Ekonomija Bosne i Hercegovine

[Mehmed beg Catic]

Hava Fazlić: Uspješna poslovna žena, ima četiri firme i 60 uposlenika

Sve je više žena koje su uplovile u poduzetničke vode i grade uspješne poduzetničke priče. Jedna od njih je i Kalesijka Hava Fazlić. Njena poduzetnika priča traje nekoliko godina, a u svijet poduzetništa ušla je sasvim slučajno.

http://miruhbosne.com/?p=47870

[Mehmed beg Catic]

AS Holding otkrio planove za Solanu

Tuzlanska Solana kreirat će nove proizvode i poboljšati distibutivne kapacitete, kako bi ojačala poziciju na tržištu cijele jugoistočne Evrope.

Ovo se, između ostalog, navodi u Mišljenju društva o ponudi za preuzimanje, koje je objavljeno na stranici Sarajevske berze.

Kako smo ranije objavili, ponudu za preuzimanje Solane dao je AS Holding, koji već ima oko polovine vlasništva. Za drugu polovinu, ako svi dioničari prihvate ponudu, AS Holding će morati izdvojiti oko 6,3 miliona KM.

Uprava i Nadzorni odbor Solane izrazili su pozitivan stav u vezi sa objavljenom ponudom za preuzimanje.

– Ponuđač ima namjeru da poštuje strateške i prioritetne ciljeve koji su definisani vizijom i misijom ciljnog društva sa posebnim naglaskom na modernizovanje temeljne proizvodnje i pokretanje nove, te kreiranje potpuno novih proizvoda, poboljšanje distributivno logističkih kapaciteta kako bi se učvrstio kao ključni snabdjevač cjelokupnog tržišta jugoistošne Evrope – navodi se u Mišljenju objavljenom na SASE-u.

Provođenje ponude ima za cilj preuzimanje vlasništva nad kompanijom u 100% iznosu.

– Ponuđač, u pogledu uposlenika, namjerava da poboljša njihov materijalni položaj kao i da se poduzmu mjere na uvećanju znanja uposlenika – navodi se u Mišljenju.

[Meteor]

ZZ Brka Brčko: Investicija od 3,5 miliona KM
04/02/2019 INVESTICIJE
Zemljoradnička zadruga Brka iz Brčkog tokom ove godine pustiće u rad novu hladnjaču i sušaru, kao i silose za skladištenje žitarica, što je ukupno vrijedno oko 3,5 mil KM.

Kako je za eKapiju rekao Adis Rahman, projekt menadžer u ZZ Brka, čekaju se građevinske i ekološke dozvole, pa se očekuje da će od momenta dobijanja dozvola objekti proraditi u roku do tri mjeseca.


U hladnjači i sušari biće zaposleno do 25 radnika. Konstrukcija je podignuta i čekaju se dozvole.

– Planiramo da je otvorimo do sezone šljive, ali čekamo priključke. Već imamo dogovore sa budućim kupcima o otkupu proizvoda. Fokusiraćemo se najviše na jagodu, jer je malo firmi u BiH koji rade smrznutu jagodu. Već sada imamo potrebu za 500 do 1.000 tona smrznute jagode, jer stižu upiti. Osim nje, radićemo i polutke šljive, a možda i višnju – istakao je Rahman.

Naveo je i da je u planu jasno definisanje dogovora sa kooperantima, kako bi na obostranu korist formirali proizvodnju određenih kultura u skladu sa potrebama tržišta.


– Što se tiče silosa, oni se dižu prvenstveno zbog skladišta pšenice i kukuruza, ali će možda biti potrebe i za sojom, koju smo do sada radili za Bimal. Do sada je kapacitet silosa bio 300 tona, a novom investicijom povećaćemo na 5.000 tona. Ponudićemo i stanovništvu mogućnost da ovdje uskladište žitarice, kako ih ne bi morali prodavati kada za to nisu povoljni uslovi. Nama je interes da ljudi koji se bave ovim kulturama mogu od toga i pristojno da žive – zaključuje Rahman.

Dodao je i da su ove investicije pomogle GIZ i SERDA, kao i partner iz Češke, uz finansije same ZZ Brka.

[Meteor]

Sad da je pameti pa da izgradimo stotine silosa ukupnog kapaciteta od 1.5 - 2 miliona tona. Da imamo skladista dovoljna za 2-3 godine rata/krize. To je investicija od 10-20 miliona maraka/eura.

Isto skladista za ulja, maziva, naftu, plinove, hemikalije kapaciteta za 2-3 godine.

Ali ne velika skladista graditi nego vise manjih.

[Mehmed beg Catic]

Natuzzi zainteresovan za namještaj bh. firme


Bosanskohercegovačkom proizvođaču namještaja MS&WOOD (Majstori i drvo) pripala je nagrada “ICONIC AWARDS: INNOVATIVE INTERIOR Selection 2019” u kategoriji “Furniture”, koju dodjeljuje ugledno Njemačko vijeće za dizajn (German Design Council – Rat fur Formgebung), i to za stolicu sa rukonaslonom iz kolekcije Elle.

Stolicu je dizajnirala poznata bosanskohercegovačka dizajnerica Nataše Perković, a napravili su je majstori ove fojničke tvornice. Nagrada je uručena prilikom nedavno završenog Sajma namještaja u Kelnu.

Za MS&WOOD ovo je šesta po redu nagrada Njemačkog vijeća za dizajn u proteklih nekoliko godina. Štand MS&WOOD-a ove godine posjetio je veliki broj zainteresiranih veletrgovaca, kao i proizvođača namještaja, a veoma zapažen nastup fojničkih majstora na Sajmu u Kelnu nije promakao niti vlasniku branda Natuzzi, Paskalu Natuciu (Pasquale Natuzzi).

