BosanskeHistorije.com

Gradačački Swity uspješno implementirao najnovije ISO, HACCP i HALAL standarde kvaliteta



Domaći proizvođač sokova, džemova i mariniranog povrća Swity d.o.o iz Gradačca, uspješno je implementirao najnovije ISO, HACCP i HALAL standarde kvaliteta. Kompanija je ove godine u novembru implementirala ISO 9001:2015, HACCP i HALAL standarde za djelatnost otkupa i prerade voća i povrća te razvoj, proizvodnju i prodaju voćnih sokova Swity, džemova Fruby i mariniranog povrća i prerađevina od povrća Vegy. Podršku pri realizaciji ovih projekata kompaniji pružila je UNDP.



«Standardi koji su usvojeni pokazali su naše opredjeljenje da u direktnoj sinergiji sa kupcima dokažemo koliko vodimo računa o kontroli i sigurnosti u procesu proizvodnje u cilju dobijanja što kvalitetnijeg i sigurnijeg gotovog proizvoda namijenjenog kako domaćem tako i inozemnim tržištima», ističu u kompaniji.

Na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu u Gradačcu kompanija Swity d.o.o. je osvojila tri zlatne medalje za kvalitet svojih proizvoda a dobitnici Paprika fileta žuta720ml, Džem šipak 370gr i Swity sok jabuka 100% 1l, ocijenjeni su najvišim ocjenama stručnog žirija i publike.

Cjelokupan proces proizvodnje odvija se po originalnoj tradicionalnoj domaćoj recepturi. U procesu proizvodnje kontroliranog kvaliteta koristi se isključivo svježe voće i povrće. Svi sokovi su bez konzervansa i zaslađivača, jer većina zaslađivača koji se mogu naći u sokovima plasiranim na našem tržištu nije primjerena u ishrani, a neki su zabranjeni u EU.

Kompanija svoje poznate brandove Vegy, Fruby i Swity izvozi u Hrvatsku, Njemačku, Sloveniju, Crnu Goru, sa perspektivom daljeg širenja asortimana na tržištima SAD-a, Danske, Švicarske i Australije.

Skok u poslovne vode: Anima Knitts i Wooling vuneni proizvodi osvajaju tržište




Prekrasne priče za djecu o kapici Loonici, medvjedice Lu, ZsaZsa sovice, Coco žirafe, ovčice Meg i psa tornjaka Mr. T-ja. Sve su to bajkoviti likovi Lejle Mandžuka Smajić i njene male tvornice unikatnih kreatura Anima Knitts iz Travnika koja proizvodi ručno kreirane proizvode od čiste vune domaće ovce pramenke.

Iz ove male tvornice stiže i novost za odrasle Wooling - spužvica za piling lica koje će obradovati sve dame kojima su zdravlje i njega na prvom mjestu

Radi se o potpuno prirodnoj spužvici za čišćenje lica koja se također pravi od čiste vune domaće ovce Pramenke. Bez ikakvih aditiva ili umjetnih boja, anti-alergena Wooling spužvica idealno je rješenje za čišćenje svih tipove kože. Vuna od koje se ova jedinstvena spužvica pravi, oštrija je u odnosu na moher vunu te je idealna za piling lica.

Vlasnica i glavni "krivac" za sve divne Anima Knitts proizvode Lejla Mandžuka Smajić u razgovoru za portal Akta.ba kaže da posljednjih nekoliko godina jako puno koristi domaću vunu u proizvodnji svojih radova jer smatra da je to odličan materijal koji je u potpunosti podcijenjen i nedovoljno iskorišten.

"Vuna se nakon šišanja jednostavno baca i tako zapravo zagađuje okolinu. Na društvenim mrežama sam vidjela da se dosta koristi sapun obložen merino vunom kao mehanički čistač kože. Ponukana tom idejom, odlučila sam napraviti prirodni proizvod, bez ikakvih aditiva, umjetnih boja ili bilo koji drugih tvari koje mogu štetiti našoj koži. Kombinacija te ideje i već stečenog iskustva u radu sa domaćom vunom ovce pramenke, sama se nametnula kao rješenje i tako je nastao konačni proizvod u obliku srca nazvan Wooling (engl. Wool – vuna i piling)", priča nam ona.

