Ekonomija Bosne i Hercegovine

[Mehmed beg Catic]

Standard and Poor's - Kreditni rejting BiH isti, izgledi poboljšani


Međunarodna rejting agencija Standard and Poor's objavila je da kreditni rejting Bosni i Hercegovini ostaje "B", ali su, u odnosu na prethodnu ocjenu rejtinga, izgledi promijenjeni sa stabilnog na pozitivni. To je prvo poboljšanje u izgledima za dugoročni S&P rejting BiH od 2012. godine.

Kako se u navodi u saopćenju navodi, ekonomija se pokazala otpornijom na političke tenzije nego se pretpostavljalo, a postoji potencijal za poboljšanje kreditnog rejtinga u budućnosti.

Potvrda kreditnog rejtinga i njegovi pozitivni izgledi, odražava očekivanja analitičara da će se ekonomska perspektiva BiH poboljšati u odnosu na dosadašnje bazne projekcije ako se u 2019. formira vlast i nastavi reformski zamah. U ovom slučaju, očekuje se da će vlasti regulisati status programa s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF-om), što bi ubrzalo reforme i omogućilo pristup izvorima finansiranja za važne infrastukturne projekte. Formiranje stabilnih vlada, što bi za posljedicu imalo nastavak započetih strukturnih reformi, ključni je faktor za nastavak pozitivnog trenda u pogledu dugoročnog rejtinga u narednih godinu dana.

Poboljšanjem kreditnog rejtinga na nivo iznad trenutnog, BiH bi još uvijek bila u zoni visokog špekulativnog rizika, ali na korak do neinvestabilnog, špekulativnog nivoa. Od zemalja u okruženju, Albanija i Crna Gora se nalaze jedan nivo iznad trenutnog BiH dugoročnog S&P rejtinga, dok su Sjeverna Makedonija i Srbija u grupi zemalja neinvestabilnog, špekulativnog nivoa.

Kako se navodi u izvještaju agencije za rejting, kreditni rejting zemlje je ograničen kompleksnim institucionalnim okvirom u BiH. Ukoliko vlade ne budu formirane, a reformski proces ponovo ne ojača, izgledi bi se ponovo mogli smanjiti s pozitivnih na stabilne, saopćeno je iz Služba za odnose s javnošću Centralne banke BiH.

[Mehmed beg Catic]

VMBiH: Izvoz u EU povećan za više od deset posto

Vijeće ministra Bosne i Hercegovine usvojilo je Analizu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, u kojoj se navodi da su glavne karakteristike u 2018. godini bile povećanje ukupne vanjskotrgovinske razmjene i rast izvoza.

Ukupna robna razmjena BiH u 2018. godine iznosila je 31,17 milijardi KM, od čega je vrijednost izvezene robe bila 11,9 milijardi KM, a uvezene robe 19,27 milijardi KM, te je zabilježen vanjskotrgovinski deficit od 7,37 milijardi KM.

Evropska unija je i dalje glavni vanjskotrgovinski partner BiH, tako do u ukupnom obimu robne razmjene učestvuje sa 65,3%, a slijede zemlje CEFTA-e sa 13,7%, dok ostale zemlje učestvuju sa 21%. U odnosu na prethodnu godinu, zabilježen je rast ukupne robne razmjene sa EU od 7,4%.

Izvoz u EU činio je 73% ukupnog bh. izvoza u 2018. godini i povećan je za 10,3%, a uvoz za 5,3%, dok je pokrivenost uvoza izvozom tokom 2018. godine porasla za 3,5%. Trgovinski deficit sa zemljama EU smanjen je za 7,1%.

Tokom 2018. godine BiH je najviše izvozila u Njemačku (1,74 milijarde KM), Hrvatsku (1,46 milijardi KM), Italiju (1,35 milijardi KM), Srbiju (1,25 milijardi KM), Sloveniju (1,06 milijardi KM), Austriju (1,02 milijarde KM), Crnu Goru (401,45 miliona KM), te Tursku (323,22 miliona KM), saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

[Mehmed beg Catic]

Povećana vrijednost građevinskih radova firmi iz FBiH u inostranstvu


Vrijednost ugovorenih građevinskih radova kompanija iz FBiH u inostranstvu u 2018. godinu veća je za 8,8 posto u odnosu na 2017. godinu, dok je vrijednost izvršenih gađevinskih radova u tom periodu veća za 1,9 posto.

Od ukupne vrijednosti izvršenih radova u inostranstvu u 2018. godini, najveći dio odnosi se na zemlje Evrope i to 87,7 posto.

Udio objekata visokogradnje u ukupno izvršenim građevinskim radovima iznosi 39,9 posto, a udio objekata niskogradnje 60,1 posto, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku, prenosi Fokus.

[Zmaj]

Izvoz iz BiH u EU povećan za više od deset posto

Vijeće ministra Bosne i Hercegovine usvojilo je Analizu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, u kojoj se navodi da su glavne karakteristike u 2018. godini bile povećanje ukupne vanjskotrgovinske razmjene i rast izvoza.

Ukupna robna razmjena BiH u 2018. godine iznosila je 31,17 milijardi KM, od čega je vrijednost izvezene robe bila 11,9 milijardi KM, a uvezene robe 19,27 milijardi KM, te je zabilježen vanjskotrgovinski deficit od 7,37 milijardi KM.

Evropska unija je i dalje glavni vanjskotrgovinski partner BiH, tako do u ukupnom obimu robne razmjene učestvuje sa 65,3%, a slijede zemlje CEFTA-e sa 13,7%, dok ostale zemlje učestvuju sa 21%. U odnosu na prethodnu godinu, zabilježen je rast ukupne robne razmjene sa EU od 7,4%.

Izvoz u EU činio je 73% ukupnog bh. izvoza u 2018. godini i povećan je za 10,3%, a uvoz za 5,3%, dok je pokrivenost uvoza izvozom tokom 2018. godine porasla za 3,5%. Trgovinski deficit sa zemljama EU smanjen je za 7,1%.

