Ekonomija Bosne i Hercegovine

[Mehmed beg Catic]

Slicna vijest kao i ona prije, vazno je da su Bosnjaci subjekat (vlasnici ) a ostali, a pogotovo da su u ovom slucaju vlasi, objekat ( kmetovi ).

Gračanica poput Tešnja: Firme upošljavaju radnike iz genocidne stvorevine

Načelnici odjeljenja Opštinske uprave Petrovo (nekadašnje Bosansko Petrovo Selo), održali su sastanak sa rukovodstvom firmi “Fortunato” iz Gračanice i “Paul Green” iz Austrije, koji su u potrazi za stotinu novih radnika za pogon u Gračanici.

Budućim obućarima, kako je istaknuto u pismu namjere kojim su se predstavnici pomenutih firmi obratili opštini Petrovo, nude se “primanja koja su među najboljima u tom sektoru, motivirajuća radna atmosfera, plaćeni topli obrok, osigurani prijevoz, te radno vrijeme od 07:00 do 15:00 sati”.

Na sastanku je dogovoreno da se u srijedu, 06.03.2019. godine, u prostorijama restorana Cedam u zgradi opštine u Petrovu, sa početkom u 18:00 sati, održi sastanak sa zainteresovanima za posao u pogonu u Gračanici, na kom će direktno od vlasnika firme moći saznati sve potrebne detalje.

-Veliki broj Gračanlija bavi se biznisom. Oko 1450 poslovnih subjekata aktivno djeluje u Gračanici. Izgleda da ova uspješna općina u entitetu FBiH ima potrebu za dodatnim radnicima a njih, vidimo to, traži i u manjem entitetu.

Odranije već u Tešnju opskrbu pronalaze radnici iz Doboja, koji i autobusom svakodnevnom dolaze na posao u ovu privredno razvijenu sredinu.

http://miruhbosne.com/?p=48722

[Mehmed beg Catic]

Od lokalnog biznisa do top 5 kompanija u regionu


Tešanjska AS grupacija, koja je do prije desetak godina bila lokalna porodična firma, danas je najveća prehrambena industrija u BiH i na korak od ulaska u 5 najvećih u regionu.

Ovaj put prevalili su zahvaljujući stalnim akvizicijama i velikim ulaganjima u preuzete kompanije.

Grupacija nije prezela od zalaganja imovine i uzimanja kredita, ali je svaku marku trošila namjenski – za razvoj proizvodnje i osvajanje novih tržišta, a u posljednje vrijeme sve više i za brendiranje.

Ova grupacija ne namjerava stati i nastavit će se razvijati krupnim koracima. Naime, Austrijska razvojna banka i AS Holding potpisali su u januaru ove godine ugovor o kreditnoj liniji od 10 miliona eura koji će omogućiti nove investicije i zapošljavanja. Ovim aranžmanom omogućen je dalji rast i razvoj proizvodnje.

– AS Holding je korak bliže cilju ulaska među pet najvećih prehrambenih industrija u regiji – kazao je tada Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Holdinga.

Kako je sve krenulo

Inače, prvu trgovinu otvorili su daleke 1988, a kompanija AS je osnovana 1996, nakon čega počinju i s proizvodnjom. Veliki uspon započeli su 2007. godine kada su preuzeli kompaniju Kent u Visokom. Riječ je o prvoj akviziciji u kojoj je jedan domaći proizvođač kupio stranu firmu. Akvizicija je okončana 22. jula 2007, i tada je to odjeknulo kao senzacija.

Kako smo ranije pisali, drugi ključni momenat dešava se tri godine kasnije, kada AS preuzima visočki Vispak, što je bila jedna od najznačajnijih akvizicija u sektoru proizvodnje hrane u Bosni i Hercegovini.



AS Group 2013. preuzima vodu Oaza, a potom slijedi prelomna godina, 2014., kada tešanjska firma preuzima sarajevske gigante Klas i Sprind, kao i Mlin i pekare Ljubače i time postaju jedan od lidera u proizvodnji hrane na domaćem tržištu.

Druga ključna godina je 2017, kada je preuzet krajiški gigant Agrokomerc, nakon čega su oživljeni brojni pogoni ovog preuzeća, jednog od najpoznatijih na prostoru bivše Jugoslavije.

Lansirali bosansku Nutellu

Da je preuzimanje Agrokomerca bio pun pogodak pokazalo se početkom ove godine, kada krem namaz Maza, koji je lansiran na tržište, pravi nevjerovatan uspjeh, i postaje prva prava konkurencija čuvenoj Nutelli.

Osim toga, AS je preuzeo Svjetlostkomerc, vodeći bh. maloprodajni lanac knjižara. Preuzet je kontrolni udio u Zeničkoj industriji mlijeka (ZIM), te većinski udio u Solani, koja je također regionalni lider u svojoj branši.

Osim toga, AS grupacija posjeduje još nekoliko manjih kompanija.

Nema sumnje da će se AS grupacija nastaviti širiti i da će BiH imati pravog regionalnog prehrambenog giganta, koji će biti motor razvoja ukupne ekonomije.

[Zmaj]

Nakon što je Agencija za vodno područje rijeke Save kompaniji GIKIL iz Lukavca izdala rješenje o vodnoj dozvoli, jer su ispunjeni svi osnovni uslovi s ciljem bolje zaštite okoliša u cjelini, ekološka udruženja su skeptična prema namjerama GIKIL-a da promjeni postojeće stanje. Petogodišnja vodna dozvola, jedan je od uslova za dobijanje ekološke dozvole, koju GIKIL još nema.