Prilikom njegove posjete razgovarano je o uspostavljanju saradnje, a predstavnici ove kompanije već su posjetili fabriku u Fojnici.

“Ponovo uspjeh i ponovo nagrada. Kada smo počeli izlagati na Međunarodnom sajmu namještaja u Kelnu bilo nas je tek nekoliko iz Bosne i Hercegovine. Negdje sam pročitao da nas je ove godine bilo ukupno 19. Nesumnjivo da uspjesi koje nižu naši proizvođači namještaja, kao i nagrade koje dobijamo pozitivno utiču na cijelu industriju namještaja u Bosni i Hercegovini”, izjavio je Muhamed Pilav, direktor kompanije MS&WOOD.

Dogovoren je niz novih poslova širom svijeta, a sljedeća destinacija na kojoj će se MS&WOOD predstaviti je Stockholm Furniture & Light Fair | Stockholm Design Week – Sajam namještaja i svjetla u Štokholmu koji je istodobno i organizator Sedmice dizajna u glavnom gradu Švedske.

MS&WOOD proizvodi visokokvalitetni dizajnirani namještaja. Trenutno zapošljava oko 400 radnika. Kolekcije namještaja kompanije MS&WOOD dobile su do sada šest prestižnih nagrada German Design Award istaknute nagrade Njemačkog vijeća za dizajn. Najzanimljiviji dijelovi kolekcija izloženi su kao eksponati na Milanskom Trienalu.

[Mehmed beg Catic]

BiH izvezla obuće za 750 miliona KM


Izvoz obuće iz Bosne i Hercegovine lani je iznosio oko 750 miliona maraka.

Ovo pokazuje da je obuća jedan od najvažnijih proizvoda u BiH i jedan od najjačih izvoznih aduta naše zemlje.

Izvoz obuće, kamašni i sličnih proizvoda i dijelova lani je iznosio 750.717.783 KM, na osnovu podataka Vanjskotrgovinske komore BiH. To je za oko 45 miliona KM više nego godinu ranije.

Uvoz je lani iznosio 341.288.76 KM.

Najviše obuće izvozimo na razvijena evropska tržišta. Podsjetimo da se u velikom broju fabrika u BiH proizvodi obuća za poznate svjetske brendove.

U ove države smo lani izvezli najviše obuće:
1.Italija – 303.862.345 KM
2.Njemačka – 68.847.909 KM
3.Francuska – 66.787.831 KM
4.Austrija – 49.149.400 KM
5.Hrvatska – 38.729.194 KM
6.Slovenija – 38.396.305 KM
7.Slovačka – 35.069.883 KM
8.Mađarska – 31.806.996 KM
9.Holandija – 17.576.950 KM
10.Švedska – 11.154.443 KM

[abu seid]

ZZ Brka Brčko: Investicija od 3,5 miliona KM
04/02/2019 INVESTICIJE
Zemljoradnička zadruga Brka iz Brčkog tokom ove godine pustiće u rad novu hladnjaču i sušaru, kao i silose za skladištenje žitarica, što je ukupno vrijedno oko 3,5 mil KM.

Kako je za eKapiju rekao Adis Rahman, projekt menadžer u ZZ Brka, čekaju se građevinske i ekološke dozvole, pa se očekuje da će od momenta dobijanja dozvola objekti proraditi u roku do tri mjeseca.


U hladnjači i sušari biće zaposleno do 25 radnika. Konstrukcija je podignuta i čekaju se dozvole.

– Planiramo da je otvorimo do sezone šljive, ali čekamo priključke. Već imamo dogovore sa budućim kupcima o otkupu proizvoda. Fokusiraćemo se najviše na jagodu, jer je malo firmi u BiH koji rade smrznutu jagodu. Već sada imamo potrebu za 500 do 1.000 tona smrznute jagode, jer stižu upiti. Osim nje, radićemo i polutke šljive, a možda i višnju – istakao je Rahman.

Naveo je i da je u planu jasno definisanje dogovora sa kooperantima, kako bi na obostranu korist formirali proizvodnju određenih kultura u skladu sa potrebama tržišta.


– Što se tiče silosa, oni se dižu prvenstveno zbog skladišta pšenice i kukuruza, ali će možda biti potrebe i za sojom, koju smo do sada radili za Bimal. Do sada je kapacitet silosa bio 300 tona, a novom investicijom povećaćemo na 5.000 tona. Ponudićemo i stanovništvu mogućnost da ovdje uskladište žitarice, kako ih ne bi morali prodavati kada za to nisu povoljni uslovi. Nama je interes da ljudi koji se bave ovim kulturama mogu od toga i pristojno da žive – zaključuje Rahman.

Dodao je i da su ove investicije pomogle GIZ i SERDA, kao i partner iz Češke, uz finansije same ZZ Brka.

Imaju vrlo interesantan koncept. Zdrave grickalice. Sušeno voće i žitarice bez ikakvih konzervansa i prženja.
Tek su na početku i tek su počeli izbacivati proizvode.
Strane i domaće investicije. Orijentacija na jak izvoz u Evropu.

https://coopsnacks.wixsite.com/home/zasto-coop

[Zmaj]

HPtAnXM0RL0

Ako ćemo pošteno, BiH ima većih problema od tema koje dominiraju na političkoj sceni. Građani u EU idu brže od države, trbuhom za kruhom, jer od svog rada, sve teže žive u BiH. Prije odluka o EU integracijama i NATO-u, trebalo bi poraditi na povećanju plata.

[Mehmed beg Catic]

Odlični poslovni rezultati gornjovakufskog preduzeća ‘Tehnika’

Odlični poslovni rezultati postignuti su u proteklom periodu u preduzeću „Tehnika“ iz Gornjeg Vakufa, koje je počelo s radom 1996.

Radi se o firmi koja zauzima lidersku poziciju u proizvodnji namjenskih mašina i opreme za drvnu industriju, te visoku poziciju na tržištu u oblasti hidraulike, pneumatike i mašinske obrade metala.

-U 2018. povećali smo prouzvodne kapacitete i uspjeli ispoštovati sve dogovorene rokove, odnosno postaviti se na tržištu kao vodeći proizvođač mašina i opreme iz oblasti drvne industrije – kazao je Feni vlasnik i direktor kompanije Derviš Dželilhodžić.

Ističe da je, kontinuirano ulaganje u modernizaciju proizvodnog procesa i nove tehnologije, u konačnici rezultiralo povećanim izvozom na inostrana tržišta.

-Prošla godina je bila jedna od najuspješnijih, od osnivanja naše kompanije. Također, usvojeni su poslovni planovi za 2019., u kojoj su predviđene nove investicije, proširenje proizvodnih kapaciteta i otvaranje novih radnih mjesta – naglasio je.

Dodaje kako kompanija već nekoliko godina bilježi rast prihoda i da je to „zajednički uspjeh zaposlenika i menadžmenta“, te da se u proteklom periodu puno uradilo na podizanju kvalitete proizvoda.

-Svi naši proizvodi posjeduju CE oznaku, a sistem kvalitete je u potpunosti usklađen s najvećim svjetskim standardima. Tako posjedujemo certifikat ISO 9001 : 2015, standard za upravljanje kvalitetom proizvodnog procesa unutar kompanije – istaknuo je.

Po riječima tehničkog direktora Almira Dželilhodžića, vizija preduzeća je da se dalje razvija i otvori nova tržišta u zemljama u kojima nije zastupljeno sa svojim proizvodima.

U proizvodnom dijelu preduzeća trenutno je uposleno dvadeset radnika, a konkurs za prijem novih radnika, bravara i varilaca, je stalno otvoren.

-Kako se radi o deficitarnom kadru, najčešće sami vršimo obuku primljenih radnika kojima se, na taj način, pruža prilika za stabilna primanja i dugoročne radne ugovore – zaključuje Dželilhodžić.

http://miruhbosne.com/?p=47904

[Mehmed beg Catic]

Bosanska “nutella” uskoro na svjetskom tržištu

Veliki uspjeh koji je premium krem-namaz od lješnjaka pod imenom Maza, kompanije AC Food iz Velike Kladuše, postigao za kratko vrijeme, bio je povod ekipi Oslobođenja da posjeti ovu kompaniju i obiđe pogon prehrambene proizvodnje u Agrokomercu.

Naime, krem-namaz Maza do sada se našao na policama oko 800 prodajnih mjesta u Bosni i Hercegovini, a uskoro će se prodavati i u nekim od poznatih inostranih trgovinskih lanaca.

Riječ je o nekada dobro poznatom Agrokomercovom proizvodu, ali sa unaprijeđenom recepturom (koji su neki mediji nazvali “bosanskom Nutellom”, napomena BI).

Kako je istakao Edo Numić, direktor Direkcije za marketing i razvoj AS Holdinga, tim domaćih i internacionalnih eksperata i tehnologa radio je na receptu za Mazu sa 20 i 30 posto sadržaja lješnjaka, a u ponudi imaju i crunchy verziju sa hrskavim kuglicama žitarica.

Uskoro kreće izvoz

Asim Veladžić, šef smjene, kazao je da imaju odličan prijem novog proizvoda na tržištu, te da se namaz sve više približava njihovom najprodavanijem proizvodu – Tops biskvitima.

– Svake minute u BiH se proda po jedna tegla Maze. Trudimo se da podmirimo tržište, a uskoro ćemo i da je izvozimo u inostranstvo, ispričao je Asim.

Tehnički direktor u kompaniji AC Food u Velikoj Kladuši je Alen Badnjević iz Bosanske Krupe, koji je ispričao kako je tekla proizvodnja od 2017. godine, otkada AC Food ima proizvodni pogon u Agrokomercu.

– Proizvodimo krekere, supe, kafu, biskvite, proizvode od voća i povrća, te žele i čokolade. AC Food je jedina kompanija u regionu koja obrađuje kakao sirovinu i pravi smjese za čokolade koju koriste Vispak Visoko i mnoge druge fabrike i definitivno smo vodeća prehrambena industrija u BiH, kazao je Badnjević.

AC Food je dvanaesta poslovna jedinica od ukupno šesnaest iz AS Grupacije. Kod njih u Velikoj Kladuši sigurna radna mjesta pronašlo je 97 radnika i očekuju rast, kako proizvodnje tako i broja zaposlenih.



Novinarska ekipa je posjetila i proizvodni pogon biskvita Tops, koji je jedan od najstarijih i najpopularnijih proizvoda u BiH. AC Food je kupovinom proizvodnog pogona kupio i brend Agrokomerca, te zbog duge i respektabilne tradicije ne pada im na pamet da išta mijenjaju.

Proizvodne trake rade besprijekorno, a mašina koja proizvede biskvita više nego ijedna u regionu stara je čak 40 godina i kupljena je od prestižne britanske kuće Baker Perkins.

– Nikad nismo imali problema sa njom, radi kao švicarski sat, kazao je poslovođa Asim.