Tokom 2018. godine BiH je najviše izvozila u Njemačku (1,74 milijarde KM), Hrvatsku (1,46 milijardi KM), Italiju (1,35 milijardi KM), Srbiju (1,25 milijardi KM), Sloveniju (1,06 milijardi KM), Austriju (1,02 milijarde KM), Crnu Goru (401,45 miliona KM), te Tursku (323,22 miliona KM), saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

https://www.biznisinfo.ba/izvoz-iz-bih- ... set-posto/

[BosnjackaHercegovina]

Tvornica cementa Kakanj povećala prihode i dobit

BY BIZNISINFO ON 12/03/2019 KOMPANIJE

Tvornica cementa Kakanj povećala je prihode i dobit u prošloj godini, piše BiznisInfo na osnovu finansijskog izvještaja kompanije.

Kompanija je ostvarila poslovne prihode od oko 72,1 milion KM, što je za oko 2 miliona više nego godinu ranije.

Poslovni rashodi su bili oko 55,2 miliona KM, što je za milion više u odnosu na 2017.

Čista zarada, odnosno neto dobit lani je iznosila 16,8 miliona KM, za razliku od 15,9 iz prethodne godine.


Kompanija zapošljava više od 200 ljudi.

https://www.biznisinfo.ba/tvornica-ceme ... e-i-dobit/

[Mehmed beg Catic]

Najuspješnije tri godine u novijoj historiji Hadžića


Iskorak ka ekonomskom, privrednom i svakom drugom napretku građani općine Hadžići su napravili 2004. godine kada su za načelnika izabrali Hamdu Ejubovića. Od te godine pa do danas uspjesi ove lokalne zajednice redaju se u nizu. Jednostavnim uvidom u najvažniji finansijski dokument budžet Općine može se vidjeti opravdanost ovakve tvrdnje. U 2004. godini Hadžići su imali Budžet od 4 miliona KM da bi u 2018. godini ostvarili rekordnih 16,4 miliona KM. Zaista impozantno uzemo li u obzir da Općina Hadžići broji nešto više od 24.000 stanovnika. Prve godine su bile analiza stanja, planiranje i projektovanje važnih poslova te veoma značajnih kapitalnih ulaganja. Važno je istaknuti period 2015-2018. godina koji Hadžićani zovu najuspješniji period u novijoj historiji Općine, navode iz Općine Hadžići.

U 2015. godini realizovan je budžet od 15,5 miliona KM, godinu nakon toga 14,4 miliona KM dok je u 2017. godini rebalansiran na 14,5 miliona KM. Trend se nastavio u 2018. godini kada Općina Hadžići obara sve rekorde i ostvaruje Budžet od 16,4 mliona KM.

Svaki budžet je bio razvojni i najveći dio sredstva je utrošen na kapitalne projekte Prema rangu razvijenosti općina i gradova u Federaciji BiH koju je početkom 2018. godine objavio Federalni zavod za programiranje razvoja, Općina Hadžići je zauzela visoko 18 mjesto.

Ovo je bio period primarno privrednog razvoja općine i stvaranja novih radnih mjesta za naše građane, što direktno kroz zapošljavanje u toku izgradnje privrednih objekata tako i indirektno u njima, kada su oni privedeni svojoj namjeni. Otvorena su mnoga radilišta širom općine. Napravljene su četiri industrijske zone: Industrijska zona Mostarsko raskršće, Industrijska zona Boca, Industrijska zona Mrđanović polje, Industrijska zona Garovci. Za njihovo opremanje Općina je utrošila preko 8 miliona KM izgradivši svu potrebnu infrastrukturu: puteve, kanalizaciju, vodovodnu i gasnu mrežu, elektro mrežu itd.



Privredna zona Hadžići

U ovim industrijskim zonama posluju svjetski poznati brendovi, srednja i manja preduzeća koje su nosioci privrednog razvoja općine, ali i Kantona Sarajevo. Sigurnost za svoju investiciju u ovoj općini našle su 232 kompanije koje zapošljavaju oko 3.100 radnika. Ukupan prihod od prodaje ovih kompanija u 2017. godini je iznosio preko 689 miliona KM. Od toga se izvozom robe zaradilo 52 miliona KM. Prvih 20 najuspješnijih kompanija općine Hadžići po prihodima od osnovne djelatnosti su: Coca Cola B-H d.o.o. Sarajevo, Akova Impex d.o.o Sarajevo, Argeta d.o.o. Sarajevo, Avakas d.o.o. Sarajevo, Stanić Trade d.o.o. Sarajevo, Ovako d.o.o. Sarajevo, MilkoS d.o.o. Sarajevo, BH Recycling d.o.o. Sarajevo, Agricom d.o.o. Sarajevo, Wurth d.o.o. Sarajevo, Lamia d.o.o. Sarajevo, Adana Co d.o.o. Sarajevo, Rajz d.o.o. Sarajevo, Terra BiH d.o.o., Teloptic d.o.o. Sarajevo, Mountain d.o.o. Sarajevo, Bosnet Group d.o.o. Sarajevo, Licentis d.o.o. Sarajevo, JKP "Komunalac" Hadžići.

Krajem decembra 2015. godine Općina Hadžići je kupila 96 dunuma zemljišta bivše PDI “Bjelašnica” za 5,3 miliona KM s ciljem uspostavljanja nove industrijske zone i stvaranja mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta. Nakon izrade provedbeno-planske dokumentacije i izrade Regulacionih planova, ovaj prostor je trenutno na raspolaganju svim zaintersovanim investitorima.U okolini Sarajeva ne postoji ni jedan sličan prostor ovome tako da očekujemo da industijska zona brzo oživi u onoj namjeni za koju je predviđena. Jedini uslov lokalne zajednice za buduće investitore je zapošljavanje što većeg broja loklanog stanovništva.

Općina Hadžići ima razvijen sistem administracije koja brzo, efikasno i u najkraćem roku investitorima rješava zahtjeve te im stoji na raspolaganju 24 sata u sedmici. Ocjenom auditora Certifikacijske kuće BUREAU VERITAS Općina Hadžići je uspješno provela usklađivanje poslova i zadataka sa međunarodnim standardom ISO Standard 9001:2000 i 9001:2008.

Do 2013. godine na području općine Hadžići plansko promišljanje o razvoju turizma gotovo da i nije postojalo. Od te godine Bosna i Hercegovina se našla u fokusu poželjnih svjetskih destinacija. Strana ulaganja u turizam i turističke kapacitete postaju trend. Prednjačili su investitori iz Arapskih zemalja.



