BosanskeHistorije.com

BAU 2019: Dvije firme iz Tešnja među svjetskom elitom


Vodeći svjetski sajam arhitekture, građevinskih materijala i sistema BAU 2019 otvoren je u ponedjeljak u Minhenu.

Sajam koji će trajati do 19. januara najvažnije je mjesto za sve koji se žele informisati o najnovijim materijalima i proizvodima koji se koriste u dizajnu enterijera i poslovnoj i stambenoj izgradnji, a organizatori navode kako se svake dvije godine u Minhenu ostvari veliki broj međunarodnih kontakata.

Na 200.000 kvadratnih metara izložbenog prostora predstavlja se 2.250 kompanija iz 45 zemalja. Među firmama koje se ove godine predstavljaju u Minhenu su i dvije bh. kompanije i to Festa System i Inox Ajanović. Obje kompanije su iz Tešnja.



FESTA SYSTEM proizvodi prozore, vrata, staklene stijene, klizne i sigurnosne sisteme, zaštitu od sunca te garažna i industrijska vrata a interesantno je da je priča o ovoj kompaniji nastala prije čak 90 godina.

Prva vrata i prozori sa potpisom Festa nastala su 1930. godine u maloj zanatskoj radionici Halida Feste u Jelahu.

Krajem devedesetih godina prošlog vijeka počeli su saradnju sa kompanijom Hörmann, čiji su ekskluzivni distributeri za BiH, kao i kompanijom Schüco, a danas su njihovi proizvodi ugrađeni u objekte širom Njemačke, Austrije, Velike Britanije, Bosne i Hercegovine, Belgije, Luksemburga i Italije.

INOX AJANOVIĆ bavi se dizajnom, projektovanjem, proizvodnjom i montažom proizvoda od nehrđajućeg čelika prema najvišim svjetskim standardima. Firmu je, kako se navodi na njihovoj web stranici, osnovao vlasnik i direktor Dženan Ajanović 2000. godine nakon povratka iz Njemačke gdje je završio školovanje za konstrukcionog mehaničara.




Sarađuju sa renomiranim firmama čelične industrije, kao i sa firmama iz oblasti građevinske industrije, industrije namještaja, ugostiteljstva te prehrenbene industrije u zemlji i inostranstvu.

Od 2007. godine rade na tržištu Evropske unije a među njihovim kupcima su klijenti iz Njemačke, Austrije, Švicarske, Holandije, Švedske, Norveške, SAD-a i mnogih drugih zemalja.

BosnjackaHercegovina je napisao/la: ↑17 jan 2019 10:40 ASA PREVENT

5tORPr4IqVU

Bingo otvorio svoj 194. prodajni objekat



Kompanija Bingo doo Tuzla otvorila je danas svoju 194. poslovnicu – supermarket u Jablanici.

Objekat se prostire na površini od oko 1.000 metara kvadratnih vlastitog prostora, na dvije etaže sa maloprodajom prehrambene i robe široke potrošnje.

Svečanom otvorenju prisustvovao je veliki broj građana Jablanice, a simbolično presjecanje vrpce obavili su općinski načelnik Salem Dedić, izvršni direktor kompanije Edin Ibrahimović i Amela Manigoda, šefica objekta poslovnice.

U prizemlju objekta nalaze se prehrambeni i hemijski artikli, a na spratu je smješten bogat izbor tekstila, igračaka, kućnog tekstila, posuđa i bijele tehnike.

U supermarketu je zaposleno ukupno 29 radnika, saopćeno je iz Općine Jablanica.

Politička kriza nije otjerala investitore iz BiH


Uprkos nestabilnoj političkoj situaciji i neizvjesnosti sprovođenja reformi, BiH je prošle godine uspjela neznatno povećati nivo direktnih stranih ulaganja, pokazuju podaci Centralne banke BiH.

Naime, prema ovim podacima, u prvoj polovini prošle godine zabilježena su 232 miliona maraka direktnih stranih investicija, dok je u istom periodu 2017. godine zabilježeno 229 miliona.