Pripremaju nove proizvode

Boravkom u Agrokomercu novinarska ekipa je probala i nekoliko eksperimentalnih proizvoda koji još nisu zvanično najavljeni, ali ekspertni timovi iz BiH, Turske i još nekih zemalja rade na njima.

Neke od čokolada koje planiraju uskoro izbaciti na tržište već izgledaju odlično, ali je proces finalizacije proizvoda dug i pažljivo se odvija pod budnim okom stručnih službi.

S obzirom na to da je Maza bila pun pogodak na domaćem tržištu, nema razloga da tako ne bude i sa nekim narednim proizvodom iz ove kompanije.

[Mehmed beg Catic]

Rekordni prihodi Euro Roala u prošloj godini


Doboj Jug, 6. februar 2019. – Euro Roal, kompanija kćerka Hifa Oil i vodeći distributer Aluminijskih , PVC LB. Profila, materijala od Inoxa, polikarbonata i pleksiglasa, ostvarala je u protekloj 2018. godini najbolji poslovni rezultat od svog osnivanja, sa ukupnom realizacijom koja je iznosila 31 milon KM.

Time je ostvaren rast prometa za oko 30%, u odnosu na 2017. godinu, i ostvaren kontiunuitet snažnog rasta ove kompanije. Kao razloge za uspješno poslovanje u Euro Roalu ističu visok stepen konkurentnosti, inovativnost i stalno unaprijeđenje kvaliteta servisa.

“Rast prometa od 30% odnosno 6,7 miliona više u odnosu na 2017. godinu pokazao se kao rezultat ispravne poslovne politike svih ovih godina i zalaganja svih zaposlenih. Kvalitet proizvoda, servis, logistika, brzina isporuka, kao i velika lepeza asortimana i pravci na trzištu na kojima djelujemo, učinili su nas neprikosnovenim liderom u ovoj branši na tržištu Bosne i Hercegovine. Važno je istaći da rast bilježimo u svim našim odjelima, kako u odjelu Aluminij konstrukciono-građevinski profili, tako i u odjelu Aluminj Industrije, odjelu Inoxa, te odjelu prodaje PVC LB.Profila i okova”, izjavio je Admir Djedović direktor kompanije Euro Roal.

Djedović je istako da posebno raduje što je zabilježen rast prihoda od izvoza u zemlje regiona.

“Cilj nam je dalje jačanje izvoza prema zemljama regiona i to u oblasti konstrukcionih profila i prema industrijskim potrošačima. Također, svoj doprinos su dali i podružnice u Hadžićima-Sarajevu i Cazinu koje iz godine u godinu bilježe izvanredne rezultate”, riječi su Djedovića.

Euro Roal posluje od 2011. godine. Sjedište kompanije je u Doboj Jugu, sa podružnicama u Cazinu i Hadžićima kod Sarajeva. Svoje poslovanje diverzificirali su u dva pravca.

Prvi koji se odnosi na industriju, kojeg čine odjel Inox i odjel za Aluminij namijenjen industriji, kao što su limovi i pločevine u kvalitetu, kao i pocinčani limovi. Drugi pravac su konstrukcioni – građevinski profil, tj. sve za tzv. zatvaranje objekata.

[Mehmed beg Catic]

Nadam se da ce ovaj proizvod da postane jos popularniji i da ce potraznja da raste jer su i sastojci nesto sto se moze da uzgaja u Bosni: ljesnjaci , ulje od suncokreta, secer jer to je nama potrebno sto vise, da se prave finalni proizvodi a koji koriste lokalne sastojke.

Ethem Numić: Šta se krije iza uspjeha Maze?

Maza, lješnjak namaz iz kompanije AC Food za samo dva mjeseca osvojio je simpatije mnogih izbirljivaca i sladokusaca. Prodaja je prema zvaničnim podacima premašila sva očekivanja, a o Mazi se govori samo pozitivno o čemu svjedoče lajkovi i pozitivni komentari na društvenim mrežama čiji broj prelazi milion.

Prema riječima uposlenika kompanije koja proizvodi ovaj namaz, Maza je razgrabljena sa polica trgovačkih radnji, a u prvom mjesecu prodaje je prebacila planirane količine za blizu četiri puta.

S obzirom da to nije čest slučaj nekog bh. proizvoda porazgovarali smo sa voditeljem ovog projekta Ethemom Numićem, direktorom Direkcije za marketing i razvoj AS Holdinga.

Lješnjak namaz Maza u prva dva mjeseca nakon izlaska na tržište ostvario je veliki uspjeh. Kako je sve krenulo i kako ste napravili ovaj proizvod?

Tačno je da je interesovanje za Mazu ogromno. Jučer sam dobio informaciju od vlasnika, gospodina Hrvića da su ga neki trgovci i dugogodišnji poslovni partneri zvali i pitali da li mogu dobiti dvije palete Maze preko veze. Proizvodnja radi 24 sata kako bismo mogli zadovoljiti ovakve upite. Kada smo interno u AS grupaciji razgovarali o kreiranju ovog proizvoda u grupi kremnih namaza, odlučili smo da napravimo premium proizvod koji neće biti samo sličan najprodavanijima, nego 30-40 posto bolji od njih. Samo tako će vrhunski kvalitet biti primjetan. To znači da smo po glavnim osobinama proizvoda, po kojima kupci biraju proizvode, a to su količina lješnjaka, vrsta sirovina, udio šećera itd., morali napraviti značajne iskorake. Postavili smo ljestvicu vrlo visoko.

Da li ste bili skeptični?