Sarajevo Resort Osenik

Općina Hadžići dolazi brzo u fokus tih investicija kao lokalna zajednica u kojoj je moguće bez velikih napora brzo realizovati ideju u konkretan projekat. Prednosti naše općine su prije svega fascinantne prirodne ljepote podno olimpijskih planina Igmana i Bjelašnice te blizina putnih komunikacija sa glavnim gradom BiH. U protekle četiri godine u našoj lokalnoj zajednici realizovani su turistički projekti čija je vrijednost 150 miliona KM. Sarajevo Resort Osenik je izgrađen 2013. godine i može pružiti smještaj za 1.125 turista, a koštao je oko 50 miliona KM. MGallery by Sofitel, luksuzni brend vodeće svjetske hotelske grupcije AccorHotels otvorio je 2017. godine hotel Tarčin Forest Resort&Spa. U ponudi ima 55 hotelskih soba i 20 vila. Projekat vrijedan 30 miliona KM. Kompanija Rawasi trenutno završava gradnju apartmanskog naselja u mjestu Crepljani, pod samim Igmanom. Naselje sadržava 108 individualnih vila i 11 zgrada sa ukupno 282 stana, a primat će oko 1.400 turista. Izgradnja Hotela O3 na Igmanu počela je u aprilu ove godine, odvija se planiranom dinamikom tako da bi olimpijska ljepotica u 2019. trebala dobiti smještajni objekat vrijedan više od 14 miliona KM. Hotel O3 će imati 65 smještajnih jedinica i više od 150 ležaja.

Vizija Općine Hadžići kaže da će se težiti razvoju koji će obezbjediti uslove za izgradnju industrijsko-energetskih i turističkih kapaciteta, proizvodnju zdrave hrane uz poštivanje svih standarda zaštite životne sredine sa ciljem da postane ekološki zaštićena općina, ugodna za život svih njenih stanovnika. U skladu sa ovom vizijom 2005. Hadžići su napravili prvu green field zonu u Federaciji BiH. U maju 2018. godine potpisana je najveća koncesija ikada data u Kantonu Sarajevo. Radi se o ugovoru o koncesiji za izgradnju i korištenje Vjetroelektrane Ivan-sedlo – Hadžići sa 12 vjetroagregata po 2,1 MW instalisane snage. Kanton Sarajevo je kompaniji Suzlon Wind Energy BH dao koncesiju na 30 godina, a vrijednost projekta je 58,6 miliona KM.



Povoljan geografski položaj i blizina EU tržišta kao i zemalja Jugoistočne Evrope

Općina Hadžići se nalazi na koridoru 5C koji spaja Sjevernu i Središnju Europu sa Balkanskim poluotokom i izlazi na Jadransko more. Općina Hadžići je putem koridora 5C povezana sa Jadranskim morem i Lukom Ploče u Hrvatskoj, te čvorištem u Doboju na sjeveru koji povezuje Općinu Hadžići sa Zagrebom i Beogradom putem, dok je zračnim putem (aerodrom Sarajevo) povezana sa zemljama EU i zemljama Zapadne Azije.

[Mehmed beg Catic]

“MS&Wood” u pregovorima o akviziciji u Krajini


Firma “MS&Wood” iz Fojnice, jedan od većih proizvođača i izvoznika namještaja u BiH, pokazala je interes za kupovinu preduzeća Drvna industrija “Sanica” u istoimenom mjestu nadomak Ključa i započela o tome preliminarne razgovore s vlastima ovog kantona.

Prema riječima Nijaza Kadirića, ministra privrede u Vladi USK, u ovome trenutku jedan od većih problema je što potencijalni investitori traže garanciju kada je riječ o isporuci dovoljnih količina drvne sirovine za nesmetano odvijanje proizvodnje.

Inače, snabdijevanje drvnom sirovinom već duže vrijeme je jedan od većih problema s kojim se suočavaju ovdašnji drvoprerađivači.

“DI ‘Sanica’ na tržištu danas, nažalost, nema neku ozbiljnu vrijednost, jer se radi o zastarjeloj tehnologiji i mašinama koje se već godinama ne upotrebljavaju. Kada je riječ o drvoprerađivačkoj djelatnosti, ozbiljni investitori prvo gledaju koliko će imati sirovine koja će im biti na raspolaganju. Ono što vlasti moraju uraditi jeste da investitorima garantuju da njihova investicija neće propasti iz razloga što neće imati dovoljno sirovine za proizvodnju”, kazao je Kadirić.

Mašine u DI “Sanica” već duže od deceniju stoje ugašene nakon što je proizvodnja prekinuta poslije neuspješne privatizacijske avanture.

U “Unsko-sanskim šumama” , koje su prije četiri godine postale vlasnik “Sanice”, kažu kako je tada bilo planirano da to preduzeće posluje kao njihova firma kćerka i bavi se preradom drveta.

Međutim, pokazalo se kako su predviđena ulaganja prevelik zalogaj za njih, posebno iz razloga što “Unsko-sanske šume” svake godine svoju dobit usmjeravaju ka realizaciji javnih projekata u lokalnim zajednicama.

U međuvremenu, zbog nezainteresovanosti kupaca proizvodna postrojenja u “Sanici” prekrivena su paučinom i prašinom, a radnici prepušteni sami sebi. Mnogi od njih danas se snalaze kako znaju i umiju, a znatan broj je napustio ove prostore i otišao u inostranstvo.

[Mehmed beg Catic]

Investitori žele 20 parcela u Poslovnoj zoni Zenica 1

U proteklih nekoliko mjeseci investitori su iskazali interes za kupovinu 20 parcela u Poslovnoj zoni Zenica 1, ukupne površine 20.000 metara kvadratnih.

Direktor agencije ZEDA, Senad Pašalić, ističe da su procedure u toku, a odluka o prodaji parcela mogla bi se naći na dnevnom redu već naredne sjednice Gradskog vijeća.

Povećanom interesu privrednika, između ostalog, doprinijela je najava o skorom početku infrastrukturnih radova u Poslovnoj zoni, kao što je izgradnja nekoliko saobraćajnica, što će omogućiti lakši pristup i gradnju na parcelama.

Dodatni segment, kojim se žele stvoriti još bolji uslovi za rad u poslovnoj zoni, kaže Pašalić, jeste postavljanje sistema video nadzora, koji će uskoro biti operativan, javlja Zenicainfo.