[Mehmed beg Catic]

Saradnja Energoinvestovog ‘Blum Laba’ i Grada Sarajevo u području pametnih tehnologija

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka juče je sa kompanijom Energoinvest i Blum Labom potpisao Sporazum o saradnji u području pametnih tehnologija i razvoju tzv. pametnih gradova.

“Sarajevo ima dugu tradiciju primjene inovativnih rješenja u svakodnevnom životu. Mi želimo oživjeti tu tradiciju, te najnaprednija pametna rješenja integrirati u život grada i njegovih stanovnika. Zato smo danas sa Energoinvestom i Blum Labom potpisali Sporazum o saradnji u području pametnih tehnologija i razvoju tzv. Pametnih gradova”, istakao je gradonačelnik Sarajeva, Abdulah Skaka na današnjem potpisivanju.

Grad Sarajevo je, ovim sporazumom uspostavio okvir za saradnju sa renomiranom bosanskohercegovačkom kompanijom u kreiranju, promociji novih tehnologija i edukaciji, te njihovoj primjeni. U saradnji sa Blum Labom, nastojanja su da ta rješenja budu proizvod domaće pameti koje imamo u izobilju.

Bisera Hadžialjević, direktorica “Energoinvesta” je naglasila da je Energoinvest uvijek radio na razvoju, bio nosilac nove tehnologije, te da je ovo nastavak uspješne saradnje sa Gradom Sarajevo i Javnim preduzećem Sarajevo d.o.o, čiji je direktor Esad Tanović, također potpisao sporazum o saradnji sa “Energoinvestom”.

Nakon potpisivanja, Ceco Gaković, osnivač kompanije CityOS sa kojom je Energoinvest osnovao Blum Lab, stručnjak koji se sa velikim iskustvom iz SAD vratio u Bosnu i Hercegovinu, predstavio je dosadašnji rad ove institucije na čemu mu je gradonačelnik Skaka čestitao.

Podsjetimo, sarajevski Energoinvest nedavno je otvorio Blum Lab, centar u kome će mladi iz kompanije, ali i cijelog Sarajeva, sticati znanja o najnovijim modernim tehnologijama. Blum Lab je inkubator koji kombinuje softverske, hardverske i praktične edukativne radionice, gdje će mladi raditi na novoj generaciji proizvoda u sferi kreiranja pametnih gradova i obnovljivih izvora energije.

Cilj projekta baziran je na open sorce pristupu gdje će se osim zaposlenih ljudi u Energoinvestu pristup imati i mnogi mladi ljudi iz Sarajeva i okruženja. U Blum Labu će imati priliku da se obuče u izradi cjelovitih rješenja gdje će imati informatičku podršku.

Blum Lab je nastao kao kooperacija Energoinvesta, grupacije ‘Prijatelji Energoinvesta’ i CityOS Fondacije iz San Franciska. Cilj Blum Laba je da mladi Energoinvesta i Sarajeva dobiju direktan pristup posljednjim tehnologijama i znanjima u oblasti robotike, dronova, pametnih gradova i zgrada, precizne agrikulture, vještačke inteligencije, augmented realnosti i sličnih modernih tehnologija.

‘Blum Lab’ je samo nastavak Energoinvestove dugogodišnje prakse da ulaže u obuku mladih novim tehnologijama kroz koju je do sada stipendisano više od 10.000 mladih ljudi, direktno obučeno više od 20.000, a kroz obuke na radu unapređena karijera više od 100.000 ljudi koji su kroz 67 godina postojanja radili u Energoinvestu.

Blum Lab nosi ime Emerika Bluma, osnivača Energoinvesta pod čijim je vodstvom napravljen prvi kompjuterski centar u regionu još davne 1966. i prvi kompjuter IRIS 1984. Energoinvest je pod Blumovim vodstvom napravio najveći dalekovod u SAD, najveću branu u Africi, 164 elektrane, postavio 60.000 km dalekovoda i 7.300 trafostanica, napravio 400 fabrika i mnogih drugih postrojenja od Meksika do Japana, u ukupno 105 zemalja širom svijeta.

http://miruhbosne.com/?p=48808

[Mehmed beg Catic]

Kompanija iz Tešnja: Radi za najpoznatije svjetske brendove; zapošljava 300 radnika

Kompanija „Napredak“ d.d. iz Tešnja potvrđuje da ništa nije nedostižno ako postoje rad, volja i disciplina. Svoj put prema uspjehu počeli su od zanatske radionice, koja je prerasla u fabriku koja zapošljava 300 ljudi. Svoje odjevne predmete izvoze na tržišta Njemačke, Austrije, Italije i Engleske.

Amir Šišić, direktor kompanije, za „Avaz“ je otkrio koliko distribuiraju predmeta mjesečno, s kojim brendovima sarađuju, te koji su planovi za naredni period.

– „Napredak“ je osnovan 1956. godine, udruživanjem dvije zanatske radionice, a danas fabrika opstaje na sve zahtjevnijem tržištu modne industrije, prije svega zahvaljujući radnicima koji posjeduju neprocjenjivo znanje i iskustvo u izradi odjevnih predmeta – pojašnjava Šišić.

Proizvodni prostor u Tešnju je na 6.500 kvadrata s bogatim proizvodnim programom muške i ženske modne konfekcije, proizvode mantile, kapute, jakne, blejzere, kostime…

– Mjesečno proizvedemo 7.000 visokokvalitetnih odjevnih predmeta, pretežno kaputa i mantila, za koje s ponosom možemo reći da ih odijevaju i članovi kraljevske porodice. Brend za koji radimo, upravo zbog ove činjenice, i zovu „kraljevski“ – ističe Šišić.

