BosanskeHistorije.com

Uzme na veliko pa narodu tusi po vecim cijenama.

SASTANAK
Zbog otežanog poslovanja ArcellorMittala ugroženo 10.000 radnih mjesta
Objavljeno: 22.04.2019. u 17:18
5
share
Otežano poslovanje uzrokovano je uvođenjem zaštitnih mjera na uvoz čelika od Sjedinjene Američke Države, Evropske unije, ali i carina uvedenim od Kosova

FOTO: MINISTARSTVO
U rješavanje problema otežanog poslovanja ArcellorMittala Zenica, najvećeg proizvođača čelika u Bosni i Hercegovini, moraju se uključiti svi nivoi vlasti, a posebno entiteti jer je u opasnosti 10.000 radnih mjesta u željezari, ali i u rudnicima u oba entiteta.

Zaključak je to današnjeg sastanka ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarović s generalnim direktorom ArcelorMittala Bijuom Nairom koji je iniciran zbog sve težeg poslovanja ovog preduzeća.

Otežano poslovanje uzrokovano je uvođenjem zaštitnih mjera na uvoz čelika od Sjedinjene Američke Države, Evropske unije, ali i carina uvedenim od Kosova.

Ministar Šarović istaknuo je da je Ministarstvo već poduzelo niz aktivnosti u cilju ublažavanja posljedica implementacije Provedbene uredbe Evropske komisije o uvođenju konačnih zaštitnih mjera na uvoz čelika te da je EU uvela specifičnu kvotu samo za BiH.

To se međutim odnosi samo na takozvanu proizvodnu kategoriju 13, a u međuvremenu su zaštitne mjere uvela i druga potencijalna tržišta Turska, Alžir, Maroko i Egipat, saopćeno je iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Prema informaciji ArcellorMittala, opstanak njihove kompanije doveden je u pitanje te zbog ograničenja izvoza njihovih proizvoda, moraju reducirati investicije i projekti, a neki novi započeti projekti su već "stavljeni na čekanje".

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH će i dalje u kontaktu sa nadležnim evropskim institucijama raditi na iznalaženju povoljnijih rješenja za osiguranje bolje pozicije izvoza čelika, prije svega u cilju očuvanja radnih mjesta zaposlenih u ovoj industriji, kaže se u saopćenju.

‘Hifa oil’ u CG dobila posao vrijedan pola miliona eura



Kompanija “Putevi”, koju je osnovala Skupština opštine Podgorica, nabavlja bitumen od kompanije „Hifa oil CG”, vlasnika Izudina Ahmetlića, koji je prema Forbsovoj listi najbogatiji Bosanac, pišu crnogorski mediji.

Radi se o poslu vrijednom oko 596 hiljada eura, sa uračunatim PDV-om. Predstavnici firme „Hifa oil CG” još u augustu prošle godine potpisali su ugovor o nabavci robe sa direktoricom „Puteva” Violetom Klikovac.

Kompanija HIFA – OIL doo Tešanj osnovala je podružnicu „Hifa oil CG” u maju 2017. godine.

Nedavno je „Hifa oil CG” otvorila svoj prvi maloprodajni objekat u Podgorici.
Tom prilikom najavljeno je otvaranje novih benzinskih pumpi u Crnoj Gori.
•Do 2009.g. HIFA-OIL je poslovala isključivo u Bosni i Hercegovini (kao uvoznik i distributer na domaćem tržištu). Međutim, trendovi, zahtjevi tržišta i povećanje kapaciteta ponude u regionu uticali su na novi odgovor firme: nastup na tržištima regije uključujući i članice Evropske unije.

Sedam firmi iz BiH radi na gradnji jednog od najekskluzivnijih resorta u svijetu

Sedam firmi iz BiH radi na gradnji jednog od najekskluzivnijih resorta u svijetu, a sve to finansira Vlada Dubaija

Radnici iz Bosne i Hercegovine već godinu i po rade na ogromnom i važnom projektu u Ruandi. Projekt je to koji se drži u tajnosti, ali je Sejo Gološ, profesor sa Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, koji je i projektant projekta, pristao da za Oslobođenje otkrije nekoliko detalja o njemu.