[Mehmed beg Catic]

FBiH tokom 2018. uloženo više od pola milijarde KM, Austrija na prvom mjest


Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici u Sarajevu, između ostalog, usvojila izvještaj o radu Vijeća za strane investitore u Federaciji BiH za 2018. godinu. Naime, u BiH je tokom 2018. godine uloženo 777 miliona KM, ot tog iznosa više od 73 posto odnosi se na FBiH.

Time je u FBiH tokom 2018. godine uloženo 567 konvertibilnih maraka.

Prema zemljama, najveća ulaganja, od 135,8 miliona KM, ostvarili su investitori iz Austrije. Slijede Hrvatska (101,2 miliona KM), Slovenija (67,3 miliona KM), Švicarska (56 miliona KM), Njemačka (45,1 miliona KM), Luksemburg (39,6 miliona KM), Saudijska Arabija (38,9 miliona KM), i tako dalje.

Prema neslužbenim podacima Centralne banke BiH, u prva tri kvartala 2018. godine direktna strana ulaganja u Bosnu i Hercegovinu iznosila su 668,6 miliona KM, s procijenjenim zadržanim zaradama.

[Mehmed beg Catic]

Građevinske firme iz BiH najviše rade u Crnoj Gori

Bosanskohercegovačke građevinske kompanije su u četvrtom kvartalu 2018. godine izvršile radove u inostranstvu vrijedne 35,5 miliona KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Vrijednost izvršenih radova veća je za 7,6% u odnosu na isti kvartal 2017. godine.

Najveću vrijednost u posljednjem kvartalu 2018. imali su radovi u Crnoj Gori 8,2 miliona KM (skoro 4,2 miliona eura), a odnose se na niskogradnju.

Značajni radovi obavljeni su i u Srbiji 6,38 miliona KM, Njemačkoj 5,47 miliona KM, te Sloveniji 3,59 miliona KM.

Na izvanevropskim tržištima najveća realizacija bila je u Alžiru 2,52 miliona KM i Ruandi 1,42 miliona KM.

Istovremeno, vrijednost novih narudžbi u četvrtom kvartalu 2018. godine veća je za 20,3% u odnosu na isti period prethodne godine.

Tržišta Crne Gore, Srbije, Njemačke i Slovenije vodeća su i kad su u pitanju nove narudžbe.

Zanimljivo je da su, između ostalog, ugovoreni i poslovi u niskogradnji na Islandu vrijedni 2,44 miliona KM, uz angažman 40 radnika.

Ukupno su u čevrtom kvartalu 2018. godine na inostranim gradilištima bila angažovana 624 bh. radnika.

[Mehmed beg Catic]

Licno mislim da je ovo pozitivno jer primorava ih da prodaju domace proizvode, time prestaju da guraju strane proizvode i tako guse domace i postaju oni koji prodaju domace i time guse strane

Konzum proširio asortiman sa više od 250 novih domaćih proizvoda


Konzum je uspostavio saradnju sa nizom domaćih proizvođača što je rezultiralo značajnim proširenjem asortimana sa više od 250 novih domaćih proizvoda na policama Konzuma.

Odluku o uvođenju novih proizvoda s posebnim naglaskom na domaće donijela je nova Uprava Konzuma vodeći se zahtjevima i potražnjom kupaca. Među novim proizvodima u Konzumu najzastupljeniji su prehrambeni proizvodi što je u skladu sa postojećim proizvodnim kapacitetima na bh. tržištu.

„Zadovoljstvo mi je što našim kupcima možemo ponuditi novi asortiman koji do sada nisu imali priliku pronaći u Konzumu. Radi se o kvalitetnim domaćim proizvodima, a najzastupljeniji su mliječni i pekarski proizvodi, mesne prerađevine i osnovne životne namirnice. Poštujući želje kupaca koji preferiraju kupovinu proizvoda lokalnih proizvođača, uspostavili smo saradnju i sa nekolicinom proizvođača koji imaju ograničene kapacitete i svoje proizvode isporučuju regionalno u manji broj naših prodavnica. Nastavljamo i dalje raditi na uvođenju novih proizvoda prateći ponudu na tržištu, otvoreni smo za saradnju sa svim novim dobavljačima kako bismo kupcima osigurali što kvalitetniji i povoljniji asortiman“, izjavila je Merima Šeta, rukovoditelj Službe nabave svježe hrane i mesa u Konzumu.

Među novim domaćim dobavljačima sa kojima je uspostavljena saradnja su: Mesna industrija Bajra, Njam-Njam, Noćko, MFS Trade, Perffeto Plus, Ajnex... Sa značajnim brojem domaćih dobavljača je obnovljena ili ojačana saradnja, proširen je broj njihovih proizvoda na policama kao i povećana zastupljenost u većem broju Konzum prodavnica.

„Veliko nam je zadovoljstvo da se Bajra proizvodi mogu naći na policama jednog velikog trgovačkog lanca kao što je Konzum. Cilj nam je da se zajedničkim aktivnostima približimo krajnim potrošačima sa našim širokim asortimanom pilećeg i junećeg programa koji su spoj moderne tehnologije i bosanske tradicije prerade mesa. Naše dugogodišnje poslovanje je dokaz da smo stekli i sačuvali povjerenje naših kupaca, te smatramo da će ulaganje Konzuma u promociju domaćih proizvoda još više doprinijeti razvoju i uspjehu kako MI „Bajra“ tako i domaće privrede“, izjavila je Darinka Slavnić, direktorica komercijale MI „Bajra“.

Osim što direktno podržava razvoj domaće privrede kroz povećanu zastupljenost domaćih proizvoda, Konzum u skladu sa svojom socijalnom osjetljivošću poseban značaj daje proizvođačima čiji rad ima dodatni humani aspekt. Tako na primjer Ajnex koji od nedavno na police Konzuma plasira Royal salvete i folije zapošljava osobe sa invaliditetom, a dio sredstava od prodaje MFS mliječnih proizvoda odvaja se za pomoć socijalno ugroženim kategorijama stanovništva u Prihvatnom centru „Duje“ kod Doboja.

„Saradnja „MFS TRADE“ sa Konzumom je jedna velika stepenica u našem poslovanju. Ovo je prva prilika koja nam se ukazala da naše poslovanje proširimo i nadamo se da će naša mljekara biti na mjeri zadatka“, izjavio je direktor MFS TRADE Ahmet Ibranović.