Poređenja radi, od 2004. do 2018. godine godišnji prosjek direktnih stranih ulaganja iznosio je nešto manje od pola milijarde maraka. Najviše direktnih stranih ulaganja je bilo 2007. godine od 2,6 milijardi maraka, a najmanje 2015. godine od 41 milion maraka. Podsjećamo da je 2007. na ukupna ulaganja uticala i prodaja dijela vlasništva nad "Telekomom Srpske".

S obzirom na to da su, prema podacima Agencije za promociju stranih ulaganja BiH, direktne strane investicije tokom cijele 2017. godine iznosile 398 miliona maraka, može se očekivati da će, kada pristignu podaci za cijelu 2018. godinu, iznos biti veći od ulaganja u 2017.

Zanimljivo je, međutim, da iznos direktnih stranih investicija varira iz godine u godinu. Tako je, primjera radi, 2010. i 2012. godine iznos investicija bio po 307 miliona maraka, 2011. godine 357 miliona, a samo dvije godine kasnije iznos je pao na 208 miliona. Naredne, 2014. godine iznos je bio najveći u zadnjih desetak godina, s ukupno 415 miliona, da bi naredne dvije godine cifra značajno pala pa je tako 2015. uloženo 326 miliona, a 2016. godine 288 miliona.

Rade Šegrt, urednik portala Udruženja ekonomista SWOT, kaže da se na osnovu ovih podataka ne može dati tačna ocjena stanja investicija u BiH jer nisu razvrstani po vrstama investicija.

"Međutim, iz podataka koje ste prezentovali može se veoma jasno videti da je ukupan nivo investicija u BiH na nivou jedne godine toliko mali da jedna malo veća investicija može da značajno utiče na ukupne podatke. Recimo, imate neku investiciju od nekoliko desetina miliona dolara i ako se ta investicija realizuje u toku godine - ona vam može dati utisak da je došlo do skoka ukupnih investicija, ili ako iz nekog razloga izostane, može se steći utisak da su investicije naglo opale", kaže Šegrt .

Poređenja radi, Srbija je u samo četiri mjeseca prošle godine ostvarila direktnih stranih investicija u visini od skoro milijardu evra.

Prema podacima Agencije za promociju stranih ulaganja, od maja 1994. do decembra 2016. u BiH je uloženo ukupno oko 14 milijardi maraka. Najviše je uložila Austrija - 2,8 milijardi, zatim Hrvatska oko 2,2 milijarde, pa Srbija dvije milijarde. Slovenija je uložila oko milijardu, zatim Holandija 720 miliona pa Rusija 680 miliona. Njemačka je uložila oko 620 miliona, Italija 600, Švajcarska oko 550, a Ujedinjeno Kraljevstvo oko pola milijarde.

Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kaže da BiH stimuliše strane investicije na način da se poreskom obvezniku odbije ulazni porez na dodanu vrijednost za nabavku dobara i usluga koje su direktno povezane sa procesom proizvodnje.

"Na takav način država stimuliše dolazak stranih investicija u BiH, a sasvim je logično da će se nakon pokretanja poslovnih procesa to pozitivno odraziti i na prikupljanje prihoda po osnovu PDV-a", rekao je Kovačević.

On je dodao da je definisano i oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina za opremu koja predstavlja ulog stranog investitora.

"To se odnosi na stalna sredstva za obavljanje registrirane djelatnosti i njihovi rezervni dijelovi, uređaji i dijelovi uređaja za zaštitu čovjekove sredine, sredstva za zaštitu na radu i ličnu zaštitu, materijal za izgradnju i popravak građevinskih objekata za obavljanje djelatnosti", rekao je Kovačević.

Iznos direktnih stranih investicija

2010. 307 miliona

2011. 357 miliona

2012. 307 miliona

2013. 208 miliona

2014. 415 miliona

2015. 326 miliona

2016. 288 miliona



Najveća ulaganja od maja 1994. do decembra 2016.