Bh. proizvod

Radi se o hotelu visoke kategorije sa pet plus zvjezdica koji rade isključivo firme iz BiH, što znači da je on 100 posto bh. proizvod. Na njemu radi sedam firmi iz naše zemlje – Krivaja, ŽGP, Elektra, Prunus, Luk, Ans Drive i Global.

– Mi smo radili taj projekt za investitora iz Dubaija, za Vladu Dubaija tačnije. Radi se o resortu One and Only i to je jedan od boljih i skupljih resorta u svijetu. Međutim, oni ne vole da se puno priča o tome dok se to ne otvori. Radimo na tom projektu već nešto duže od godinu i po, a za to vrijeme uspio sam angažovati pomenute firme na poslovima izgradnje, što je od velikog značaja za njih. Uskoro završavamo taj projekt, za otprilike tri do četiri mjeseca, a to je od početka bh. proizvod, od projektovanja, konsaltinga, nadzora, do izvođenja svih radova, kazao je Gološ za Oslobođenje.

Uslovi u kojim radnici iz BiH rade u Ruandi su, kaže, odlični. Iako je riječ o afričkoj zemlji, kaže da “to nije ona Afrika sa lavovima, komarcima i krokodilima. Ovo je zelena Afrika, gdje su gorile i lijepa klima, ugodna za rad”. Radnicima su plaćeni i hrana i smještaj, a trenutno se u Ruandi nalazi 70-ak bh. radnika.

Jedna od firmi koje su dobile priliku da rade na izgradnji tog luksuznog resorta je i firma Stroping iz Sarajeva, a direktor Zijad Pašić kazao je za OSlobođenje kako su oni novi u tom poslu. Tek prije nekoliko dana njihovi radnici su stigli u Ruandu.

– Poslali smo tamo pet radnika, radimo gipsarske, molersko-farbarske i tapetarske poslove. Predviđeno je da naši radnici tamo ostanu tri mjeseca, ali sve zavisi od dinamike izvođenja radova. Ovo je za nas kao pilot-projekt koji bi nam trebao otvoriti afričko tržište, te se nadamo da bismo u narednih četiri do pet godina mogli dobiti poslove i na još pet-šest projekata, istakao je Pašić.

Afrika atraktivna građevinarima

Mjesečna zarada ovih radnika bit će, kako je kazao Pašić, veća za tri puta, i više, nego ovdje, te će oni tamo zarađivati od 3.200 do 5.000 KM, u zavisnosti od pozicije na kojoj rade. Iako još nije išao u tu zemlju, Pašić kaže kako je Ruanda, i uopšte afričko tržište, posljednjih 25 godina atraktivno što se tiče građevine te kako je perspektiva i za budućnost velika. Iz ovog primjera vidimo da radnici iz BiH ne odlaze samo u Njemačku i Austriju već i u neke druge zemlje u kojima se može zaraditi mnogo više nego u BiH, stoga nas ne bi trebalo čuditi ako uskoro još veći broj radnika za novcem krene put ostalih afričkih zemalja.

Tek lansirali prvi bh. moped, a već imaju novi proizvod

Kompanija Cromex Prijedor, koja je nedavno proizvela prvi domaći motocikl, već ima novi projekat. Riječ je o javnom toaletu od inoxa koji će biti predstavljen 10. maja, a koji je pogodan za domaće i strano tržište.

– Radi se o anti vandal modelu javnih toaleta. Rađeni su od najkvalitetnijeg inoxa. Prodavaćemo ih pojedinačno kao muški, ženski i s** za invalide, ili kao cjelinu. U slučaju cjeline uz toalete dolazi i manja prostorija u koju se može odložiti pribor za čišćenje – kazala je za BiznisInfo portparol kompanije Alma Ćirkić.