Konzum također sarađuje sa domaćim proizvođačima u segmentu razvoja i plasmana novih proizvoda svojih trgovačkih marki. Trenutno se intenzivno radi na proširenju asortimana mliječnih proizvoda trgovačke marke Mila koje proizvodi „MI 99“ Gradačac, kao i na razvoju novih proizvoda u segmentu neprehrane u saradnji sa kompanijom Violeta.

[abu seid]

Za male firme je ovo odlična stvar.
Jučer sam se dopisivao sa ovima iz Ajnexa i kažu mi ako želim kupiti njihovu foliju da ih posjetim u kancelariji kod željezničke.
Ali sada bi to bila sasvim druga priča. MFS Trade, mljekara iz Doboj Istoka. Prava stvar za njih. Noćko. Odlično. Ovo ostalo: Bajra, Mi99 se može i negdje drugdje kupiti.

[Zmaj]

Jel nema Bajra svoju mesnicu u Sarajevu?

[Mehmed beg Catic]

Jedini bh. proizvođač eko metli preuzima dio Agrokomercove proizvodne linije


Firma Alatuša d.o.o. iz Velike Kladuše jedini je bh. proizvođač ekoloških metli i četki. Ovo je samo jedan segment u kojem ova mlada, ali već uspješna firma posluje.

Fikret Nizandžić, koordinator prodaje i nabave u firmi Alatuša u razgovoru za Akta.ba je kazao da danas Alatuša uspješno posluje kroz pet poslovnih jedinica, ali da je proizvodnja metli i četki posebna jer su u tom segmentu jedinstveni na području naše zemlje. Kazao je da ova firma uskoro planira i preuzeti dio nekadašnje Agrokomercove prerade voća i povrća, pa će tako ući u novi segment poslovanja.

"Prvi proizvodni pogon koji je pokrenut je pogon konfekcije pod nazivom PJ Ateks. Iako je preduzeće još uvijek relativno mlado jer smo osnovani 2017. godine, naša poslovna ekspanzija je u prošloj godini ekstremno brzo rasla. Danas firma Alatuša d.o.o. posluje kroz pet poslovnih jedinica, kroz proizvodnju konfekcije, proizvodnja metli i četki, trgovine mješovite robe koje se nalazi u Rajnovcu i Kudićima i kroz rad poljoprivredene apoteke", rekao je Nizandžić.

Svi njihovi proizvodni pogoni i trgovine se nalaze u Velikoj Kladuši.

PRERADA VOĆA I POVRĆA​ NOVI SEGMENT POSLOVANJA

Ono po čemu su posebno prepoznatljivi su njihove metle i četki koje su potpuni domaći proizvod i prodaju se pod imenom Bosanka, a izrađene su od visoko kvalitetnih prirodnih materijala kao što je drvo i prirodna dlaka sačinjena od mješavine konjske dlake grive i repa.

"U našem asortimanu su 23 modela četki, pored programa za preduzeća postoji i asortiman za domaćinstva koji se ogleda u raznim metlama za vanjsku i unutrašnju upotrebu, te četkama kao što su ribaća četka, četka za krečenje, četka za odijelo i ostali sličan asortiman. Proizvodnja pored redovnog asortimana nudi i mogućnost izrade specijalnih četaka koje se koriste u raznim industrijama", kaže Nizandžić.

U narednom periodu spremaju nove projekte. Nizandžić nam je rekao da su probavljene sve dozvole i urađen elaborata za novi segment njihovog poslovanja, a odnosi se na preradu voća i povrća u sklopu pilot projekta Agrokomerca.

"Ovo je jedan novi projekt koji realiziramo. Na ovaj način ćemo pokušati nastaviti rad nekadašnjeg giganta. U okviru ovog projekta planirano je zapošljavanje i do 1000 ljudi, sve zavisno o kapaciteta posla koji budemo obavljali, na samom početku vršit će se obrada oko 25 Agrokomercovih brendova od sokova, džemova, zimnica i drugih proizvoda", kaže Nizandžić .

Kazao je kako su u proteklom periodu putem javnih preduzeća uposlili oko 226 radnika, te su tako zajedno sa načelnikom Općine na ovaj način direktno pomogli razvoju Velikokladuške privrede, te se nadaju da će u nastavku svoga rada ovakvih poduhvata biti još više.

DO KRAJA GODINE NOVA ZAPOŠLJAVANJA

Ove godine Alatuša se po prvi put nastupila na GRAMES-DEMI 2019 sajmu u Banjaluci gdje je predstavila svoj bogat program proizvoda. Pored četki predstavili su i svoj asortiman HTZ opreme koja se proizvodi u Velikoj Kladuši i u čijem pogonu je zaposleno 30 žena. Nizandžić kaže da je u planu širenje ove proizvodnje na domaće i ino tržište ali i novo zapošljavanje, te bi tako do kraja godine, u proizvodnom sektoru HTZ opreme, trebalo biti zaposleno do 80 žena.

"Proizvodnja Ateks se bazira na proizvodnji lake i teške konfekcije. U početku svoje proizvodnje akcenat je stavljen na proizvodnju HTZ opreme od visoko kvalitetnih repromaterijala od renomiranih svjetskih proizvođača. Kod nas različiti privredni subjekti mogu pronaći HTZ opremu za svoje radnike kao što su radnici iz oblasti građevine, šumarstva pa do medicinskih i ugostiteljskih radnika. Pored standardnih veličina nudimo i odjeću po mjeri. Izrada odjeće se radi sa puno pažnje kako bi se radnici osjećali udobno i ugodno u njoj. Pored programa HTZ opreme nudimo i dio modne konfekcije za svakodnevnu upotrebu kao što su hlače, trenerke, košulje, jakne i slično. U našoj proizvodnji moći će te pronaći i program za kućanstvo kao što su kuhinjske krpe, posteljina, stoljnjaci, peškiri i slično", govori Nizandžić.

Firma još djeluje kroz rad poljoprivrednih apoteke gdje pored kompletnog asortimana za poljoprivrednu proizvodnju svi zainteresirani mogu dobiti i stručno mišljenje oko primjene određenih sredstava pa sve do načina tretiranja određenih zasadnih kultura.

"Putem naše poljoprivredne apoteke želimo biti servis za realizaciju poljoprivredne proizvodnje nudeći sav potreban asortiman kao i određene subvencije kroz isti", kaže Nizandžić.