2,8 milijardi Austrija

2,2 milijarde Hrvatska

2 milijarde Srbija

1 milijarda Slovenija

720 miliona Holandija

680 miliona Rusija

620 miliona Njemačka

600 miliona Italija

550 miliona Švajcarska

500 miliona Ujedinjeno Kraljevstvo

Logan je napisao/la: ↑21 jan 2019 11:30 Ovo su ekstremno simbolične cifre i nadam se da je u pitanju samo naše standardno loše vođena statistika nego realnost

Bh. kompanije na sajmu namještaja u Kelnu – Brojne ponude i narudžbe

Bosanskohercegovački izlagači koji učestvuju na Međunarodnom sajmu namještaja i interijera “imm cologne 2019“ u Kelnu i ove godine imaju zapažen nastup i postižu dobre rezultate.

U prva četiri dana sajma, prema informacijama iz Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH), ostvareno je oko 170 kontakata, više od 1.000.000 eura vrijednosti zahtjeva za ponudama i 25.000 eura vrijednosti narudžbi.

Pored brojnih posjetilaca iz zemalja širom svijeta, bh. štand posjetili su i predstavnici oko dvadesetak bh. kompanija koje samostalno izlažu na sajmu ili su u posjeti.

U organizaciji VTK BiH na sajmu “imm cologne 2019“ nastupa osam kompanija kao dio grupne postavke BiH. To je deveti uzastopni nastup bh. namještajaca na tom sajmu koji se, ovaj put, realizira i uz financijsku podršku Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, te USAID WHAM Projekta – Projekt razvoja radne snage i većeg pristupa tržištima Američke Agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Izlagači na grupnom štandu BiH su: Boksit a.d. Milići, Bosnian Beech Board d.o.o. Visoko, Domus Arredi d.o.o. Zenica, FEF Export Import d.o.o. Sarajevo, H.M.M. d.o.o. Gradačac, Lignacon d.o.o. Teslić, Malak Group d.o.o. podružnica Janj Donji Vakuf, te Senex d.o.o. Čelić.

Pored osam firmi sa zajedničkog štanda, na sajmu individualno izlaže još deset bh. kompanija, što je dosad najbrojniji nastup kompanija iz BiH.

Sajam “imm cologne 2019.“ traje od 14. do 20. januara.

AS Holding pred ulaskom u top 5 u regionu


Austrijska razvojna banka i AS Holding potpisali su ugovor o kreditnoj liniji koji će omogućiti nove investicije i zapošljavnja u jednoj od najvećih bh. kompanija.

Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Holdinga, rekao je da je ovim prepoznat i potvrđen njihov dosadašnji rad i poslovanje kao jake i stabilne privatne kompanije.

– Također, ovim Ugovorom osigurana su sredstva za ulaganje u nove proizvodne pogone, nove tehnologije i zapošljavanje, s jasnom perspektivom izvoza prije svega na tržište EU – rekao je Hrvić.

Dodao je da AC Food kao kompanija dobija na novoj vrijednosti s vizijom daljeg širenja proizvodnog asortimana uz najviše evropske i svjetske standarde.

– AS Holding je korak bliže cilju ulaska među pet najvećih prehrambenih industrija u regiji. Posvećeni razvoju bh. prehrambene industrije, duboko smo svjesni izazova proizvodnje zdrave i kvalitetne hrane, ali i realnih izgleda usmjerenih na značajan rast i razvoj naše kompanije s još boljim rezultatima – izjavio je Hrvić.

Kreditna razvojna linija Austrijske razvojne banke je namijenjena za investicione projekte, ulaganja u širenje proizvodnje koji rezultiraju rastom broja zaposlenih i izvoza, te poboljšanje ekoloških uslova, standarda proizvodnje i energetske efikasnosti.


Ugovor potpisan u prostorijama Raiffeisen banke

­­- Radujemo se što imamo priliku sarađivati s AS Holdingom te podržati njihovo poslovanje u modernizaciji i proširenju proizvodnih linija. Naša investicija će omogućiti rast kompanije, a što će kreirati stotine novih radnih mjesta te doprinijeti jačanju lokalne industrije i privrede – izjavila je Sabine Gaber, članica Izvršnog odbora Austrijske razvojne banke.