Proizvod je pogodan i za domaće i inostrano tržište. Idealan je za gradove, autoputeve, izletišta, nacionalni parkove I sl.

– Predstavićemo ga zvanično na prezentaciji u krugu firme 10. maja gdje očekujemo poslovne saradnike i prijatelje firme – kazala nam je Ćirkić.

Inače, Cromex trenutno zapošljava 60 radnika. Projekti nabavke novog kombinovanog lasera LC5 za rezanje pločevina i cijevi, kao i projekti proizvodnje motocikala i toaleta, otvorili su novih 20 radnih mjesta.



Kada je riječ o mopedu Torini, Ćirkić kaže da je interes tržišta ogroman.

– Trenutno nam je fokus na širenju distributivne mreže u Evropi i otvaranju prodajnih salona. U narednih par dana očekuje nas, recimo, otvaranje salona u Holandiji – navodi naša sagovornica.

Dogovorena saradnja BiH i Norveške u IT sektoru

Na ovogodišnji SBF ambasador BiH u Norveškoj Nedim Makarević, došao je zajedno sa skupinom privrednika porijeklom iz BiH, koji već godinama postižu uspjehe na tržištu Norveške.

Ovi privrednici većinom djeluju u građevinskom sektoru, a saradnju sa BiH baziraju na uvozu gotovih proizvoda i usluga: staklo, aluminijum, pvc, pločasti namještaj i sl.

Pored segmenata gdje je ostvarena saradnja, došlo je do inicijative o analizi potencijala u IT sektoru, turizmu i poljoprivredi.

IT sektor u BiH već od početka 2000 tih, uspješno sarađuje sa najzahtjevnijim klijentima u USA i Evropi, međutim saradnja sa tržištem Norveške još uvijek nije etablirana. Na inicijativu Dragog Dizdara došlo je do kontakta sa jednom od vodećih kompanija za razvoj softvera u BiH - Atlantbh, kompanijom Lilium, ali i BIT Alijansom, kao najvećim udruženjem IT kompanija u BiH.

Dr. Nedim Makarević, ambasador BiH u Kraljevini Norveškoj, poručuje: "Budući da sam godinama bio vrlo aktivan u IT sektoru, veoma sam upoznat sa materijom. Jasan cilj, kao što sam pomenuo na SBF je da se pokrenemo u smjeru sofisticiranijih tehnologija, a tu definitivno spada IT jer je to jedno polje u kojem Norveška pruža velike mogućnosti."

"Model saradnje na kojem mi insistiramo je dugoročan i profesionalan odnos. To između ostalog znači etabliranje kompanija u BiH ali i u Norveškoj, sa definisanom strategijom i poslovnim planom. Svaka saradnja između dvije države traži poznavanje obe kulture i jezika, što je preduslov za prepoznavanje potencijalnih izazova, čak i prije nego što se dese. Oduševljen sam načinom razmišljanja i funkcioniranjem Atlantbh i Liliuma. Ubijeđen sam da će saradnja sa Atlantbh i Lilium, donijeti rezultate i biti putokazom za druge", izjavio je Project Manager - Dragi Dizdar.

Milad Čerkić, CEO kompanije Atlantbh, ovu inicijativu vidi kao priliku za BiH: "Već više od 19 godina uspješno sarađujemo sa nekim od vodećih svjetskih kompanija. Internacionalni klijenti vrednuju i prepoznaju naš način poslovanja, a to nam onda otvara vrata širom svijeta. Uvijek smo bili spremni na nove izazove i uvijek smo uspješno odgovarali na iste, pa i na ovu inicijativu tako gledamo. IT sektor u BiH je u ekspanziji, raste iz dana u dan i postaje pokretačka snaga ekonomskog razvoja BiH. Saradnja u oblasti IT-a sa državom kao što je Norveška ima veliki potencijal, te bi mogla otvoriti novo poglavlje priče u razvoju bosanskohercegovačke privrede. Radujemo se tome."