Dodao je još da kroz ovogodišnje predstavljanje na sajmu prvenstveno žele ostvariti dobre buduće kontakte, ali i učvrstiti svoju poziju na području Republike Srpske.

Alatuša dio svog proizvodnog asortimana izvozi u Hrvatsku, Srbiju i dio njihovih lohn poslova odvija se na području Slovenije.

[Mehmed beg Catic]

obicno ne stavljam link od ovih ali je pravo zanimljiva reportaza a ne znam kako da postavim i slike pa evo

https://www.biznisinfo.ba/bio-je-izbjeg ... u-fabriku/

Bio je izbjeglica i zanatlija: Danas njegove firme zapošljavaju blizu 200 ljudi a uskoro otvara i treću fabriku


Dženan Ajanović iz Tešnja je kao izbjeglica otišao u Hrvatsku, potom u Njemačku. Tamo je završio zanat a da prežive, majka i on radili su po nekoliko poslova. Ušteđevinu je trošio na opremu koju je slao u Tešanj u kojem je po povratku pokrenuo zanatsku radionicu. Počeo je u u garaži od nepunih 40 kvadrata a danas njegova kompanija Inox Ajanović na skoro 9.000 metara kvadratnih proizvodi za svjetske lidere u farmaceutskoj, prehrambenoj i medicinskoj industriji i multimilijardere poput Romana Abramovicha. Osim elemenata i konstrukcija od nehrđajućeg čelika ovdje se svakog dana proizvede i 160 dizajnerskih stolica koje se prodaju širom Evrope. U njegove dvije firme radi blizu 200 ljudi a uskoro će sa radom početi i treća.

Ovo je priča poduzetnika koji je krenuo od nule i sve stvorio sam.



Od Tešnja do Freiburga i nazad

„Tešanj smo napustili u ratu i otišli u Hrvatsku. Tamo smo proveli godinu i po, nakon čega smo morali otići i dalje. Prvo smo došli u München, onda u Freiburg, i tu smo ostali. Prvo smo bili po izbjegličkim domovima, onda smo dobili neku garsonjericu. Tu sam završio zanat – konstrukcioni mehaničar medicinskih aparata, gdje smo majka i ja radili po nekoliko poslova da bismo preživjeli. Bavio sam se zanatom, ali zarada od toga nije bila toliko dobra, pa sam pored toga istovarao šlepere, zavarivao vinske prese, čistio po hotelima, a bio sam i sobarica“, priča Ajanović za BiznisInfo.

Od novca koji je zarađivao, godinama je kupovao alat i sitne mašine koje je slao u Tešanj. Kaže da je uvijek imao viziju šta će raditi i da je znao da će imati firmu upravo ovakvu kakva je sada.

„Babo je sve što sam slao redao i čuvao. Tako smo kada sam se vratio već imali dosta opreme i mogli smo početi raditi“, kaže on.

Tako je u garaži od nepunih 40 kvadrata i u kući koja je od udara granata jedva stajala počela priča o firmi Inox Ajanović koja danas radi poslove kakve radi još samo nekoliko kompanija u Evropi.

Prvi veliki poslovi

„Babo i ja smo počeli pomalo da radimo. Prvo smo radili za slastičare, za bolnice… Radili smo limariju, zavarivali, pravili sitni alat… Sve smo radili ručno a sjećam se da tada još nisam imao ni rukavice. Nismo imali ni uposlenika, bili smo samo nas dvojica. Ali se moralo raditi da bi se moglo dalje ulagati. I tako smo radili i ulagali…“, priča nam Dženan.



Nakon skoro dvije godine, 2000. godine, pokrenuo je zanatsku radnju a uz podršku od 18.000,00 KM koje je dobio od Agencije za obnovu i razvoj njemačke vlade nabavio je dodatnu opremu i opremio dodatni prostor.

„Dobro sam iskoristio ta sredstva. Kupili smo opremu a ispred garaže smo napravili i nadstrešnicu da imamo više prostora za rad. Tada je došao i prvi veliki projekat. Za Bosnalijek smo radili skladišne regale od nehrđajućeg čelika“, priča Dženan.

Nakon prvog, došao je i drugi, pa treći projekat… Inox Ajanović polako se razvijao pa je od radionice u kojoj su na početku radili sami Dženan i njegov otac, počeo zapošljavati sve više ljudi.



„Ja sam tek 2011. godine osnovao d.o.o., a do tada smo vjerovatno bili SZR sa najvećim prometom i dobiti u cijeloj zemlji“, kaže Dženan.

Izlazak na inostrano tržište

U toku 2005. i 2006. godine došli su i prvi poslovi sa inostranstvom a posao je, uprkos strahovima, procvat doživio upravo u vrijeme ekonomske krize i recesije tokom 2008. godine.

Dženan kaže kako je to bilo vrijeme kada su opstali samo oni koji su najkvalitetniji dok su mnogi drugi u to vrijeme okončali svoje poslovanje.

„Nas je spasilo što nismo bili previše usko profilisani, mogli smo se uklopiti u različite industrije i proizvodne programe. Sa druge strane, stranim partnerima smo bili interesantni jer smo se dokazali kao pouzdan partner. Tada smo naučili da je jedna od najvažnijih stvari, osim kvaliteta, poštivanje roka isporuke“, priča nam Ajanović.

Dobili su podršku i od SIPO-a (Swis import promotion program švicarskog ministarstva ekonomije) zahvaljujući kojoj su obišli brojne sajmove i ostvarili brojne kontakte od kojih sa mnogima i dalje sarađuju.

U Inox Ajanović se danas u dvije smjene izrađuju hiljade komponenti i gotovih elemenata i to za svjetske lidere u proizvodnji kafe, medicinske opreme, prehrambenoj industriji.

Među najboljima u Evropi

„Ovo što mi radimo, tu vrstu zavarivanja, poliranja i završne obrade rade samo tri firme u Evropi. Mi obrađujemo nehrđajući čelik, znači nije u pitanju nikakav specijalni materijal nego je u pitanju obrada. Na početku smo pravili i mi dosta grešaka ali zahvaljujući zahtjevnim klijentima izbrusili smo svoje vještine do savršenstva“, kaže nam Dženan.