Ulaganje Austrijske razvojne banke u BiH predstavlja značajnu osnovu za razvoj i jačanje bh. privrede, društva te održivog ekonomskog rasta.

– Izuzetno nam je drago što je Austrijska razvojna banka prepoznala kvalitet AS Holdinga kojem je na ovaj način omogućen rast i razvoj proizvodnje, izvoza te kreiranje više od 330 novih radnih mjesta – izjavio je Karlheinz Dobnigg, predsjednik Uprave Raiffeisen banke, u čijim je prostorijama potpisan ugovor.

BH izvoz u 2018. godini povećan za 7,6 odsto

BiH je prošle godina izvezla robe u vrijednosti od 11,9 mlrd KM, što je više za 7,6 odsto nego 2017, dok je uvoz iznosio 19,27 mlrd KM, odnosno za šest odsto više u odnosu na 2017. godinu.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 61,8 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 7,37 mlrd KM.

Izvoz u zemlje CEFTA-e lani je iznosio 1,948 mlrd KM, što je za 8,8 odsto više nego 2017. godine, dok je uvoz iznosio 2,329 mlrd KM, što je više za 0,4 odsto nego prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA iznosila je 83,6 odsto.

Prošlogodišnji izvoz u zemlje EU iznosio je 8,682 mlrd KM, što je za 10,3 odsto više nego prethodne godine, dok je uvoz iznosio 11,661 mlrd KM, što je više za 5,3 odsto nego 2017. godine.

Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU iznosila je 74,5 odsto.

Slovenske nevladine organizacije upozoravaju na kršenja prava radnika, koji u tu zemlju dolaze na temelju sporazuma s Bosnom i Hercegovinom. Neplaćeni prekovremeni rad i plaćanje "na ruke", posljedica su prije svega odredbe sporazuma koja radnicima otežava mijenjanje poslodavca. Priču iz Ljubljane donosi Gašper Lubej.

U Tuzli je upriličen svečani defile povodom Dana vozača i automehaničara. Sudeći prema izjavama učesnika, čini se da bi ih na defileu moglo biti sve manje, jer masovno odlaze u zemlje EU, gdje su bolje plaćeni.

BiH nema problem odlaska samo vozača, nego i građevinskih radnika. U posljednjih pet godina, samo na rad u Sloveniju otišlo je 36 hiljada naših građana, od toga je 70 posto upravo građevinske struke. Poslodavci u našoj zemlji ne kriju da imaju velike probleme. Na oglase za posao gotovo se više niko ne javlja.

Meliha Klopić-Murtić uspješno se bavi proizvodnjom prirodnih preparata za njegu lica, kože i kose


Cazinjanka Meliha Klopić-Murtić, koja se već godinama uspješno bavi proizvodnjom prirodnih preparata za njegu lica, kože i kose, osvojila je bronzanu medalju na Svjetskoj izložbi inovacija žena, koja je krajem prošle godine održana u Seulu, glavnom gradu Južne Koreje.

Prosječna neto plaća u Federaciji BiH premašila je psihološku granicu od 900 maraka. U novembru prošle godine stigla je do 907 maraka, podaci su Federalnog zavoda za statistiku. Ovu zasigurno lijepu vijest kvari činjenica da prosjek plaće u Federaciji nažalost dižu, ne plaće u realnom sektoru, nego plaće onih koji žive na budžetu, ili su najveći poreski dužnici.

Zmaj je napisao/la: ↑23 jan 2019 11:43 AtMIUkfHiF8

Prosječna neto plaća u Federaciji BiH premašila je psihološku granicu od 900 maraka. U novembru prošle godine stigla je do 907 maraka, podaci su Federalnog zavoda za statistiku. Ovu zasigurno lijepu vijest kvari činjenica da prosjek plaće u Federaciji nažalost dižu, ne plaće u realnom sektoru, nego plaće onih koji žive na budžetu, ili su najveći poreski dužnici.