Ako ste odlučni da po svaku cijenu dođete do krajnjeg cilja i ostvarite visoko postavljene kriterije, onda morate biti spremni na velika odricanja i vjerovati u projekt i tim. Razvojni tim Maze od početka je znao da nema plana B. Čvrsto smo odlučili napraviti najbolji proizvod na tržištu. Kad znate da nema plana B i da morate napraviti najbolji proizvod trebate samo zasukati rukave. Bilo je dana kada se radilo i do iza ponoći.

Postoji li neki recept kako se to radi?

Projektni tim je morao izaći van granica klasičnog razmišljanja. Prosječni udio lješnjaka u proizvodima na tržištu je 5-16 posto. Mi smo kupcima htjeli ponuditi daleko više, da imamo Mazu sa 20 posto i 30 posto udjela lješnjaka. Maza je za razliku od drugih proizvoda kreirala jednu posebnu premium kategoriju, kategoriju lješnjak namaza za razliku od kakao kremnih namaza koji imaju manje od 20 posto udjela lješnjaka. To je po kvalitetu viša kategorija.





Kod ovih proizvoda sa više udjela lješnjaka, u ljetnim periodima zbog povećane temperature, može doći do izdvajanja kvalitetnih ulja iz lješnjaka na površinu lješnjak namaza. Ta pojava ne znači da je proizvod loš. Kvalitet ostaje isti, proizvod treba samo promiješati prije upotrebe.

Imate li neki savjet šta je u vremenu u kojem živimo potrebno sve uraditi da bi se napravio dobar proizvod?

Sakupljanje podataka i data mining vrlo je bitno, kako iz velike količine podataka izvući ono esencijalno i sklopiti cijelu sliku. Precizan plan i izdjeljeni zadaci igraju vrlo važnu ulogu. Povjerenje i timski rad također su izuzetno bitni. Kao cilj smo postavili napraviti najukusniji i zdravstveno kvalitetniji proizvod.

Ovaj zadatak koji smo postavili ispred sebe zahtijevao je puno znanja i eksperimenata. Tim sastavljen od stranih i domaćih tehnologa imao je zadatak koji nisu mogle riješiti ni najveće internacionalne kompanije. Veliki doprinos su dale kolege koji su iskusni operateri na proizvodnoj liniji koja ima neke svoje posebnosti koje su puno uticale na kvalitetu finalnog proizvoda. Smanjili smo udio šećera u odnosu na većinu proizvoda na tržištu za oko 30%. To smo postigli optimalnim kombinacijama vrsta kvalitetnih lješnjaka i drugih sastojaka. Ni najveće svjetske kompanije nisu uspjele ovo napraviti, a da proizvod i dalje ostane dovoljno sladak. Prva testiranja lješnjaka i poređenja sa finalnim proizvodima , dali su odlučujući smjer projektu.

Još jedan izazov je bio zamijeniti jeftino palmino ulje, drugim kvalitetnijim uljima. Nakon puno degustiranja optimalna kombinacija bilo je ulje sjemenki pamuka i suncokreta koje je bogato mineralima, zdravim omega-6 masnim kiselinama i fitosterolom.

Šta je ipak od svega u ovom projektu bilo najvažnije; receptura, dizajn ili nešto treće?

Bitan je cijeli koncept, a svi pojedinačni elementi su podjednako važni. Mi kad kreiramo nove proizvode stvaramo koncepte, a koncepti pored funkcionalnih benefita za kupca kao što su okus, dodatak lješnjaka, manje šećera, imaju i vrlo primjetne tačke diferenciranja proizvoda. Tako smo napravili zdravstveno prihvatljiviji proizvod bez palminog ulja i proizvod sa hrskavim pahuljicama žitarica za crunchy palačinke. Ovo je interesantno posebno djeci. Što se tiče odraslih oni su nam rekli da Mazu uglavnom kusaju.




Pored izvrsne recepture testirali smo 6-7 vrsta dizajna i odlučili se za, mlađim generacijama, najprihvatljiviji dizajn. Oni su sami izabrali izgled Maze glasanjem.
Na kraju, kad smo testirali cijeli koncept, posebnom metodologijom došli smo do fantastičnog rezultata. 91% ispitanika koji su probali Mazu, dali su joj odlične ocjene 4 ili 5, to znači da od njih 10,9 kaže da im je super.

Šta možete poručiti ostalim bh. kompanijama u smislu stvaranja premium brendova?

Ako imate pozitivnu atmosferu u svom poslovnom okruženju i punu podršku onda možete dostići iznadprosječne rezultate. U samom procesu puno je uspona i padova, neuspjelih pokušaja i ponovnog motiviranja tima da krene naprijed. Ovo je 14-a, finalna verzija Maze. Nije bilo lako u cijelom procesu krenuti uvijek dalje.
Sve kockice u mozaiku su podjednako važne, svi članovi tima igraju isto važnu ulogu. Maza timu je veliko zadovoljstvo nakon izlaska proizvoda na tržište čitati sjajne komentare o proizvodu. Maza je postala i pozitivna tema društvenih mreža.
Visoko postavljeni ciljevi, požrtvovan rad do sitnih detalja i nepostojanje plana B, gdje smo svi fokusirani samo na jedan jedini plan A, glavni su faktori uspjeha Maze. U nju je ugrađeno puno emocije i rada, zato je ona je postala svima draga, za sMAZAti i naMAZAti.

[Zmaj]

FBiH u januaru naplatila skoro 30 miliona KM javnih prihoda više nego isti mjesec 2018.



Porezni obveznici Federacije BiH u januaru 2019. godine uplatili 414.530.971 KM javnih prihoda za koje je nadležna Porezna uprava Federacije BiH, što je za 29.815.498 KM više u odnosu na januar 2018. godine ili iskazano u procentu više za 7,75 posto.

U januaru 2019. godine u odnosu na januar 2018. godine ukupna naplata direktnih poreza veća je za 10.815.628 KM, ili iskazano u procentu za 8,49%.
U strukturi direktnih poreza naplaćeno je:

- poreza na dobit u iznosu od 20.760.461 KM, što je više za 18,63 % ili 3.259.856 KM, od čega je zabilježen rast naplate poreza na dobit preduzeća za 19,98 % ili za 2.638.290 KM i naplate poreza na dobit banaka i drugih finansijskih institucija za 14,47 % ili za 621.566 KM;

- porezi na imovinu naplaćeni su u iznosu od 16.701.816 KM, što je više za 0,03% ili za 5.786 KM;

- ostali porezi naplaćeni su u iznosu od 90.372 KM što je za 41,29% ili za 63.555 KM manje;

- porez na dohodak naplaćen je u iznosu od 38.045.277 KM, što je povećanje za 15,90% ili za 5.220.351 KM;
-
naknade i takse naplaćene su u iznosu od 39.020.163 KM, što je povećanje za 0,69% ili za 267.445 KM.



U januaru 2019. godine naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i nezaposlenost u ukupnom iznosu od 276.005.631 KM, što u odnosu na januar 2018. godine predstavlja povećanje za 18.958.509 KM ili iskazano u procentu za 7,38 %.

Naplaćeni doprinosi u januaru 2019.godine iznose:
doprinosi za PIO/MIO 156.724.537 KM;
doprinosi za zdravstveno osiguranje 106.896.518 KM;
doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti 12.384.576 KM.

Broj zaposlenih u Federaciji BiH


Prema službenim evidencijama iz Jedinstvenog sistema registracije, kontrole i naplate doprinosa broj zaposlenih u Federaciji BiH prema prebivalištu zaposlenika na dan 31.1.2019. godine je 523.461 i u ovom broju zaposlenih nisu uključena lica koja prihode ostvaruju po osnovu ugovara o djelu, privremenim i povremenim poslovima i ugovora o autorskom djelu.

Porezna uprava se zahvaljuje svim poreznim obveznicima koji uredno izvršavaju svoje porezne obaveze i poziva sve porezne obveznike da posluju legalno, da svoj novac koriste za unapređenje poslovanja, investicije, razvoj, za isplatu plaća zaposlenicima, a ne da teško zarađeni novac troše na plaćanje kazni i kamata. Porezna uprava poziva obveznike da svoje obaveze izvršavaju blagovremeno, da ih dobrovoljno prijavljuju i plaćaju, da prijave svakog radnika, odnosno da posluju u skladu sa poreznim i drugim važećim propisima jer je to najbolji i najsigurniji način poslovanja.

https://www.klix.ba/biznis/finansije/fb ... /190206043

[Mehmed beg Catic]

U Sarajevu otvoren novi Choco boutique Mak Zara


U sarajevskom trgovačkom centru Mercator u Ložioničkoj ulici otvoren je novi Choco boutique Mak Zara, prenose Poslovne Novine.

Radi se o potpuno novom konceptu shopova bosanskohercegovačkog brenda čokolada Mak Zara, koji će u okviru ponude pored svojih poznatih pralina i čokolada imati i Lavazza espresso, te različite napitke od kafe, svaki put uz gratis pralinu.

“Ljubiteljima slastica vrhunskog kvaliteta u našem novom shopu ponudit ćemo više od 30 različitih vrsta pralina i čokolada, među kojima se izdvaja Ruby pralina. Ruby čokolada je ružičaste boje, a dobila je ime po prirodnoj crveno-ljubičastoj boji kakaovca od kojeg se proizvodi. Tu su i slastice od suhog voća i meda prelivene čokoladom. U ponudi će se nalaziti i veliki broj premium poklona za posebne prilike”, riječi su Armina Hodžića, direktora Mak Zare.

Mak Zara je prva manufaktura za proizvodnju i prodaju čokoladnih pralina i ostalih konditorskih proizvoda u Bosni i Hercegovini po uzoru na belgijske praline. Iz Mak Zare danas izlazi oko 40 vrsta ručno rađenih proizvoda prepoznatljivog kvaliteta i dizajna, koji su djelo domaćih stručnjaka.

Brend je prepoznatljiv po pralinama koje, osim okusima, plijene pažnju posebnim pakovanjima sa porukom u kojoj dolaze. Mak Zara svoje poslastice plasira širom Bosne i Hercegovine. Ovaj domaći brend zastupljeni je u tržnim lancima Bingo, Mercator, u Konzum marketima, dm drogerie marketu, Tropic marketima, Hoše komercu, te nekim cvjećarama i specijalizovanim trgovinama, kao i u vlastitom shopu koji se nalazi u BBI centru u Sarajevu.

“Zadovoljni smo kako se razvija poslovanje kompanije. U prošloj godini povećali smo prihode od prodaje za 35 posto. Mak Zara je dokaz da naše tržište pozitivno reagira na kvalitet, te da znanje i inovacije koje primjenjujemo, nailaze na odličan prijem kod ljubitelja vrhunskih čokoladnih slastica”, kazao je Hodžić.

http://miruhbosne.com/?p=47971

[Zmaj]

cvDO4zSnfks

Koliko je u privredi teško vratiti se na prijašnje pozicije, znaju u tuzlanskoj Solani. U 2018., zabilježili su najbolje poslovne rezultate još od ratne 1992. godine. S novim vlasnikom kreću u osvajanje novih tržišta u Evropi, ali i Aziji. Na bazi, kako ističu - kvaliteta soli.