Potvrda uspjeha i kvaliteta su kupci, s kojima je ostvarena dugogodišnja saradnja, kao i poznate modne kuće „Pierre Cardin“, „Carl Gross“, „Jupiter“, „S’ Oliver“, „Schneiders“, „Baldesarini“, „Burberry“.

– Za jedan njemački brend radimo već 40 godina i na to smo posebno ponosni. Najviše sarađujemo s Njemačkom i Engleskom. Ključni momenat je uspostavljanje prvog kontakta s ozbiljnim stranim kupcem. Vremenom dobivate upite i od drugih potencijalnih kupaca koji iskazuju interes da s vama uspostave saradnju – tvrdi Šišić.

U narednom periodu planiraju nastaviti s automatizacijom proizvodnih procesa, unapređenjem kvaliteta rada, kontinuiteta zapošljavanja i obuke mladih, kao i razvoju vlastite domaće kolekcije.

Direktor ove, već svjetski poznate fabrike ističe da je dobra osnova za uspjeh odgovoran pristup kupcu, koji će u vama vidjeti proizvođača koji može odgovoriti najvećim izazovima.

http://miruhbosne.com/?p=48804

[Mehmed beg Catic]

Zeleno svjetlo za gradnju BBI centra


Gradsko vijeće Bihaća dalo je na svojoj posljednjoj sjednici prije nekoliko dana zeleno svjetlo za izgradnju velikog trgovačko-poslovnog centra, čiji je investitor preduzeće “BBI Real estate” iz Sarajeva, čime je poslije pune tri godine otkočena realizacija ovog višemilionskog projekta.

Pomenuti objekat će se graditi na mjestu gdje se nalazi kino “Una”, koje je gradska vlast u Bihaću prodala sarajevskoj kompaniji za iznos od 1,1 milion maraka, javile su Nezavisne novine.

Inače, u proteklom periodu projekat je bio u zastoju zbog protivljenja njegovoj realizaciji i mnogobrojnih žalbi građana koji žive u neposrednoj blizini.

Prema riječima Davora Župe, predsjedavajućeg Gradskog vijeća, na ovaj način investitoru su odriješene ruke i on može započeti s aktivnostima na dobijanju neophodnih urbanističkih i građevinskih dozvola i saglasnosti.

“Bila je ovo teška i kompleksna odluka. Trebalo je izvagati sve argumente koji su govorili u prilog i protiv projekta. Ipak, procijenjeno je kako je u ovom trenutku to interes grada zbog teškog finansijskog stanja i činjenice da su nam neophodne nove investicije i radna mjesta”, kazao je Župa.

Inače, u proteklim godinama građani koji žive u okolnim zgradama odbijali su dati investitoru saglasnost za građevinske radove.

Oni tvrde kako se radi o objektu velikih gabarita čija će gradnja imati negativan uticaj na njihov život, budući da su uske ulice u tom dijelu grada neprikladne za saobraćaj velikih građevinskih mašina.

Za njih je sporna i spratnost budućeg objekta, jer tvrde da će on visinom premašivati okolne zgrade i zaklanjati sunčevu svjetlost, a istakli su i da strahuju za stabilnost okolnih zgrada i kuća.

Također, građani su kivni na bivšeg gradonačelnika Emdžada Galijaševića i tvrde da je on mimo njihovog znanja i pristanka dogovorio prodaju zgrade nekadašnjeg kina te uslove izgradnje novog objekta.

S druge strane, zagovornici projekta kažu kako se radi o investiciji od preko deset miliona maraka koja će dovesti do otvaranja oko 150 novih radnih mjesta i biti značajan stimulans razvoju lokalne ekonomije.

[Mehmed beg Catic]

Izuzetno je vazno da se radi u Jablanici i da se podrzi ostanak sto vise ljudi kroz ekonomski razvoj. Da li iko zna da li su ovo podebljano nase firme koje izvode radove pa da i na ovaj nacin imamo koristi od ove inicijative ?

Počela izgradnja infrastrukture i hale u Poslovnoj zoni Unis


Općina Jablanica je otpočela sa realizacijom projekta izgradnje prateće infrastrukture za poslovnu zonu Unis-Gornja kolonija.

Projekat se realizira u cilju što povoljnijeg poslovnog ambijenta, privlačenja potencijalnih investitora i otvarenja novih radnih mjesta te novog zapošljavanja.

Radnici preduzeća „Putevi“ d.d. Mostar, otpočeli su sa izvođenjem pripremnih radova, uklanjanjem humusa i odvozom otpada, čišćenja cjelokupne parcele te mašinski iskop trase saobraćajnice. Vrijednost ugovora iznosi 75.481,96 KM.

Zaključen je i ugovor sa preduzećem „Babić“ d.o.o. Jablanica za izgradnju poslovne hale i prateće infrastrukture u poslovnoj zoni Unis-Gornja kolonija u iznosu od 1.169.987,24 KM, a izvođač radova po ovom ugovoru biće uveden u posao nakon izbora nadzornog organa.

Ovaj projekat finansira Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta u iznosu od 238.884,75 KM.

Istovremeno, izvode se i radovi izgradnje vodo i kanalizacione infrastrukture za zgradu socijalnog stanovanja –CEB II, u neposrednoj blizini buduće poslovne zone.

Radove izvodi preduzeće „AGI“ d.o.o. Konjic, a vrijednost ugovorenih radova iznosi 63.743,33 KM.

[amkos]

Izuzetno je vazno da se radi u Jablanici i da se podrzi ostanak sto vise ljudi kroz ekonomski razvoj. Da li iko zna da li su ovo podebljano nase firme koje izvode radove pa da i na ovaj nacin imamo koristi od ove inicijative ?

Počela izgradnja infrastrukture i hale u Poslovnoj zoni Unis


Općina Jablanica je otpočela sa realizacijom projekta izgradnje prateće infrastrukture za poslovnu zonu Unis-Gornja kolonija.

Projekat se realizira u cilju što povoljnijeg poslovnog ambijenta, privlačenja potencijalnih investitora i otvarenja novih radnih mjesta te novog zapošljavanja.

Radnici preduzeća „Putevi“ d.d. Mostar, otpočeli su sa izvođenjem pripremnih radova, uklanjanjem humusa i odvozom otpada, čišćenja cjelokupne parcele te mašinski iskop trase saobraćajnice. Vrijednost ugovora iznosi 75.481,96 KM.

Zaključen je i ugovor sa preduzećem „Babić“ d.o.o. Jablanica za izgradnju poslovne hale i prateće infrastrukture u poslovnoj zoni Unis-Gornja kolonija u iznosu od 1.169.987,24 KM, a izvođač radova po ovom ugovoru biće uveden u posao nakon izbora nadzornog organa.

Ovaj projekat finansira Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta u iznosu od 238.884,75 KM.

Istovremeno, izvode se i radovi izgradnje vodo i kanalizacione infrastrukture za zgradu socijalnog stanovanja –CEB II, u neposrednoj blizini buduće poslovne zone.

Radove izvodi preduzeće „AGI“ d.o.o. Konjic, a vrijednost ugovorenih radova iznosi 63.743,33 KM.

Sve su naše firme.

[Zmaj]

U FBiH za samo dva mjeseca prikupljeno 865 miliona KM javnih prihoda


januar - februar 2019. godine u odnosu na januar - februar 2018. godine

Porezni obveznici Federacije BiH su u periodu od januara do februara 2019. godine uplatili 865.370.961 KM javnih prihoda za koje je nadležna Porezna uprava Federacije BiH, što je za 65.919.238 KM više u odnosu na isti period 2018. godine ili iskazano u procentu više za 8,25 posto.

U periodu januar - februar 2019. godine u odnosu na januar - februar 2018. godine
ukupna naplata direktnih poreza veća je za 23.625.375 KM, ili iskazano u procentu
za 8,94 %. U strukturi direktnih poreza naplaćeno je:

- poreza na dobit u iznosu od 49.381.129 KM, što je više za 28,60 posto ili
10.982.123 KM, od čega je zabilježen rast naplate poreza na dobit preduzeća
za 25,95 posto ili za 7.691.958 KM, dok je naplata poreza na dobit banaka i
drugih finansijskih institucija povećana za 37,58 posto ili za 3.290.165 KM

- porez na imovinu naplaćen je u iznosu od 34.560.358 KM, što je manje za
3,26 posto ili za 1.164.390 KM

- ostali porezi naplaćeni su u iznosu od 201.468 KM, što je manje za 28,78 posto
ili za 81.419 KM

- porez na dohodak naplaćen je u iznosu od 78.215.568 KM, što je povećanje
za 14,08 posto ili za 9.653.058 KM

- naknade i takse naplaćene su u iznosu od 75.682.426 KM, što je manje za
2,05 posto ili za 1.583.741 KM

U periodu januar - februar 2019. godine naplaćeni su doprinosi za penzijsko i
invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu od 576.955.030 KM, što u odnosu na isti period 2018. godine
predstavlja povećanje za 42.250.345 KM ili iskazano u procentu za 7,90 posto.

Naplaćeni doprinosi iznose:

- doprinosi za PIO/MIO 325.682.381 KM
- doprinosi za zdravstveno osiguranje 224.993.185 KM
- doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti 26.279.464 KM

Broj zaposlenih u Federaciji BiH

Prema službenim evidencijama iz Jedinstvenog sistema registracije, kontrole i
naplate doprinosa, broj zaposlenih u Federaciji BiH prema prebivalištu
zaposlenika na dan 28. februar 2019. godine je 524.627 i u ovom broju
zaposlenih nisu uključena lica koja prihode ostvaruju po osnovu ugovara o djelu,
privremenim i povremenim poslovima i ugovora o autorskom djelu.

https://www.klix.ba/biznis/finansije/u- ... /190307050

[Mehmed beg Catic]

kao sto sam neveo na slicnu vijest na temi o turizmu, sam dolazak tih ljudi je pozitivno , to sto ti ljudi planiraju da dovedu investitore je jos bolje

@zmaj, nemoj da linkas to smece od portala, nemoj da im jos i mi dajemo reklamu i promet.

Dva poslovna foruma u našu zemlju dovode veliki broj investitora

Organizatori Sarajevo Business Foruma (SBF) 2019, vodeće poslovno-investicijske konferencije Jugoistočne Evrope, i ove godine pozivaju institucije, kompanije i pojedince iz Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije da prijave i predstave svoje projekte investitorima iz cijelog svijeta.