Govoreći o prednostima korištenja spužvice Wooling, kaže da ona prije svega na prirodan način ostranjuje mrtve stanice kože, potiče cirkulaciju i vraća koži prirodni sjaj.

"Apsolutno nije štetna niti za vašu kožu, a ni za okolinu jer tako prirodna, vuna je bio-razgradiva. Wooling spužvica je nešto oštrija u odnosu na druge mehaničke čistače što je i njena prednost jer ste sigurni da nakon masiranja kože lica Woolingom, vaša koža je dobro očišćena", navodi ona.

Opranu i iščešljanu vunu nabavljaju od nekoliko dobavljača iz Bosne i Hercegovine.



Što se same proizvodnje tiče, trenutno je na proizvodnji i pakovanju Woolinga angažovano 10 žena koje vrijedno rade i svakodnevno produciraju Wooling u radionici u Travniku.

Inače, Wooling je prepoznat od strane stručnjaka iz dm-a kao inovativan i proizvod koji će biti interesantan tržištu, tako da će se od decembra 2018. moći pronaći na policama svih dm drogerija.

"dm je dobro poznati lanac drogerija prisutan na tržištu u većini evropskih država. To je dobro prepoznatljivo mjesto gdje kupuju svi oni koji traže dobar i kvalitetan proizvod. Nama je iznimno drago što smo postali dio te velike priče i radujemo se suradnji. Pored dm drogerija, od februara mjeseca 2019. godine, Wooling spužvice će biti dostupne i putem oficijelne Wooling web stranice", ističe Lejla.

Prema razvojnom planu, već su napravili veliki skok u ozbiljne poslovne vode tako da planiraju i proširenje proizvodnje za 6 mjeseci, ukoliko tržište ne bude diktiralo da to urade i ranije.

Otkriva nam da će od januara 2019. godine Wooling prilagoditi i najmlađim korisnicima, te će je proizvoditi u njima zanimljivim, životinjskim oblicima.

"Nakon najmlađih i najslađih, Wooling ćemo prilagoditi i muškoj populaciji. Ključ uspjeha je inovativnost i nemirni duh koji nas tjera da uvijek idemo naprijed i razmišljamo o novim idejama", govori ona.

Za kraj naglašava da su njihove aktivnosti usko vezane za Wooling razvojni plan.

"Ono što vam možemo obećati jeste da je ovo srculence tek jedan u nizu proizvoda koje planiramo plasirati u narednih godinu dana. Naravno, ništa od toga neće biti moguće bez podrške naših sugrađana koje i ovom prilikom molim da kada vide naše spužvice u dm drogerijama, ne zanemare ih jer je svaka od njih ručno i sa puno ljubavi rađena. Kupovinom Woolinga direktno podržavate kako okolinu tako i 10 porodica naših vrijednih suradnica", poručuje Lejla Mandžuka Smajić.

Uspješan start Koteksa u Zavidovićima


U toku 2018. godine, u pogonu Koteksa PC Zavidovići, koji se nalazi u hali bivše „Stoličare-Milionke“, pokrenuta je proizvodnja i uposleni su novi radnici, a u skladu s ranije postavljenim ciljevima Uprave ove firme.

– U ovom pogonu, u 2018. godini proizveli smo 40.000 jedinica, odjevnih predmeta, od čega 75% za izvoz u EU – navode iz kompanije.

Uprava firme u Tešnju ocijenila je da je postignut vrlo dobar uspjeh, te je svakako zahvalna rukovodstvu i zaposlenim na predanom radu, kao i lokalnoj zajednici u Zavidovićima, te Privrednoj komori ZDK na suradnji prilikom zapošljavanja novih ljudi, stoji u saopćenju ove firme.

Tuzlanska Dita ide uzlaznim putem (VIDEO)


Otkako je najveći trgovinski lanac u Bosni i Hercegovini, kompanija ”Bingo” preuzela tuzlansku industriju deterdženata, u ”Diti 1997.” Tuzla imaju uredne plaće, normalne uvjete rada i potpisan Kolektivni ugovor.

Evo šta Bingo dobija preuzimanjem najveće firme u Bos. Krupi

Informacija koju je BiznisInfo objavio ove sedmice, da je kompanija Bingo u procesu kupovine firme Adna Commerc iz Bosanske Krupe, odjeknula je u domaćoj javnosti.

Stoga smo istražili detalje o ovoj kompaniji koja je malo poznata izvan Krajine, a podaci pokazuju da je riječ o jednoj od najznačajnijih Bingovih akvizicija.

Naime, Adna Commerc spada u velika preduzeća. Prema bazi podataka Bisnode BH, firma je 2017. imala ukupne prihode od 31,7 miliona maraka.

Prema podacima portala BiznisInfo, Adna Commerc je po ukupnim prihodima najveća privatna kompanija u Bosanskoj Krupi.

Neznatno veće prihode u Krupi je imalo samo jedno državno preduzeće – Unsko-sanske šume.

Adna Commerc je lani imala dobit od 655 hiljada KM a upošljavala je 134 radnika. Vlasnik i direktor firme je Zlatan Jusić.

Ovom akvizicijom Bingo drastično jača položaj u Krajini. Adna Commerc ima tržne centre u Bosanskoj Krupi, Cazinu i Bihaću, te trgovinu u Velikoj Kladuši.

Još je zanimljivo da ova kompanija ima i jednu benzinsku pumpu – Adna Petrol u Bihaću, što je za Bingo novi segmet poslovanja.

Kompanije su već potpisale pismo namjere o preuzimanju i čeka se odobrenje regulatora.

Prije osam godina okončana akvizicija Vispaka



Na današnji dan prije osam godina okončana je jedna od najznačajnijih akvizicija u sektoru proizvodnje hrane u Bosni i Hercegovini.
Prije osam godina na Sarajevskoj berzi je finalizirano preuzimanje većinskog paketa dionica kompanije Vispak d.d. Visoko, nakon čega je Vispak postao članicom AS GROUP.

Godine 2010., prije akvizicije AS GROUP, Vispak je imao godišnji prihod oko 18 miliona KM, dok je prošle godine, usporedbe radi, realizirano blizu 44 miliona KM.

"Vispak se u proteklih osam godina od akvizicije do sada pozicionirao na lokalnom tržištu kao jedna od liderskih prehrambenih kompanija. Svoju kompetentnost za proizvodnju kafe, juha, začina, konditoraja i ostalog asortimana koju je Vispak stekao tokom svoje višedecenijske prisutnosti na tržištu, Uprava koja je došla akvizicijom, iskoristila je na najbolji mogući način i od brendova kao što su Zlatna džezva i Bosanska kuhinja napravila najznačajnije domaće brendove koji su postali regionalno poznati. Kao i ranijih godina Vispak je nastavio sa kontinuitetom rasta prodaje gotovih proizvoda kako na domaćem tako i na ino tržištu, tako da ćemo i ovu godinu završiti sa odličnim rezultatom”, izjavila je Nina Bijedić-Mujanović, direktorica kompanije Vispak.

Zlatna džezva, Begova čorba, Tajna, Laganini, Vispakovi čajevi, Club čokolada, Vispakov Espresso i drugi brendovi danas se prodaju u 27 zemalja svijeta.
Bosanska kafa – Zlatna džezva je lider na tržištu tradicionalnih kafa u BiH i to po prihodima i lojalnosti potrošača i najčešći je poklon u BiH.

Primjera radi, učešće Zlatne džezve je u 2017. bilo 15,8 posto (izvor Euromonitor), a projekcija kompanije za 2018. je da je udio u tržištu kada je u pitanju količinska prodaja mljevene kafe minimalno porastao za 1 posto. Također, podaci Euromonitora koji su nedavno objavljeni, a tiču se kategorije juha, govore o povećanju našeg učešća na tržištu, navodi se u Vispakovom saopćenju za medije.