[Mehmed beg Catic]

Bingo se dobro pozicionirao za ovu trgovinu pa ima 2 centra za prodaju u Orasju, tri u Brckom ima i u Bosanskoj Gradisci a i u V.Kladusi

Stranci, prvenstveno Hrvati, masovno dolaze u Bosnu u šoping!


Ako je suditi prema zvaničnim podacima, opštine Velika Kladuša i Orašje su najfrekvetnije opštine u Bosni i Hercegovini. Iz susjedne Hrvatske se dolazi u šoping avanture i pri tome se kupuju ama baš sve, jer je jeftinije nego kod komšija.

Razlog za ovo je više nego očigledan, Bosna i Hercegovina sa stopom poreza na dodanu vrijednost (PDV) od 17 % idealna je destinacija za ljude koji žele jeftinije da prođu prilikom kupovine. Prilikom kupovine kupci zadržavaju račune, koje uredno popunjavaju na obrascu za povrat PDV-a. I tu se bilježe rekordi.

Kako je za BUKU izjavio Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje strani državljani su popunili ukupno 405781 zahtjev za povrat PDV-a ukupne vrijednosti preko 17 miliona KM u 2018. godini. Ovo je ujedno i rekordna godina kada je u pitanju broj podnesenih zahtjeva za povrat PDV-a, jer su strani državljani po osnovu samo ovih podnesenih zahtjeva u domaćim kasama ostavili najmanje 121 milion konvertibilnih maraka.

“Svake godine imamo porast broja stranih državljana koji kupuju robu u Bosni i Hercegovini i iznose van carinskog područja Bosne i Hercegovine. Po graničnim prijelazima se tačno vidi u kojim područjima najviše dolaze strani državljani u Bosnu i Hercegovinu u kupovinu. Uglavnom su to pogranična područja gdje dolazi veliki broj stanovnika iz susjedne Hrvatske i Srbije u kupovinu u BiH” rekao je Ratko Kovačević za BUKU.

Prema podacima koje smo dobili iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine najviše zahtjeva podneseno je na graničnom prelazu Orašje- 54 287, ukupne vrijednosti PDV-a preko 2,3 miliona KM!

Granični prelaz Hukića Brdo je rekorder kada je u pitanju iznos PDV-a – iznos povraćenog novca je trebao biti 2,614,601 KM u 45 042 zahtjeva, koji su podnijeli strani državljani.

Slijede granični prelazi Izačić, Brčko, Gradiška pa Bosanska Dubica.

Kako se navodi na sajtu Uprave za indirektno oporezivanje “Fizička lica koja nemaju stalno mjesto prebivališta u Bosni i Hercegovini imaju pravo na povrat PDV-a na robu koju kupe u Bosni i Hercegovini i iznesu je izvan Bosne i Hercegovine, osim na mineralna ulja, alkohol i alkoholna pića i prerađevine od duhana. To znači da su građani Hrvatske ostavili mnogo više novca, jer nisu mogli izvšiti povrat poreza na ovu, veoma traženu, visoko akciznu robu.

Podsjetimo da je najmanji iznos na koji se može izvršiti povrat poreza na dodanu vrijednost u Bosni i Hercegovini je, prema Instrukciji Uprave za indirektno oporezivanje, a prema članu 10., 100 KM.

http://miruhbosne.com/?p=48021

[Mehmed beg Catic]

Firma “Žaluzine style” nakon 10 godina poslovanja, planira izgradnju novog objekta

“Žaluzine Style” d.o.o. je renomirana firma koja se bavi proizvodnjom PVC i Al-u stolarije, izradom i montažom žaluzina i trakastih zavjesa.

Izrađuju, montiraju i dostavljaju roletne, harmonika vrata, te rolo zavjese sa ili bez štampe. Zapošljavaju 20 radnika.

Vlasnica, Sabina Kavaz, ističe da je firma počela sa radom 2008. godine, a da je osnovna djelatnost proizvodnja PVC i Al-u stolarije, izrada i montaža žaluzina, roletni i trakastih zavjesa, i to po mjerama i željama kupaca.

Trenutno je zaposleno 20 radnika i na tome se neće stati. Naime, plan je uskoro započeti izgradnju novog proizvodnog objekta u poslovnoj zoni Zenica 1.

Kada je u pitanju poslovni ambijent, Sabina Kavaz napominje da po tom pitanju država čini malo toga. Prije svega potrebno je ukinuti neke od brojnih parafiskalnih opterećenja, te smanjiti doprinose na plate, koji u federaciji iznosi 72 procenta i najviši su u Evropi. Sve ove mjere, kaže, “omogućile bi povećanje plata, zaposlenosti, potrošnje, a u završnici i povećanja ekonomskog rasta.” (R. Šabanović)

http://zenicainfo.ba/2019/02/08/biznis- ... g-objekta/

[Mehmed beg Catic]

Općina Tešanj kreće u projekt izgradnje Eko Oaze jezero Rastoke


Općina Tešanj izabrala je idejnog projektanta za izgradnju Eko Oaze jezero Rastoke.

Firma Shad Invest odabrana je kao najpovoljniji izvođač, i ovih dana potpisat će ugovor nakon kojeg kreću u izradu cijelog projekta.

“Nakon završenog poziva, Općina je našu ponudu od 8.424,00КМ odabrala kao najpovoljniju. Od općine očekujemo uskoro da nam jave datum kada ćemo potpisati ugovor i nakon toga mi krećemo u realizaciju projekta”, kazali su iz Shad Invest-a.