Već je velika politička i biznis delegacija iz Malezije najavila dolazak na 10. Sarajevo Business Forum (SBF), vodeću investicijsku konferenciju koja će se od. 17. do 19. aprila 2019. održati u Sarajevu. Najavljeno je ovo nakon susreta predsjednika Uprave BBI banke Amera Bukvića sa premijerom Malezije Tun dr. Mahathir Mohamadom u Kuala Lumpuru.

„Premijer Mahathir, kao dokazani prijatelj Bosne i Hercegovine, potvrdio je dolazak velike privredne delegacije iz Malezije u aprilu na Sarajevo Business Forum. Inače, svake godine vodeći investicijski fondovi kao i čelni ljudi malezijskih korporacija učestvuju na SBF-u u cilju uspostavljanja privrednu saradnje i razmjene pozitivnih iskustava. Ovogodišnji SBF će biti u znaku promocije domaćih i regionalnih investicijskih projekata u cilju povezivanja regiona sa svijetom i njegove promocije kao “jedan region – jedna ekonomija”.

U fokusu ovogodišnjeg SBF-a su mladi ljudi kojim je posvećen treći dan Foruma gdje ćemo investitorima iz svijeta i našim ljudima iz dijaspore predstaviti potencijale i ideje koje imaju mladi sa ovog podneblja. Ovdje ćemo prezentirati i pobjednički tim „SBF Start-up Challenge“, takmičenja u poslovnim idejama mladih do 30 godina, koje smo pokrenuli sa našim partnerima“, izjavio je Bukvić, nakon susreta sa premijerom Malezije – saopćili su jučer organizatori SBF-a.

Turski MUSIAD u Sarajevo dovodi više od 1.000 investitora

U organizaciji MUSIAD-a na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu danas je održana konferencija “MUSIAD – Misije i njegove uloge na Balkanu’. Na konferenciji su govorili osnivač i prvi predsjednik turskog MUSIAD-a Erol Mehmet Yarar, te direktor MUSIAD-a za regiju Balkana Bilal Kara, prenosi AA.

Turski MUSIAD u Sarajevo dovodi više od 1.000 investitora

Yarar je prije početka konferencije, odgovarajući na pitanja novinara, kazao kako Turska s Balkanom ima višestoljetne historijske veze, no navodi kako se te veze ne ogledaju samo u historijskom i kulturološkom smislu.

“Balkan je za Tursku veoma značajan i sa aspekta ekonomije. Balkan je glavna poveznica Turske s Evropom”, rekao je Yarar, te dodao kako je Evropa najveći turski ekonomski partner.

“Zbog toga je za nas veoma značajno da na ovim prostorima poboljšamo našu saradnju, povećamo investicije, posebno u oblastima poljoprivrede, tekstila, koje su u Turskoj veoma razvijene. Želimo da ekonomija bude most u jačanju naših odnosa. Balkan je zbog toga veoma važan za Tursku, isto tako i za MUSIAD. Zbog toga smo ovdje”; rekao je Yarar.

Govoreći o BiH, Yarar je podjsetio kako je prije dva mjeseca u ovoj zemlji boravila radna grupa MUSIAD-a koja je radila na procjeni koje su to oblasti s najvećim potencijalom za ulaganje.

“U tom smilu, mi nismo došli da pričamo, već da dovedemo ozbiljne investitore i ulažemo u ovu zemlju. Odabrali smo značajne i strateške sektore za ulaganje”, rekao je Yarar.

Podsjetio je kako će u oktobru ove godine u Sarajevu biti održan i MUSIAD-ov godišnji poslovni forum koji okuplja ozbiljne investitore iz brojnih zemalja.

“Forum će okupiti investitore u tri glavne grupe. To su investitori s područja Turske, zatim arapski investitori iz naših sestrinskih organizacija iz regije MENA (Bliski istok i sjeverna Afrika), te investitori članovi MUSIAD-a sa područja Evrope. Okupit ćemo više od 1.000 ozbiljnih investitora koji imaju namjeru ulagati u BiH”, podvukao je Yarar.

Na pitanje kako komentariše navode o tome da se ulaganja Turske na području BiH pretežno svode na jednu priču o bratskim odnosima, Yarar je odgovorio kako takve izjave nemaju nikakvu ekonomsku osnovu.

“Dvije najveće turske investicije Turske na Balkanu nalaze se u Bosni i Hercegovini. U tom smislu, onaj ko iznosi takve tvrdnje ne obraća pažnju na brojke”, poručio je Yarar.

Direktor MUSIAD-a za Balkan Bilal Kara podsjetio je kako je MUSIAD-ov ureda za Balkan ima za cilj povezati turske investitore iz Turske s investitorima na Balkanu.

“Glavni prostor vanjskotrgovinskog djelovanja investitora u Turskoj je Balkan. Zbog toga su od velikog značaja ovakve ogranizacije. Jedna od naših zadaća jeste da članove MUSIAD-a predstavimo na Balkanu, ali isto tako i da investitore MUSIAD-a koji djeluju na Balkanu predstavljamo ostalim regijama u svijetu”, rekao je Kara.

Podsjetio je kako u Turskoj živi oko pet miliona stanovnika koji su porijeklom sa ovih prostora, te poručio kako je to vrlo bitan faktor kada se govori o trgovini i ekonomiji.

Ambasador Turske u Bosni i Hercegovini istakao je kako je cilj današnje konferencije zapravo procijeniti kakvi se to koraci mogu napraviti u oblastima ekonomije i trgovine u cilju davanja doprinosi jedinstvu i zajedništvu Bosne i Hercegovine.