Isto razmišlja i Edin Halilović, CEO kompanije Lilium Digital: "Iako je Liliumu vodeća online marketing kompanija na domaćem tržištu, naši najznačajniji klijenti i razvojni planovi su vezani za razvijena tržišta. Naša dosadašnja iskustva na razvijenim tržištima su uglavnom vezana za ljude s naših prostora koji su vlasnici ili upravljaju kompanijama na razvijenim tržištima. U tom smislu je saradnja sa dijasporom i našom diplomatskom mrežom od presudne važnosti za naše poslovne planove."

Goražde: Izgradnja riječnih utvrda za 10,5 mil KM


Ovih dana počeli su prvi radovi na pripremanju terena za izgradnju „obaloutvrda“ u Goraždu. Riječ je o dugo vremena najavljivanom projektu, čija realizacija je upravo počela.

Vrijednost projekta je oko 10,5 miliona KM, a većim dijelom finansira ga Svjetska banka, dok jedan dio finansira Agencija za vodno područje Save.

Projekat je od izuzetne važnosti, jer ima za cilj sprečavanje poplava, kao i zaštitu građana, imovine i objekata.

Da je riječ o izuzetno važnom projektu naglasio je i pomoćnik gradonačelnika Goražda za prostorno uređenje Enver Adžem.

– Zadnjih 5-6 godina gradonačelnik je često u svojim izjavama za medije, na Vijeću, davao informacije da će se raditi obaloutvrde rijeke Drine nizvodno od Mosta Žrtava genocida u Srebrenici prema entitetskoj liniji, zatim sanacija oštećenja u centru grada izazvanih posljednjim poplavama, zatim uzvodno prema Industrijskoj zoni Vitkovići – podsjetio je Adžem.

Kada je u pitanju izrada projektne dokumentacije ona je trajala dugo, izrade studija, studija uticaja na okoliš i poslije svih procedura, provedena je tenderska procedura, odabran je izvođač, nadzor i evo krenulo se sa ovim velikim projektom, kazao je Adžem.

– Radi se o nekih 30 miliona KM komplet sa Industrijskom zonom Vitkovići. Ovaj projekat nizvodno od mosta košta 9 miliona KM od Svjetske banke, i 1,5 miliona od Agencije za vode, prema tome ukupna vrijednost je negdje ok 10,5 miliona KM. U daljem periodu po završetku ovog projekta ide se odmah sa popravkama oštećenja u centralnom dijelu Grada Goražda i ide se uzvodno prema Industrijskoj zoni Vitkovići – naglasio je Adžem.

Ranije obaloutvrde koje su rađene 70-tih godina, pokazalo se da nisu adekvatno zaštitile Grad Goražde. Grad Goražde se širi i postoji potreba za daljom zaštitom.

Projekat obuhvata dizanje obaloutvrda sa lijeve i desne strane, radi se i staza za šetanje.

Hamed Ramić, vlasnik Euro-Asfalta: Mi smo rasli postepeno i dalje to radimo

Građevinska sezona je počela za bh. kompaniju Euro-Asfalt. Oni će i ove godine imati pune ruke posla kako u BiH, tako i na regionalnom, ali i EU tržištu.

Gdje su mašine Euro-Asfalta prisutne, koliko su zahtjevni projekti na kojima rade, za poslovni portal Akta.ba govorio je vlasnik kompanije Euro-Asfalt Hamed Ramić.

NA GRADILIŠTU IZMEĐU SARAJEVA I GORAŽDA

Koji su poslovi pred Vama? Na kojim gradilištima u Bosni i Hercegovini je sve aktivan Euro-Asfalt?