Da se nesumnjivo radi o vrhunskom kvalitetu, govori i podatak da su u Inoxovim halama u Tešnju proizvedene ograde za četiri jahte ruskog multimilijardera Romana Abramovicha.

Dizajnerski namještaj za zahtjevna tržišta

Prije 3 i po godine Ajanović je, zajedno sa holandskim partnerom, osnovao još jednu kompaniju. AP Atelier d.o.o. je firma specijalizovana za proizvodnju dizajnerskih stolica brenda Bert Plantagie a u pogonima fabrike sedmično se proizvede 800 stolica.

U najkraćem roku ovaj broj će biti povećan na 1200 komada.

„Cilj je 240 stolica dnevno, trenutna brojka iznosi 160. Tu se prave desetine modela koji se prodaju na tržištu Švicarske, Holandije, Njemačke, Austrije, Skandinavije. Uskoro će ovdje biti prebačen i ostatak proizvodnje iz Poljske“, kaže Ajanović.

Dvije firme danas upošljavaju ukupno 180 radnika iz Tešnja, Teslića, Doboja, Maglaja.



Proizvodnja se odvija na skoro 9000 kvadratnih metara, u pogonima opremljenim po najvišim standardima.

Nova investicija, još jedna proizvodna hala

Najnovija hala površine 2.700 metara kvadratnih upravo je završena i čeka tehnički prijem, a u planu je izgradnja još jedne proizvodne hale.

„U sljedećih par mjeseci pravićemo i treću fabriku koja će biti smještena u četvrtoj proizvodnoj hali. Prostiraće se na najmanje 5000 metara kvadratnih gdje će biti zaposleno najmanje 60 ljudi. U fabrici će se praviti namještaj od masiva i to najvišeg kvaliteta“, kaže nam Ajanović.

Dvije firme izvoze 95 posto proizvodnje a i u BiH imaju nekoliko dobrih kupaca. Zajedno ostvaruju promet od 14,5 miliona KM a svake godine rastu još po 20 posto.



Ostvarenje sna

„Ja sam uvijek bio ambiciozan i tačno sam znao kako će sve ovo izgledati. Nije mi bilo toliko stalo do novca, htio sam da ostvarim svoju viziju. Ali kad bih morao sve ponovo, ne vjerujem da bih mogao. Nisam bio svjestan koliko je teško sve ovo postići, koliko je uspona i padova poslije kojih morate ustati i nastaviti dalje i naučiti nešto iz njih. Mene je spasilo što nikada nisam previše razmišljao unaprijed kako ću nešto uraditi jer da jesam mnoge od ovih stvari možda ne bih nikada postigao“, zaključuje Dženan.

[abu seid]

Jedini bh. proizvođač eko metli preuzima dio Agrokomercove proizvodne linije


Firma Alatuša d.o.o. iz Velike Kladuše jedini je bh. proizvođač ekoloških metli i četki. Ovo je samo jedan segment u kojem ova mlada, ali već uspješna firma posluje.

Fikret Nizandžić, koordinator prodaje i nabave u firmi Alatuša u razgovoru za Akta.ba je kazao da danas Alatuša uspješno posluje kroz pet poslovnih jedinica, ali da je proizvodnja metli i četki posebna jer su u tom segmentu jedinstveni na području naše zemlje. Kazao je da ova firma uskoro planira i preuzeti dio nekadašnje Agrokomercove prerade voća i povrća, pa će tako ući u novi segment poslovanja.

"Prvi proizvodni pogon koji je pokrenut je pogon konfekcije pod nazivom PJ Ateks. Iako je preduzeće još uvijek relativno mlado jer smo osnovani 2017. godine, naša poslovna ekspanzija je u prošloj godini ekstremno brzo rasla. Danas firma Alatuša d.o.o. posluje kroz pet poslovnih jedinica, kroz proizvodnju konfekcije, proizvodnja metli i četki, trgovine mješovite robe koje se nalazi u Rajnovcu i Kudićima i kroz rad poljoprivredene apoteke", rekao je Nizandžić.

Svi njihovi proizvodni pogoni i trgovine se nalaze u Velikoj Kladuši.

PRERADA VOĆA I POVRĆA​ NOVI SEGMENT POSLOVANJA

Ono po čemu su posebno prepoznatljivi su njihove metle i četki koje su potpuni domaći proizvod i prodaju se pod imenom Bosanka, a izrađene su od visoko kvalitetnih prirodnih materijala kao što je drvo i prirodna dlaka sačinjena od mješavine konjske dlake grive i repa.

"U našem asortimanu su 23 modela četki, pored programa za preduzeća postoji i asortiman za domaćinstva koji se ogleda u raznim metlama za vanjsku i unutrašnju upotrebu, te četkama kao što su ribaća četka, četka za krečenje, četka za odijelo i ostali sličan asortiman. Proizvodnja pored redovnog asortimana nudi i mogućnost izrade specijalnih četaka koje se koriste u raznim industrijama", kaže Nizandžić.

U narednom periodu spremaju nove projekte. Nizandžić nam je rekao da su probavljene sve dozvole i urađen elaborata za novi segment njihovog poslovanja, a odnosi se na preradu voća i povrća u sklopu pilot projekta Agrokomerca.

"Ovo je jedan novi projekt koji realiziramo. Na ovaj način ćemo pokušati nastaviti rad nekadašnjeg giganta. U okviru ovog projekta planirano je zapošljavanje i do 1000 ljudi, sve zavisno o kapaciteta posla koji budemo obavljali, na samom početku vršit će se obrada oko 25 Agrokomercovih brendova od sokova, džemova, zimnica i drugih proizvoda", kaže Nizandžić .

Kazao je kako su u proteklom periodu putem javnih preduzeća uposlili oko 226 radnika, te su tako zajedno sa načelnikom Općine na ovaj način direktno pomogli razvoju Velikokladuške privrede, te se nadaju da će u nastavku svoga rada ovakvih poduhvata biti još više.

DO KRAJA GODINE NOVA ZAPOŠLJAVANJA

Ove godine Alatuša se po prvi put nastupila na GRAMES-DEMI 2019 sajmu u Banjaluci gdje je predstavila svoj bogat program proizvoda. Pored četki predstavili su i svoj asortiman HTZ opreme koja se proizvodi u Velikoj Kladuši i u čijem pogonu je zaposleno 30 žena. Nizandžić kaže da je u planu širenje ove proizvodnje na domaće i ino tržište ali i novo zapošljavanje, te bi tako do kraja godine, u proizvodnom sektoru HTZ opreme, trebalo biti zaposleno do 80 žena.