“Temelj političke stabilnosti naslonjen je na ekonomiju”, naglasio je Koc, te dodao kako će konkretni koraci u oblasti ekonomije i trgovine u ovoj zemlji, imati pozitivan efekat i korist i za Tursku i za Bosnu i Hercegovinu.

“Kada smo potpisali Sporazum o slobodnoj trgovini, govorili smo o trgovniskoj razmjeni od 70 miliona dolara. Međutim, mi danas govorimo o ciframa od 700 do 800 miliona dolara”, podsjetio je Koc.

MUSIAD predstavlja najveću poslovnu organizaciju u Turskoj, ima oko 10.000 članova, najmanje 221 predstavništvo i kontakt centre u svijetu, te tako omogućava zaposlenje za oko 1,6 miliona ljudi.

http://miruhbosne.com/?p=48882

[Zmaj]

kao sto sam neveo na slicnu vijest na temi o turizmu, sam dolazak tih ljudi je pozitivno , to sto ti ljudi planiraju da dovedu investitore je jos bolje

@Zmaj nemoj da linkas to smece od portala, nemoj da im jos i mi dajemo reklamu i promet.

Prije nisam stavljao link al tad sam bio kritiziran. Dobro od sad necu vise stavljat link clanka ako je s klitorixa.

[Zmaj]

U Busovači otvorena 34. benzinska pumpa kompanije Hifa Petrol



Najuspješnija bh. naftna kompanija, Hifa Petrol, danas je otvorila 34. benzinsku pumpu u Busovači. Novootvorena benzinska pumpa, akvizirana od firme Čago Petrol, nalazi se na adresi Nikole Šubića Zrinskog bb.
U svojoj ponudi Hifa Petrol svojim korisnicima nudi visokokvalitetna HPLUS EURO 6 goriva vrhunskih perfomansi koja su obogaćena aditivima najnovije generacije i svakom vozilu donose poboljšanu ekonomičnost te osiguravaju smanjenu potrošnju, veću snagu i dokazano smanjuju emisiju štetnih gasova.

U sastavu modernog maloprodajnog objekta Hifa Petrola, pored visokokvalitetnih HPLUS goriva vrhunskih perfomansi, nalazi se brendirana trgovina "HP SHOP" sa širokim asortimanom robe po vrlo povoljnim cijenama, vlastita linija motornih ulja HG Line i mirisa HG Fresh. U sklopu benzinske pumpe uskoro počinje sa radom i mjenjačnica.

"Ovom investicijom kompanija Hifa Petrol značajno je proširila svoju zastupljenost na području Srednje Bosne. Nastavljamo sa ulaganjem u nove projekte i širenje svoje maloprodajne mreže. Naša odgovornost kao najuspješnije naftne kompanije je da pratimo svjetske i evropske standarde te postavljamo domaće standarde poslovanja", istakao je u svom obraćanju vlasnik i direktor Hajrudin Ahmetlić.

Po dugogodišnjoj tradiciji kompanija Hifa Petrol, povodom otvaranja benzinske pumpe, prvih 200 kupaca nagradila je gratis gorivom u vrijednosti od 20 KM, a ostale prigodnim poklonima.

Kompanija Hifa Petrol kontinuirano nudi usluge visokog kvaliteta i pruža najbolje pogodnosti svojim vjernim kupcima. U saradnji sa BIHAMK-om, njihovim članovima omogućen je popust od 0.05KM po litri goriva.
Radno vrijeme novootvorene benzinske pumpe je 06-22h.

[Mehmed beg Catic]

Efekti kupovine domaćih proizvoda na bosansku ekonomiju

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić objašnjava šta konkretno naša ekonomija dobija ukoliko kupujemo domaće proizvode.

-Većina vas je sigurno čula i probala novi domaći proizvod MAZA lješnjak namaz.

Reakcije su odlične, za kratko vrijeme prva probna količina je rasprodana. Bilo je interesantnih slika kako su prazne police gdje se nalazila Maza, a ostale police pune većinski uvoznih krem namaza.


Šta to zapravo znači na domaću ekonomiju? Pokušat ću jednostavno objasniti.

Cijena ove tegle je bila 9.95 KM (možda je gdje bila i jeftinija, zavisi od distributera). Država je sebi uzela od ove cijene 1.45 KM po osnovu PDV-a. Radi pojednostavljenja ovog primjera, uzet ću pretpostavku da distributer uzme sebi 1 KM po tegli marže. Proizvođaču ostaje 7.5 KM.

Kada se po istoj cijeni kupi neki inostrani proizvod, u Bosni i Hercegovini ostaje 2.5 KM (PDV i marža distributera). Ostatak ide vani. U ovom slučaju ostaje gotovo sve, tj. veći dio od 7.5 KM (zavisno od količine sirovina koje se uvoze iz inostranstva). Iz ovih 7.5 KM uplaćuju se doprinosi, porez na dohodak, plate, koje se opet troše u Bosni i Hercegovini, tako da država dobije dodatni PDV (multiplicira se), plaćaju se dobavljači (npr. staklenih tegli), ali i osigurava novac za nove investicije. Kada se ovih 7.5 KM “izveze” vani, neko drugi zaradi platu i troši je u svojoj zemlji i druga država iz toga dobija PDV.

Šta se dešava na nivou ekomonije, kakvi su efekti?

Ukoliko se recimo prodalo 10.000 tegli, to bi značilo da će u državi ostati 75.000 KM. Da li to znači da će se za taj iznos i popraviti vanjskotrgovinski bilans? Ne, efekti će biti dupli, jer nije došlo do pada potražnje, već je ona usmjerena na domaći proizvod! U ovom slučaju, većina građana je jela neki inostrani krem namaz. Sada je došlo do supstitucije onostranog proizvoda domaćim.