Također, prihodi od prodaje gotovih proizvoda Vispaka u kontinuitetu rastu, sa rastom prodaje na inozemnim tržištima koji je, zaključno sa jedanaestim mjesecom, bio nešto viši od 15 posto u odnosu na proteklu godinu.

I u 2019. u Vispaku očekuju kontinuitet rasta, sa inovacijama i razvojem novih proizvoda. Cilj je moderna evropski ustrojena prehrambena industrija, tehnološki i kadrovski spremna za tržišnu utakmicu sa ciljem daljeg povećanja udjela u tržištu i unaprijeđenja izvoza, navodi se u saopćenju za medije kompanije iz Visokog.

„Zlatna kap“ iz Visokog – fokus na proizvodnji sokova koji su dio bosanske tradicije



Poljoprivredna proizvodnja „Zlatna kap“ iz Visokog nastala je prije nešto više od godinu dana kao obrt koji se bavi preradom voća i povrća. Na Sarajevo Holiday Marketu srećemo Nejru Lepić Salkić i njenog supruga Jakuba. Prvi put učestvuju na štandu USAID/Sweden FARMA II projekta, te vjeruju da je ovo iskorak ka većoj prepoznatljivosti njihovih proizvoda.

„Obrt smo osnovali moja supruga Nejra Lepić Salkić, njena sestra Nerma i ja. To je bila naša poruka da ostajemo ovdje, ovdje ćemo se boriti i sigurno uspjeti. Okolnosti su takve da imamo dosta obradive zemlje i voća u Visokom, odakle su supruga i njena sestra, te u Bratuncu, odakle sam ja, što je bio dobar temelj za početak“, pojašnjava nam Jakub Salkić.

Njihov početak su obilježili ograničeni resursi i nemogućnost proizvodnje većih količina, što je za posljedicu imalo nemogućnost obavezivanja na stabilno snabdijevanje. Bez velikih kupaca nema ni velikih prihoda, a onda ni velikih ulaganja u proizvodnju.

„Tako se stvara začarani krug iz kojeg mnogi mali proizvođači nikada ne uspiju izaći. Mi smo to pokušali riješiti na način da smo odbacili sve proizvode iz kategorije džemova, ajvara, dodataka jelima, a zadržali samo sokove. Rezultat toga je da smo uspjeli ostvariti saradnju sa sarajevskim trgovačkim lancem Hoše komerc. To su zaista divni ljudi koji su imali razumijevanja za nas, za to koliko smo mali. Vjerovatno nisu ni svjesni koliko nam znači podrška jedne takve firme“, dodaje Salkić.

Njihov naredni poduhvat je sadnja 1000 sadnica đulbe-šećer ruže. Također, planiraju plasirati novu liniju sokova pod brendom „Sherbetlook“. Fokus će im biti na okusima koji su dio tradicije u Bosni i Hercegovini, poput zove i ruže.

„Prošle godine na Sajmu privrede u Sarajevu, tokom jedne prezentacije govorio sam o tome da se mali proizvođači moraju udružiti ako želimo da se razvijamo. Zajednički nam je problem što smo mali i ne možemo ponuditi dovoljne količine proizvoda, a bez ekonomije obima nećemo moći rasti jer ćemo uvijek imati problem „tankih“ prihoda. O stranim tržištima u takvim uslovima možemo samo sanjati. Cilj nas malih proizvođača treba biti da uspostavimo jedno pravno lice koje će pod zajedničkim brendom prodavati naše proizvode, a istovremeno, da kroz ‘firmu’ osiguramo zaštitu standarda proizvodnje i kvaliteta. Jedinstven brend je naša šansa, te vjerujem da se možemo okupljati na taj način“, zaključuje Salkić.

Na 1 KM uvoza u ovom sektoru izvozimo 3,38 KM



Trendovi vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u ovoj i prošloj godini su prilično ohrabrujući. Obim trgovinske razmjene Bosne i Hercegoine s inostranstvom u 2017. godini dosegao je gotovo 30 milijardi KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom dosegla rekordnih 61,71 posto.