"Proizvodnja Ateks se bazira na proizvodnji lake i teške konfekcije. U početku svoje proizvodnje akcenat je stavljen na proizvodnju HTZ opreme od visoko kvalitetnih repromaterijala od renomiranih svjetskih proizvođača. Kod nas različiti privredni subjekti mogu pronaći HTZ opremu za svoje radnike kao što su radnici iz oblasti građevine, šumarstva pa do medicinskih i ugostiteljskih radnika. Pored standardnih veličina nudimo i odjeću po mjeri. Izrada odjeće se radi sa puno pažnje kako bi se radnici osjećali udobno i ugodno u njoj. Pored programa HTZ opreme nudimo i dio modne konfekcije za svakodnevnu upotrebu kao što su hlače, trenerke, košulje, jakne i slično. U našoj proizvodnji moći će te pronaći i program za kućanstvo kao što su kuhinjske krpe, posteljina, stoljnjaci, peškiri i slično", govori Nizandžić.

Firma još djeluje kroz rad poljoprivrednih apoteke gdje pored kompletnog asortimana za poljoprivrednu proizvodnju svi zainteresirani mogu dobiti i stručno mišljenje oko primjene određenih sredstava pa sve do načina tretiranja određenih zasadnih kultura.

"Putem naše poljoprivredne apoteke želimo biti servis za realizaciju poljoprivredne proizvodnje nudeći sav potreban asortiman kao i određene subvencije kroz isti", kaže Nizandžić.

Dodao je još da kroz ovogodišnje predstavljanje na sajmu prvenstveno žele ostvariti dobre buduće kontakte, ali i učvrstiti svoju poziju na području Republike Srpske.

Alatuša dio svog proizvodnog asortimana izvozi u Hrvatsku, Srbiju i dio njihovih lohn poslova odvija se na području Slovenije.

OPREZ!
Čisto informativno. JKUP Komunalije Velika Kladuša su osnovale ovo preduzeće. JKUP Komunalije su pod potpunom kontrolom Fikreta Abdića

JKUP KOMUNALIJE KAO GLASAČKA MAŠINERIJA

Kako saznaje Inforadar, posebna velikokladuška priča je JKUP Komunalije, za koje je u posljednje dvije godine iz budžeta izdvojeno oko četiri miliona KM!

Direktor preduzeća je Amir Đogić, ujedno generalni sekretar Abdićeve Laburističke stranke. Izvještaji o utrošku ovih sredstava nikad nisu javno prezentovani, a naši sagovornici tvrde da je izdvajanje za Komunalije način na koji Abdić pravi glasačku mašineriju putem prekobrojnog zapošljavanja u preduzeću.

Tako se u ovom gradu već duže vrijeme u šali govori kako Velika Kladuša ima više čistača ulica po glavi stanovnika nego Pariz.

Kako bi se manipulisalo tokovima novca i zapošljavanjem, Komunalije su bez saglasnosti općinskog vijeća osnovale i preduzeće Alatuša, unutar kojeg su tri poljoprivredne apoteke, benzinska pumpa i proizvodnja metli i četaka, čime su napravili i konkurenciju postojećim sličnim preduzećima.

Međutim, i pored velikog izdvajanja za Komunalije i sestrinske firme, naši sagovornici tvrde da su Komunalije pred bankrotom, što može imati velike posljedice za cjelokupnu općinu.

https://inforadar.ba/posljednja-afera-f ... e-kladusa/


Nedavno je u Bihaću poništena odluka o stečaju Agrokomerca, što znači da bi, ako ovo nije šupljak sa proizvodnjom prehrambenih proizvoda, naš ratni zločinac Babo opet mogao imati svoj Agrokomerc i to za izvlačenje gomile para.

[Mehmed beg Catic]

Čisto informativno. JKUP Komunalije Velika Kladuša su osnovale ovo preduzeće. JKUP Komunalije su pod potpunom kontrolom Fikreta Abdića

hvala ti za ovo, da sam znao ne bi ni postavio reklamu za onog cetnika. Zato volim ovaj forum, covjek se svasta korisno moze da nauci

[Zmaj]

Prosječna plata u BiH u januaru 913 KM

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Bosni i Hercegovini u januaru je iznosila 913 KM i nominalno je veća za 0,7 posto u odnosu na decembar prošle godine, te veća za pet posto u odnosu na januar lani.
Najniža prosječna neto plata u januaru isplaćena je u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane i iznosila je 566 KM, u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima iznosila je 615 KM, dok je prosječna neto plata u građevinarstvu iznosila 617 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

U finansijskim i djelatnostima osiguranja prosječna neto plata u januaru iznosila je 1.548 KM, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji 1.486 KM, dok je prosječna neto plata u sektoru informacija i komunikacija iznosila 1.342 KM.

U BiH je prosječna mjesečna bruto plata u januaru ove godine iznosila 1.408 KM i nominalno je veća za 0,7 posto u odnosu na decembar prošle godine, te veća za 4,3 posto u odnosu na januar 2018.

[Zmaj]

Federacija - Prosječna mjesečna bruto i neto plaća i zaposlenost, I 2019.
15.03.2019

Prosječna bruto plaća, I 2019. 1.422 KM

Prosječna neto plaća, I 2019. 924 KM

Prosječna neto plaća, XI 2018.-I 2019. 915 KM

Broj zaposlenih osoba, I 2019. 527.520

Broj nezaposlenih osoba, I 2019. 328.503

http://fzs.ba/index.php/2019/03/15/pros ... st-i-2019/

[Zmaj]

Bosanci i Hercegovci su provjereno dobra i kvalitetna radna snaga. A Austrijanci nam kažu da smo dobri i u drvoprerađivačkoj industriji. U toj industriji rade eksperti i stručnjaci za čije usluge su upravo Austrijanci zainteresirani. Ne samo za znanje, već i za proizvod. Visokokvalitetni dizajnerski namještaj „Made in BiH“ poželjan je na tržištu Evropske unije. Na tom polju radit će se još više, kažu iz Vanjskotrgovinske komore. A mi znamo kako njegovati drvoprerađivačku tradiciju.