Makroekonomski gledano, vanjskotrgovinski bilans poboljšava ili pogoršava naš BDP (bruto društveni proizvod). U slučaju Bosne i Hercegovine, znatno pogoršava zbog visokog deficita. Što se deficit bude brže smanjivao, brže ćemo rasti.

Maza je jedan mali kotačić u ovoj priči. Ima ih puno. Svako od nas može, gdje god je to moguće, pomoći našim proizvođačima, ma gdje bili u Bosni i Hercegovini – pojašnjava Hadžić.

http://miruhbosne.com/?p=48940

[krhan]

Efekti kupovine domaćih proizvoda na bosansku ekonomiju

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić objašnjava šta konkretno naša ekonomija dobija ukoliko kupujemo domaće proizvode.

-Većina vas je sigurno čula i probala novi domaći proizvod MAZA lješnjak namaz.

Reakcije su odlične, za kratko vrijeme prva probna količina je rasprodana. Bilo je interesantnih slika kako su prazne police gdje se nalazila Maza, a ostale police pune većinski uvoznih krem namaza.


Šta to zapravo znači na domaću ekonomiju? Pokušat ću jednostavno objasniti.

Cijena ove tegle je bila 9.95 KM (možda je gdje bila i jeftinija, zavisi od distributera). Država je sebi uzela od ove cijene 1.45 KM po osnovu PDV-a. Radi pojednostavljenja ovog primjera, uzet ću pretpostavku da distributer uzme sebi 1 KM po tegli marže. Proizvođaču ostaje 7.5 KM.

Kada se po istoj cijeni kupi neki inostrani proizvod, u Bosni i Hercegovini ostaje 2.5 KM (PDV i marža distributera). Ostatak ide vani. U ovom slučaju ostaje gotovo sve, tj. veći dio od 7.5 KM (zavisno od količine sirovina koje se uvoze iz inostranstva). Iz ovih 7.5 KM uplaćuju se doprinosi, porez na dohodak, plate, koje se opet troše u Bosni i Hercegovini, tako da država dobije dodatni PDV (multiplicira se), plaćaju se dobavljači (npr. staklenih tegli), ali i osigurava novac za nove investicije. Kada se ovih 7.5 KM “izveze” vani, neko drugi zaradi platu i troši je u svojoj zemlji i druga država iz toga dobija PDV.

Šta se dešava na nivou ekomonije, kakvi su efekti?

Ukoliko se recimo prodalo 10.000 tegli, to bi značilo da će u državi ostati 75.000 KM. Da li to znači da će se za taj iznos i popraviti vanjskotrgovinski bilans? Ne, efekti će biti dupli, jer nije došlo do pada potražnje, već je ona usmjerena na domaći proizvod! U ovom slučaju, većina građana je jela neki inostrani krem namaz. Sada je došlo do supstitucije onostranog proizvoda domaćim.

Makroekonomski gledano, vanjskotrgovinski bilans poboljšava ili pogoršava naš BDP (bruto društveni proizvod). U slučaju Bosne i Hercegovine, znatno pogoršava zbog visokog deficita. Što se deficit bude brže smanjivao, brže ćemo rasti.

Maza je jedan mali kotačić u ovoj priči. Ima ih puno. Svako od nas može, gdje god je to moguće, pomoći našim proizvođačima, ma gdje bili u Bosni i Hercegovini – pojašnjava Hadžić.

http://miruhbosne.com/?p=48940

Eh kad bih barem 90% nas tako razmisljali i radili bili bi nemal ko Austrija.
Koje pare dajemo na uvoz i u strane banke i osiguranja.

[amkos]

kao sto sam neveo na slicnu vijest na temi o turizmu, sam dolazak tih ljudi je pozitivno , to sto ti ljudi planiraju da dovedu investitore je jos bolje

Zmaj nemoj da linkas to smece od portala, nemoj da im jos i mi dajemo reklamu i promet.

Prije nisam stavljao link al tad sam bio kritiziran. Dobro od sad necu vise stavljat link clanka ako je s klitorixa.

Link + kroatizam, pa može li to tako @Zmaj ?

[amkos]

Efekti kupovine domaćih proizvoda na bosansku ekonomiju

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić objašnjava šta konkretno naša ekonomija dobija ukoliko kupujemo domaće proizvode.

-Većina vas je sigurno čula i probala novi domaći proizvod MAZA lješnjak namaz.

Reakcije su odlične, za kratko vrijeme prva probna količina je rasprodana. Bilo je interesantnih slika kako su prazne police gdje se nalazila Maza, a ostale police pune većinski uvoznih krem namaza.


Šta to zapravo znači na domaću ekonomiju? Pokušat ću jednostavno objasniti.

Cijena ove tegle je bila 9.95 KM (možda je gdje bila i jeftinija, zavisi od distributera). Država je sebi uzela od ove cijene 1.45 KM po osnovu PDV-a. Radi pojednostavljenja ovog primjera, uzet ću pretpostavku da distributer uzme sebi 1 KM po tegli marže. Proizvođaču ostaje 7.5 KM.