U ovom tekstu donosimo pregled vanjskotrgovinske razmjene za ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda u periodu od 2013-2017, a sve u cilju kako bismo pomogli investitorima da pronađu svoju nišu ukoliko namjeravaju investirati u ovaj sektor, piše diasporainvest.

Rast investicija u BiH za 30 posto



BiH je u prvom kvartalu ove godine ostvarila ekonomski rast od dva posto u odnosu na isti period prethodne godine u svim kategorijama, osim javne potrošnje, navedeno je u informaciji Direkcije za ekonomsko planiranje BiH o kretanju makroekonomskih pokazatelja.

Najznačajniji rast, a samim tim i doprinos ekonomskom rastu u prvom kvartalu ostvaren je u finalnoj potrošnji, koja je uvećana za 1,9 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Ovo povećanje ostvareno je zahvaljujući povećanju potrošnje domaćinstava od 2,5 posto, dok je javna potrošnja smanjena za 0,2 posto.

Osim povećanja potrošnje, u prvom kvartalu evidentirano je značajno povećanje investicija – za više od 30 posto, što je, kako se navodi, dodatno podstaklo ostvareni ekonomski rast u BiH.

Tokom posmatranog perioda, ističe se u informaciji, zahvaljujući jačanju izvozne tražnje i povećanju poslovne aktivnosti u zemlji, povećani su izvoz i uvoz, a stope rasta su veće od 10 posto.

Većina kratkoročnih indikatora o ekonomskim kretanjima u BiH pokazuju da je ekonomski rast iz prvog kvartala nastavljen i tokom drugog kvartala.

Povoljne ekonomske prilike u međunarodnom ekonomskom okruženju, najviše u zemljama EU, omogućile su nastavak trenda rasta u okviru spoljnotrgovinske robne razmjene s inostranstvom.

Na nastavak trenda rasta investicija u BiH mogli bi ukazati i dvocifreni rast investicija iz prvog kvartala, uz kreditni rast u domenu nefinansijskih preduzeća od 5,3 posto i povećanje uvoza kapitalnih proizvoda od oko 11 posto, te povećanje broja izdatih dozvola za više od 10 posto za građenje u oblasti niskogradnje.

Naftna kompanija Hifa Petrol akvizirala je terminal tečnih goriva u Ševarlijama kod Doboja, prenosi Klix.

Ovim korakom je Hifa Petrol postala vlasnik petog terminala, pored već postojećih u Bukvi kod Tešnja, Grudama, Mostaru i Vogošći.

Terminal u Ševarlijama se sastoji iz dva dijela - terminal za plin kapaciteta 2,5 miliona litara te naftni terminal kapaciteta milion litara. Oba terminala imaju omogućen pristup kamiona za drumski prilaz. Ukupan skladišni kapacitet kompanije Hifa Petrol za naftu i naftne derivate iznosi 12.600.000 litara, od čega se 9.000.000 litara odnosi na gorivo, a 3.600.000 litara na plin. Terminal zauzima 179 duluma zemlje uz prugu sa vlastitim kolosijekom, što podrazumijeva direktan doprinos razvoju željezničkog saobraćaja u BiH.

Zbog svog geografskog položaja Terminal u Ševarlijama kod Doboja omogućuje stabilnost snabdijevanja naftom i naftnim derivatima.

Terminali se sastoje od pretakališta, nadzemnih rezervoara (skladišta), podzemnih rezervoara (skladišta) separatora, objekata za protivpožarnu zaštitu i slobodnih površina sa prilaznim saobraćajnicama (drumskim i željezničkim). Izgrađeni su po najsavremenijoj tehnologiji i posjeduju protupožarnu zaštitu u skladu sa najstrožim standardima EU.