Riječ je o projektu kojim Općina Tešanj, prostor oko jezera Rastoke, želi urediti u svrhu bolje promocije sporta, rekreacije i turizma.

Ukupna površina zemljišta na ovoj lokaciji je oko 60.000 m2, a locirano je 200 m od urbanističkog centra Jelaha.

Iz Općine Tešanj su kazali da centralni sadržaj Eko Oaze čini jezero površine cca 15.000 m2, a ovim projektom je predviđeno da se oko njega izgrade pješačke i biciklističke staze.

“Duž pješačkih staza planirani su drvoredi, klupe za odmor i poseban dio planiran je za izgradnju dječijeg igrališta. Veći dio površine je neuređen i zapušten, jer se radi u najvećem dijelu o nekadašnjem koritu rijeke Usore. Ono što je još predviđeno jeste da se jezero uredi i kao ribolovna staza i tako privuče sve zaljubljenike u ribolov. Cijela izgradnja prati Regulacioni plan Centar Jelah”, rekli su iz Općine.

Zamišljeno je da se cijeli prostor uredi kao mjesto za budući razvoj turizma.

Predviđaju da će prva faza radova biti završena do kraja 2019. godine.

http://miruhbosne.com/?p=48074

[Mehmed beg Catic]

Osnovao firmu u BiH koja raste i treba još radnika


Poduzetnik Ajdin Karabeg, sa adresom stanovanja u Austriji odlučio je još 2011. godine osnovati firmu Sika limarstvo d.o.o. u svom Sanskom Mostu, sa tada samo dva uposlenika.

Firma trenutno zapošljava 32 radnika, a nedavno je izgradila i novi objekat.

Ove godine, zbog proširenja posla, imaju potrebu za još 20 radnika (zavarivača, bravara, CNC operatera kao i pomoćnih radnika) što je sigurno dobra vijest za sve one koji traže posao u tom kraju.

– Poslujemo u dva poslovna objekta, novoizgrađeni poslovni objekat je za firmu Sika limarstvo doo bila velika investicija, ali ujedno i veliko rješenje proizvodnog prostora za budućnost firme – Kazao je Karabeg.

Cjelokupna proizvodnja namijenjena je izvozu u Austriju i Njemačku. Karabeg kaže kako se, vremenom, izgradnja ovakvog proizvodnog pogona pokazala kao potreba, a želja mu je bila da to bude baš u njegovom rodnom mjestu.

U protekloj godini firma Sika limarstvo d.o.o je uspješno završila projekat certifikacije, čime posjeduje tri certifikata koji su bili neophodni za proširenje poslovne saradnje.

Dodaje kako su njegova iskustva, kada je riječ o ulaganjima u BiH, veoma pozitivna i da je naišao na izuzetno dobar prijem kod javnosti i lokalnih vlasti.

Uz to, Karabeg je 2018. osnovao drugu firmu koja se bavi laserskim rezanjem. Novoosnovana firma „Ferroplast Pro d.o.o.“ također se nalazi u Industrijskoj zoni bb-Šejkovača, Sanski Most.

„Ferroplast Pro d.o.o.“, nije isključivo izvozno orijentisana firma, vrši usluge rezanja pretežno domaćim firmama i stanovništvu.

Inače, na području općine Sanski Most, zahvaljujući ulaganjima Sanjana koji žive i rade u inostranstvu, u proteklih godinu dana otvoreno je više od 300 radnih mjesta.

[Zmaj]

AC Food povećao izvoz za 50 posto



Bosanskohercegovačka prehrambena industrija AC Food povećala je izvoz u prošloj 2018. za skoro 50% u odnosu na 2017. godinu.

Najvažnija tržišta za proizvode AC Food-a su SAD, Australija, Hrvatska, Slovenija, zemlje Bliskog istoka, Njemačka, te zemlje Skandinavije. Od svih proizvoda, najveći udjel u izvozu bilježi brend Tops.

“Naši proizvodi se nalaze na policama velikih trgovačkih lanaca, ali i tzv. etno marketa. Razlog za ovo enormno povećanje izvoza u prošloj godini je u sve kvalitetnijim proizvodima, prilagođenim strategijama svakom pojedinačnom tržištu. Pokušavamo i uspijevamo u tome, pronaći za naše proizvode nove kanale prodaje. Sa investicijama u nove tehnologije, vjerujemo da ćemo u tom smislu još snažnije ‘napasti’ tržište EU koje nam je zbog blizine i drugih prednosti, prirodni prostor za širenje”, izjavio je Ševal Delić direktor kompanije AC Food.

Najviše je porastao izvoz u Hrvatsku. Osim Topsa koji je vodeći, značajan udio u izvozu ima i proizvodnja privatnih marki za regionalne trgovačke lance.

Izvoz kojeg je AC Food realizirao u protekloj godini ujedno je najbolji rezultat koji su Agrokomercovi brendovi i proizvodi postigli u posljednjih šest godina.

U 2019. godini očekuju dodatno povećanje izvoza kroz otvaranje novih tržišta, te listiranje novih proizvoda u nove trgovačke lance.

AC Food je osnovan 2017. godine, članica je AS Holdinga i nastala je kao kompanija koja je preuzela proizvodnju Agrokomercovih brendova. Konstantnim investicijama u inovacije, nove tehnologije i zapošljavanje AC Food zajedno sa ostalim članicama AS Holdinga razvija bosanskohercegovačku privredu u cjelini.

Izvozna orijentiranost čini ove kompanije posebno značajnim za povećanje konkurentnosti i razvoj bosanskohercegovačke prehrambene industrije.

https://www.biznisinfo.ba/ac-food-povec ... -50-posto/