Kada se po istoj cijeni kupi neki inostrani proizvod, u Bosni i Hercegovini ostaje 2.5 KM (PDV i marža distributera). Ostatak ide vani. U ovom slučaju ostaje gotovo sve, tj. veći dio od 7.5 KM (zavisno od količine sirovina koje se uvoze iz inostranstva). Iz ovih 7.5 KM uplaćuju se doprinosi, porez na dohodak, plate, koje se opet troše u Bosni i Hercegovini, tako da država dobije dodatni PDV (multiplicira se), plaćaju se dobavljači (npr. staklenih tegli), ali i osigurava novac za nove investicije. Kada se ovih 7.5 KM “izveze” vani, neko drugi zaradi platu i troši je u svojoj zemlji i druga država iz toga dobija PDV.

Šta se dešava na nivou ekomonije, kakvi su efekti?

Ukoliko se recimo prodalo 10.000 tegli, to bi značilo da će u državi ostati 75.000 KM. Da li to znači da će se za taj iznos i popraviti vanjskotrgovinski bilans? Ne, efekti će biti dupli, jer nije došlo do pada potražnje, već je ona usmjerena na domaći proizvod! U ovom slučaju, većina građana je jela neki inostrani krem namaz. Sada je došlo do supstitucije onostranog proizvoda domaćim.

Makroekonomski gledano, vanjskotrgovinski bilans poboljšava ili pogoršava naš BDP (bruto društveni proizvod). U slučaju Bosne i Hercegovine, znatno pogoršava zbog visokog deficita. Što se deficit bude brže smanjivao, brže ćemo rasti.

Maza je jedan mali kotačić u ovoj priči. Ima ih puno. Svako od nas može, gdje god je to moguće, pomoći našim proizvođačima, ma gdje bili u Bosni i Hercegovini – pojašnjava Hadžić.

http://miruhbosne.com/?p=48940

Super objašnjeno na odličnom primjeru.

[Zmaj]

kao sto sam neveo na slicnu vijest na temi o turizmu, sam dolazak tih ljudi je pozitivno , to sto ti ljudi planiraju da dovedu investitore je jos bolje

Zmaj nemoj da linkas to smece od portala, nemoj da im jos i mi dajemo reklamu i promet.

Prije nisam stavljao link al tad sam bio kritiziran. Dobro od sad necu vise stavljat link clanka ako je s klitorixa.

Link + kroatizam, pa može li to tako Zmaj ?

Kako se pravilno kaze?

[amkos]

Prije nisam stavljao link al tad sam bio kritiziran. Dobro od sad necu vise stavljat link clanka ako je s klitorixa.

Link + kroatizam, pa može li to tako Zmaj ?

Kako se pravilno kaze?

Na bosanskom se kaže kritikovan.

[Zmaj]

Link + kroatizam, pa može li to tako Zmaj ?

Kako se pravilno kaze?

Na bosanskom se kaže kritikovan.

[BosnjackaHercegovina]

Efekti kupovine domaćih proizvoda na bosansku ekonomiju

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić objašnjava šta konkretno naša ekonomija dobija ukoliko kupujemo domaće proizvode.

-Većina vas je sigurno čula i probala novi domaći proizvod MAZA lješnjak namaz.

Reakcije su odlične, za kratko vrijeme prva probna količina je rasprodana. Bilo je interesantnih slika kako su prazne police gdje se nalazila Maza, a ostale police pune većinski uvoznih krem namaza.


Šta to zapravo znači na domaću ekonomiju? Pokušat ću jednostavno objasniti.

Cijena ove tegle je bila 9.95 KM (možda je gdje bila i jeftinija, zavisi od distributera). Država je sebi uzela od ove cijene 1.45 KM po osnovu PDV-a. Radi pojednostavljenja ovog primjera, uzet ću pretpostavku da distributer uzme sebi 1 KM po tegli marže. Proizvođaču ostaje 7.5 KM.

Kada se po istoj cijeni kupi neki inostrani proizvod, u Bosni i Hercegovini ostaje 2.5 KM (PDV i marža distributera). Ostatak ide vani. U ovom slučaju ostaje gotovo sve, tj. veći dio od 7.5 KM (zavisno od količine sirovina koje se uvoze iz inostranstva). Iz ovih 7.5 KM uplaćuju se doprinosi, porez na dohodak, plate, koje se opet troše u Bosni i Hercegovini, tako da država dobije dodatni PDV (multiplicira se), plaćaju se dobavljači (npr. staklenih tegli), ali i osigurava novac za nove investicije. Kada se ovih 7.5 KM “izveze” vani, neko drugi zaradi platu i troši je u svojoj zemlji i druga država iz toga dobija PDV.

Šta se dešava na nivou ekomonije, kakvi su efekti?

Ukoliko se recimo prodalo 10.000 tegli, to bi značilo da će u državi ostati 75.000 KM. Da li to znači da će se za taj iznos i popraviti vanjskotrgovinski bilans? Ne, efekti će biti dupli, jer nije došlo do pada potražnje, već je ona usmjerena na domaći proizvod! U ovom slučaju, većina građana je jela neki inostrani krem namaz. Sada je došlo do supstitucije onostranog proizvoda domaćim.

Makroekonomski gledano, vanjskotrgovinski bilans poboljšava ili pogoršava naš BDP (bruto društveni proizvod). U slučaju Bosne i Hercegovine, znatno pogoršava zbog visokog deficita. Što se deficit bude brže smanjivao, brže ćemo rasti.

Maza je jedan mali kotačić u ovoj priči. Ima ih puno. Svako od nas može, gdje god je to moguće, pomoći našim proizvođačima, ma gdje bili u Bosni i Hercegovini – pojašnjava Hadžić.

http://miruhbosne.com/?p=48940

Super objašnjeno na odličnom primjeru.