Terminal je u potpunosti automatizovan te je cijeli proces kompjuterizovan što podrazumijeva i vaganje kamiona, točenje i izlazno vaganje. U skladu sa ekološkom odgovornosti koju Hifa Petrol njeguje, terminal je opremljen povratom isparavanja, tako da su emisije štetnih gasova svedene na minimum, te se time štiti sigurnost i zdravlje građana.

Svjetleće reklame bosanskog proizvođača od New Yorka do Moskve



Kompanija Provis iz Visokog, proizvođač svjetlećih reklama i ostalih reklamnih elemenata, sa svojim proizvodima lider je na bosanskohercegovačkom i tržištu regije dok značajnu poziciju zauzima i na najzahtjevnijim tržištima EU, Amerike i Srednjeg istoka. Kvalitet njihovih proizvoda prepoznale su brojne kompanije kako u Bosni i Hercegovini tako i u inostranstvu, te se Provis može pohvaliti saradnjom sa velikim svjetskim brendovima.

Hifa Oil otvarila svoj prvi maloprodajni objekat u glavnom gradu Crne Gore


Otvaranjem svog prvog maloprodajnog objekta u glavnom gradu Crne Gore – Podgorici, Hifa Oil vodeći distributer nafte i naftnih derivata u Bosni i Hercegovini, postaje prva domaća kompanija koja u ovom segmentu poslovanja izlazi na inozemna tržišta. Benzinska pumpa sa pratećim sadržajima bit će otvorena krajem ove godine, a nalazi se na izlazu iz Podgorice tačnije na putu Petrovac - Bar.

Objekat se prostire na 5.000 kvadratnih metara i izgrađen je po internim standardima Hifa Oil - Euro Oil brenda, te će pored najkvalitetnijih goriva, kupcima nuditi i pranje vozila, Euro market sa preko 4.000 artikala, kao i Caffe sa brzom hranom.

Ujedno je i predviđeno da u novom objektu bude i sjedište kompanije na ovom tržištu, Hifa Oil CG.

"Izuzetna nam je čast što je Hifa Oil prva domaća kompanija koja je izašla van granica BiH u segementu maloprodaje, i zaista su to odlike najboljih. Također nam je drago što će Crna Gora dobiti Euro Oil brend na svome tržištu, kojeg će potrošači zasigurno prepoznati po vrhunskom kvalitetu. Hifa Oil već posluje na crnogorskom tržištu preko svoje kćerke firme Hifa Oil CG, i otvaranjem maloprodajnog objekta u Podgorici dajemo novu vrijednost poslovnoj strategiji jačanja našeg pozicije u ovom dijelu regije", izjavio je Kenan Ahmetlić izvršni direktor i član Uprave kompanije Hifa Oil.

Novim investicijama Hifa Oil je u posljednjih godinu dana ostvarila značajniji ulazak u sektor maloprodaje. Riječ je o novom brandu Hifa Oil - Euro Oil koji je spoj savremene i po evropskim standardima sagrađene benzinske pumpe sa pratećim sadržajima, kao što je super market. Sa novim vizuelnim identitetom i konceptom koji objedinjava točenje goriva i shopping, novi brand Euro Oil pozdrazumijeva i nova ulaganja i nova radna mjesta sa ciljem značajnijeg ulaska kompanije u segment maloprodaje, a koji će osim Euro Oila uključiti još jedan novi brand komapnije - Euro Marketi.

Kompanija trenutno posjeduje pet Hifa Oil – Euro Oil pumpi, i to u Sarajevu, Tesliću, Busovači, Banovićima i Rudom. Osim benzinske pumpe u Podgorici u skorije vrijeme u planu je otvaranje još dvije.

Hifa Oil je lider u prometu nafte i naftnih derivata u BiH, sa 20% udjela na domaćem tržištu bijelih naftnih derivata, a prva je i u distribuciji crnih derivate na domaćem, i tržištima regije u oblasti asfaltgradnje u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj, Češkoj Republici, Slovačkoj, i u drugim zemljama regiona.

Porodica Beširević za pet godina od prerade ćurekotovog ulja do kozmetike


Porodica Beširević pokrenula je kompaniju “Mnogo dobro” prije pet godina u Ilijašu, te nije ni slutila da će od prerade ćurekotovog ulja doći do proizvodnje širokog asortimana prirodne kozmetike.

Danas svoje kupce imaju širom zemlje, ali Beširevići smatraju da obrti poput ovog mogu dobro poslovati kroz održavanje odnosa sa pojedinačnim kupcima i tako graditi mrežu povjerenja.

– Proizvodimo po narudžbi, naši proizvodi uvijek svježi. Potpuno su prirodni i ne sadrže nikakve štetne, sintetičke dodatke. Zbog toga smo stekli povjerenje kupaca. Proizvodimo prirodnu kozmetiku i pristalice smo tradicionalnog pogleda na istu. Zbog potražnje, ali i tempa i načina života, u ponudi imamo i proizvode koji su umjerenog pogleda na prirodnu kozmetiku, te sadrže sredstva dozvoljena i odobrena za upotrebu u prirodnoj kozmetici u minimalnim količinama – pojasnio je Vildan Beširević, koji stoji iza dizajn rješenja i pripreme linije proizvoda “Mnogo dobro”.

U sklopu podrške USAID/Sweden FARMA II Projekta, obrt “Mnogo dobro” danas predstavlja svoje proizvode na Sarajevo Holiday Marketu. Kažu da kupaca ima, bez obzira na snijeg koji je danas dočekao prodavače u Hastahani.

– Od hladno presanih, ekstra djevičanskih, nerafiniranih ulja nudimo kokosovo, bademovo, lješnjakovo,ulje košpica marelice, ulje divljeg nara, laneno, ćurekotovo, tikvino i susamovo. Posebnost naših ulja je u svježini. O tome i kupci vode računa, jer nešto što stoji preko šest mjeseci na rafama marketa – sigurno gubi na ljekovitim svojstvima. Postepeno se podiže svijest o važnosti kvalitete proizvoda, a s tim i naša šansa na tržištu. Zato smo ovdje – rekao je Beširević, saopćeno je iz USAID/Sweden FARMA II Projekta.

Kompanija MS&WOOD povećala je ove godine plaće radnicima za 30 posto, rekao je Muhamed Pilav, direktor i vlasnik kompanije MS&WOOD, prilikom posjete ovoj kompaniji studenata i profesora Mašinskog fakulteta u Sarajevu.

– Ove godine smo povećali plaće radnicima za 30% i još ćemo ih povećati početkom iduće, nastavili smo sa unaprijeđenjem uvjeta poslovanja i podizanja produktivnosti. Dobijamo nagrade na svjetskim i regionalnim sajmovima i izložbama namještaja. Nadam se da će ovi mladi ljudi ostati u Bosni i Hercegovini, raditi u tvornicama poput naše, a da će vlasti konačno početi praviti ambijent u kojem će industrija dobiti prostor da ih zadrži ovdje, izjavio je Muhamed Pilav direktor i vlasnik kompanije MS&WOOD.

Studenti i profesori 4. i 5. godine Mašinskog fakulteta MTD smjera u Sarajevu obišli su u Fojnici pogone MS&WOOD-a i razgovarali o mogućnostima obavljanja prakse u kompaniji, posebno za završne godine, kao i o mogućnostima zapošljavanja.

Bosna i Hercegovina po potrošnji po stanovniku zaostaje za zemljama EU i kandidatima za članstvo, a u tom pogledu poravnata je sa Makedonijom i nešto bolja od Albanije, pokazale su nove procjene Eurostata, izvještava Indikator.ba.

U BiH je prošle godine stvarna individualna potrošnja (AIC) iskazana paritetom kupovne moći iznosila 41 posto od prosjeka EU, pokazuju procjene evropskog statističkog ureda.

Isti takav omjer imala je i Makedonija, dok je niži nivo potrošnje po stanovniku od naše zemlje zabilježila Albanija, 39 posto od evropskog prosjeka.

Paritet kupovne moći je mjera kojom se pokazuje odnos cijene u domaćoj valuti u odnosu na istu robu ili uslugu u različitim ekonomijama. BiH je uvrštena u rang-listu Eurostata kao potencijalni kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.

