To su pare koje nece icu u sokacki budzet, nece ici njihovim prodavacima, automehanicarima, frizerima tj svi ono na sta trose pare u Bosni
Stranci prošle godine u Bosni ostavili preko 120 miliona KM. Slavonci sami 44 mil.
Prekogranični šoping-turizam u Bosni i Hercegovini i dalje cvate i sve više Slavonaca prepoznaje prednosti susjedne zemlje kao povoljne šoping-destinacije, o čemu svjedoče i podaci o potrošnji u prošloj godini, piše Glas Slavonije.
Strani su državljani lani, pri napuštanju carinskog prostora Bosne i Hercegovine, na graničnim prijelazima podnijeli čak 405.781 zahtjev za povrat poreza na dodanu vrijednost (PDV), gotovo 55.000 više nego u 2017., u ukupnom iznosu većem od 17,6 miliona konvertibilnih maraka (KM), ili približno 67 mil. kuna.
Povrat PDV-a ostvaruju na robu kupljenu u vrijednosti od minimalno sto konvertibilnih maraka (oko 400 kuna) koju iznose izvan carinskog područja te države. Carinskoj službi na uvid daju račune, robu i original popunjenog obrasca za povrat poreza.
Prema podacima koje je Glasu Slavonije dostavio Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, povrat PDV-a zatražen je za robu kupljenu u vrijednosti većoj od 121,2 miliona KM (više od 460 mil. kuna). Pokazatelji govore da su strani državljani u blagajnama susjedne nam zemlje lani ostavili čak 74 mil. kuna više nego lani – piše ovaj portal.
– Po graničnim prijelazima vidi se u koja područja najviše dolaze strani državljani u Bosnu i Hercegovinu u kupovinu. Uglavnom su to pogranična područja kamo dolazi veliki broj stanovnika iz Hrvatske i Srbije – napominje Kovačević.
Zbog ušteda koje ondje ostvaruju odlazak Slavonaca u prekogranični šoping dugogodišnja je praksa, posebno stanovnika županjske i brodske Posavine, koje od Bosne i Hercegovine dijeli rijeka Sava.
Primjerice, brojni mještani Gunje biciklom ili pješice svakodnevno odlaze u Brčko, prijeđu most i odmah su u centru grada. U Bosni i Hercegovini kupuju 17 posto jeftinije, kolika je jedinstvena stopa PDV-a na koju kao strani državljani imaju pravo povrata. Na graničnim prijelazima prema Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji lani je podneseno ukupno 139.832 zahtjeva (u prosjeku 383 dnevno) za povrat više od 6,4 mil. konvertibilnih maraka PDV-a, odnosno 24,4 milijuna kuna za robu koju su ukupno platili približno 44,2 miliona KM, odnosno oko 168 mil. kuna.
Po broju zahtjeva na području BiH prednjači granični prijelaz Orašje. Ondje je lani podneseno 54.287 zahtjeva za robu kupljenu u vrijednosti 15,8 mil. KM, odnosno 60 mil. kuna. Kada je riječ o prijelazima prema Slavoniji – slijede Brčko, Gradiška, Šamac i Brod. U prošloj je godini na tim prijelazima podneseno čak 17.781 zahtjev više nego u 2017., a podaci govore da su Slavonci u šoping-centrima oraške i brodske Posavine u 2018. ostavili 7,9 mil. KM, odnosno preko 29 mil. kuna više nego godinu prije.
Najviše su trošili kupci koji su u Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine ulazili preko graničnog prijelaza Gradiška. Njihovi računi na temelju kojih su podnosili zahtjeve za povrat PDV-a u prosjeku su iznosili 445 KM (oko 1700 kuna), a na ostalim su se prijelazima iznosi računa kretali od 280 do 293 konvertibilne marke (oko 1100 kuna).
Proteklog su se petka pred prodajnim centrom Fis u Brčkom, jednoj od omiljenih šoping-destinacija stanovnika Cvelferije, mogli vidjeti brojni automobili županjskih registracijskih oznaka. Kupuju sve – od “špeceraja”, odjeće do bijele tehnike i namještaja.
– Mi Gunjanci oduvijek smo bili orijentisani prema Brčkom, ondje smo kao kod kuće. Dijeli nas i spaja oko 800 metara dug most preko Save, a Županja je, ilustracije radi, od Gunje udaljena 30-ak kilometara. Proizvodi u Fisu su jeftiniji nego u našim trgovinama i još dodatno dobijemo povrat poreza – kaže nam Stjepan, koji je, kaže, sa suprugom došao kupiti namirnice za proslavu dječjeg rođendana.
– Osjetne uštede su na napitcima, a da ne govorimo o drugome. Primjerice, sokovi Jana koje naša djeca rado piju gotovo su upola jeftiniji, a velika je razlika i u cijeni piva. Posebno kada se nešto slavi, itekako se isplati doći – ističe. Dodaje da stanovnici Cvelferije preko granice odlaze i po lijekove, automehaničaru, frizeru, kozmetičaru, ali i liječniku, zubaru, po dioptrijske naočale…
– Šta god nam zatreba, ovdje se može naći povoljnije nego kod nas i uopće nemamo potrebu odlaziti u Županju, Vinkovce ili Osijek – poručuju supružnici.
I Županjci su se udomaćili u susjednome Orašju. Osim odlaska u šoping i uživanja u bosanskim specijalitetima na žaru, preko granice pune rezervoare svojih automobila, kupuju duhan, brojni mladi pohađaju Centar studiranja u Orašju koji djeluje pri Sveučilištu Mostar, vikendima preko granice odlaze u provod, ondje organizuju i svadbe. Mara iz Županje je stalni kupac prodavnice Yimor iz Domaljevca koja ima svoj prodajni centar u Orašju i kaže da je prezadovoljna ponudom. Jučer je, pohvalila se, jabuke plaćala manje od dvije, a banane oko šest kuna za kilogram.
– Doista je sve povoljno, od mliječnih proizvoda, slatkiša, tjestenine, sokova do sredstava za čišćenje. I naravno, obavezno sam svratila u Orašje po pola kilograma duhana za 11 maraka – kazala je.
Pravo na povrat PDV-a u BiH strani državljani ne ostvaruju na mineralna ulja, alkohol i alkoholna pića te prerađevine od duhana. To znači da Slavonci u Bosni i Hercegovini ostavljaju mnogo više novca od iznosa dobivenog na temelju podnesenih zahtjeva, jer povrat poreza na ovu, inače vrlo traženu robu s vrlo visokim trošarinama ne mogu dobiti. Treba napomenuti da BiH ima najveće nelegalno tržite duhanom i duhanskim prerađevinama u regiji, utvrdili su u British American Tobaccou na temelju istraživanja koje su proveli i proslijedili ga i vlastima Bosne i Hercegovine. Na crno tržište otpada gotovo 50 posto svih takvih proizvoda.
:Studyy:
