicije proizvodnje ili konzumiranja žitarica za doručak u zemlji.

Privatne etikete su prodrle u ovaj segment, a vodeći igrač dm-Drogerie Markt, zabilježio je najveći rast prodaje i stekao najveći udio u prodaji tokom 2018. godine, navodi Euromonitor.

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... +sa+polica

[Zmaj]

Bingo preuzima još jedan trgovački lanac



Kompanija Bingo iz Tuzle sprema novu veliku akviziciju. Kako saznaje BiznisInfo, Bingo d.o.o. export-import Tuzla će preuzeti kompaniju Adna Commerc d.o.o. Bosanska krupa koja ima niz tržnih centara u Krajini.
Kompanija su već potpisale pismo namjere o preuzimanju.

Firma Adna Commerc, koja spada u velika preduzeća, bavi se maloprodajom i skoncentrisana je na Krajinu.

Ima dva tržna centra u Bosanskoj Krupi, te po jedan u Cazinu i Bihaću. Ima još jednu trgovinu u Velikoj Kladuši kao i benzinsku pumpu u Bihaću.

Prema podacima koje smo pronašli u registru kompanija, vlasnik firme Adna Commerce je Zlatan Jusić.

Ovim se nastavlja širenje kompanije Bingo, koja je lider na domaćem maloprodajnom tržištu.

https://www.biznisinfo.ba/bingo-preuzim ... cki-lanac/

Ovo je morala AS grupacija preuzeti.
Ako ne prošire maloprodajnu mrežu, mogli bi imati problema.

Ili da fokusiraju se samo na proizvodnju.

[Mehmed beg Catic]

Prvi domaći trgovački lanac: Novi Robot novih 100 radnih mjesta


Robot je prvi domaći trgovački lanac koji postoji već 23 godine te zapošljava 2100 radnika u preko 20 gradova Bosne i Hercegovine, a svake godine otvori nekoliko novih poslovnica.

Domaći trgovački lanac Robot uskoro otvara svoj tržni centar u Brezi. Robot je u protekle tri godine otvorio tržne centre u Donjem Vakufu, Velikoj Kladuši, Banovićima, te sarajevskom naselju Šip.

„S ponosom možemo reći da 14.12.2018. godine otvaramo vrata još jednog tržnog centra Robot i to u Brezi. U novoj poslovnici smo popunili 100 novih radnih mjesta, čime se naš broj povećao na 2100 zaposlenih. Zahvaljujući svojim kvalitetima, asortimanu robe, uslugama prema kupcima i najboljim cijenama zasluženo smo opstali na tržišu. Mi smo tržni centar u kojem kupac ima priliku da nađe sve što treba na jednom mjestu uz najpovoljnije cijene. Odjel prehrane, mesnica, piljara, odjel hemije, robe široke potrošnje, mali kućanski aparati, bijela tehnika, namještaj i alati je ono što će naši kupci imati i u novootvorenom centru u Brezi“- rečeno je iz marketing službe kompanije Robot.

Pored navedenog Robot poslovnica u Brezi ima i odjel tekstila, kafić, pizzeriju i restoran te dječiju igraonicu, tako da svako može pronaći dio koji mu je zanimljiv.



„Kao što nam je i do sada bila praksa, i u Brezi za svoje kupce pripremamo ono u čemu smo najbolji a to su najniže cijene, iznenađenja, zabave za djecu i mnoštvo poklona. Vjerujemo da će naši kupci biti zadovoljni sadržajem i uslugom koju nudimo“ –navode iz marketing službe kompanije Robot.

Društveno odgovorona kompanija Robot je u 2018. godini sudjelovala u mnogobrojnim donacijama i sponzorstvima i uvijek je tu da pruži ruku podrške onima kojima je podrška potrebna.

Robog General Trading Co 2018. godinu završava pozitivno – otvaranjem tržnog centra u Brezi te najavljuje otvaranje još oko 30 poslovnica u narednom periodu.

https://miruhbosne.com/?p=46278

[Mehmed beg Catic]

Sarajevska firma Luminos investira u novi pogon za proizvodnju ambijentalne i LED rasvjete



Tokom 2018. godine firma Luminos proširila je asortiman za novu parkovsku LED svjetiljku i novi tip LED panela 60×60 snage 36W.

– Saznanja o uštedama u LED rasvjeti su sve veća kod građana, a i sve veći broj je kompanija koje shvataju važnost smanjenja troškova kao i javnih preduzeća gdje je izražen trend prije svega u javnoj rasvjeti, a onda i na sportskim objektima. LED rasvjeta postaje nešto što će biti standard u budućnosti u rasvjeti, te će se povećavati broj proizvoda, njihova efikasnost i dugotrajnost – poručuju iz Luminosa za eKapiju.

Najpopularniji proizvodi u Luminosu su LED ulične svjetiljke i LED reflektori, a sarađivali su sa firmama Bingo, Step, Pirnar, Prevent Leather, Messer BH gas, Unigradnja…

U 2019. godini investiraju u novi proizvodni pogon za proizvodnju ambijentalne LED rasvjete namijenjene širokoj potrošnji, kao što su LED paneli od 3, 6, 9, 12, 18 i 24 W i dva protiveksplozivna tipa LED rasvjetnog tijela tj. sa EX certifikatima – jedna linearna svjetiljka i jedan reflektor.

Sljedeće godine planiraju se predstaviti na najmanje četiri sajma u Bosni i Hercegovini i dva u regionu.

https://miruhbosne.com/?p=46259

[Mehmed beg Catic]

Prevent preuzima vodećeg proizvođača medicinskih sredstava


Kompanija Prevent, putem Athabasca Investment d.o.o., želi preuzeti puno vlasništvo nad vodećim domaćim proizvođačem medicinskih sredstava – firmom Saniteks Velika Kladuša.

Athabasca Investment, iza kojeg stoji Prevent, trenutno je vlasnik manjinskog udjela od oko 29,5 posto dionica.

No, danas su uputili obavještenje dioničarima da imaju namjeru objaviti ponudu za preuzimanje društva Saniteks, odnosno za sticanje svih dionica.

Ponuda za preuzimanje društva bit će objavljena u zakonom predviđenom roku.

Athabasca Investment je ovu obavijest objavio u skladu sa Rješenjem Komisije za vrijednosne papire FBiH i Zakonom o preuzimanju dioničkih društava.

Svi ostali dioničari imaju pojedinačno manje od 10 posto dionica Saniteksa.

Saniteks je vodeći domaći proizođač visokokvalitetnih medicinskih sredstava nastao 1962. godine, sa velikim iskustvom u kategorijama gaze, proizvoda od gaze, zavojnog materijala i flastera.

Kompanija posluje po svim važećim svjetskim standardima kvaliteta te procedurama koji regulišu proizvodnju i promet medicinskih sredstava.

– Ove godine bilježimo značajan rast ukupnog prometa od 30% u odnosu na isti period prošle godine, gdje smo uz rast na domaćem i tržištima EU uspjeli ostvariti velike iskorake na tržišta Libije i Alžira – istakao je nedavno na jednom sajmu direktor kompanije Nermin Kadrić.