Drugi pokazatelj, BDP po stanovniku mjeren paritetom kupovne moći, za BiH iznosi 32 posto od prosjeka EU, po čemu smo bolji od Albanije (30% od prosjeka EU), ali i slabiji od Makedonije i Srbije (36 posto od prosjeka EU).

Procjene Eurostata potvrđuju velike razlike u potrošnji među zemljama članicama.
Luksemburg je zadržao vodeću poziciju na ljestvici zemalja EU sa stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku od 132 posto od prosjeka Unije.
Slijede Njemačka i Austrija s potrošnjom po stanovniku sa 122 i 117 posto od EU prosjeka.

Među članicama EU, Bugarska je na začelju s potrošnjom od 54 posto od prosjeka Unije, a bolje od nje su Hrvatska i Mađarska sa 62 posto od prosjeka EU-a.
Prošle godine stvarna individualna potrošnja iskazana paritetom kupovne moći u Sloveniji bila je 77 posto, u Crnoj Gori 56 odsto, a u Srbiji 45 odsto od prosjeka EU.

amkos je napisao/la:MS&WOOD povećao plate radnicima 30 posto

Kompanija MS&WOOD povećala je ove godine plaće radnicima za 30 posto, rekao je Muhamed Pilav, direktor i vlasnik kompanije MS&WOOD, prilikom posjete ovoj kompaniji studenata i profesora Mašinskog fakulteta u Sarajevu.

– Ove godine smo povećali plaće radnicima za 30% i još ćemo ih povećati početkom iduće, nastavili smo sa unaprijeđenjem uvjeta poslovanja i podizanja produktivnosti. Dobijamo nagrade na svjetskim i regionalnim sajmovima i izložbama namještaja. Nadam se da će ovi mladi ljudi ostati u Bosni i Hercegovini, raditi u tvornicama poput naše, a da će vlasti konačno početi praviti ambijent u kojem će industrija dobiti prostor da ih zadrži ovdje, izjavio je Muhamed Pilav direktor i vlasnik kompanije MS&WOOD.

Studenti i profesori 4. i 5. godine Mašinskog fakulteta MTD smjera u Sarajevu obišli su u Fojnici pogone MS&WOOD-a i razgovarali o mogućnostima obavljanja prakse u kompaniji, posebno za završne godine, kao i o mogućnostima zapošljavanja.

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... a+30+posto

kliker je napisao/la:

amkos je napisao/la:MS&WOOD povećao plate radnicima 30 posto

Kompanija MS&WOOD povećala je ove godine plaće radnicima za 30 posto, rekao je Muhamed Pilav, direktor i vlasnik kompanije MS&WOOD, prilikom posjete ovoj kompaniji studenata i profesora Mašinskog fakulteta u Sarajevu.

– Ove godine smo povećali plaće radnicima za 30% i još ćemo ih povećati početkom iduće, nastavili smo sa unaprijeđenjem uvjeta poslovanja i podizanja produktivnosti. Dobijamo nagrade na svjetskim i regionalnim sajmovima i izložbama namještaja. Nadam se da će ovi mladi ljudi ostati u Bosni i Hercegovini, raditi u tvornicama poput naše, a da će vlasti konačno početi praviti ambijent u kojem će industrija dobiti prostor da ih zadrži ovdje, izjavio je Muhamed Pilav direktor i vlasnik kompanije MS&WOOD.

Studenti i profesori 4. i 5. godine Mašinskog fakulteta MTD smjera u Sarajevu obišli su u Fojnici pogone MS&WOOD-a i razgovarali o mogućnostima obavljanja prakse u kompaniji, posebno za završne godine, kao i o mogućnostima zapošljavanja.

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... a+30+posto

Eh kako bi gospon Pilav volio da ima nekoliko hiljada nezaposlenih pa da nemora dizati plaće. Ovi poslodavci će uskoro da vampe za migrantima tj. Jeftinom radnom snagom..