Od velikih poslova u našoj zemlji koji su trenutno aktuelni izdvojio bih gradilište na trasi autoputa Koridora Vc kod Zenice, prije nepuna dva mjeseca otvorili smo i gradilište između Sarajeva i Goražda, dakle otpočeli smo sa izgradnjom tunela Hranjen, koji će znatno skratiti put između ova dva grada. Aktivno je i gradilište tunela Žaba, koji je vrlo zahtjevan dio saobraćajnice koja će povezivati naš jedini grad na moru sa unutrašnjošću države. Prije nešto više od mjesec dana potpisali smo ugovor o izgradnji kružnog toka u Vitkovićima u okviru kojeg se vrši i modernizacija nekoliko dionica magistralnog puta M-20 koji prolazi kroz BPK Goražde.

Koji od navedenih projekata je najzahtjevniji u smislu izvodljivosti angažmana mašinerije i ljudstva?

U smislu angažiranja broja ljudi na terenu, gradilište kod Zenice je svakako najzahtjevnije. Isto gradilište je najzahtjevnije i po pitanju izvodljivosti samoga projekta jer se radi o, kako smo više puta navodili, gradilištu koje je gotovo u potpunosti na terenu prepunom klizišta, čija sanacija zahtijeva velika ulaganja i ljudi i mašina i svih ostalih resursa.

Osim bh. tržišta aktuelni ste i na regionalnim. Navedite na kojim projektima radite? Koja je vrijednost ugovora? Koje su kompanije sa kojim sarađujete?

U Crnoj Gori smo angažirani na nekoliko velikih projekata. Izgradnja i rekonstrukcija 14 kilometara duge trase na relaciji Lubnice – Jezerine (lokalitet Berane – Kolašin) na kojoj se nalazi i gotovo tri kilometra dug tunel te rehabilitacija kosina na željezničkoj pruzi Vrbnica – Bar, samo su neki od projekata za koje nam je ukazano povjerenje u ovoj zemlji.

Euro-Asfalt je kompanija koja pored bh. i regionalnog, ima ugovorene poslove na EU tržištu. Recite mi više o tome?

U Sloveniji smo nedavno, šest mjeseci prije roka, investitoru predali na korištenje trasu autoceste Draženci – Gruškovje. Trenutno u ovoj zemlji radimo na projektu izgradnje pristupnih cesta na željeznici. Radi se o poslu koji prethodi jednom velikom građevinskom pothvatu na nivou države. Naime, u Sloveniji je u pripremi projekt "druga pruga" vrijedan milijardu eura. Ovo što mi sada radimo je priprema za taj posao. U Sloveniji će se uskoro uvesti elektronska naplata putarine i s tim u vezi ruše se sve naplatne kućice na autocestama. Mi smo dobili i taj posao. Osim toga, čekamo rezultate nekoliko tendera na koje smo se prijavili.

Sa partnerom iz Slovenije u Hrvatskoj smo izabrani za izvođača na projektu "Razvoj multimodalne platforme u Luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata". Radi se o jednoj od pet faza kojima grad Rijeka rekonstruira uže središte grada, odnosno luku Rijeka.

Mi u projektu sudjelujemo na dijelu koji obuhvaća rekonstrukciju željezničkog tunela dugog 420 m. Tunel koji je gradila austrougarska inženjerija potrebno je proširiti na dva kolosijeka kako bi se luci omogućilo kvalitetnije manevriranje prilikom ukrcaja robe na željeznicu. Projekt je kompliciran jer je tunel u samoj gradskoj jezgri i prolazi ispod stambenih blokova sa vrlo malim nadslojem terena.

Odabrani smo i za izvođača radova na rekonstrukciji državne ceste u Karlovcu te se uskoro očekuje potpisivanje ugovora za ovaj projekt. Kompanija je dala i najpovoljniju ponudu za izgradnju obilaznice grada Pazina u Istri.

PAŽLJIVO PLANIRANJE

Planirate li ići u osvajanje novih tržišta?

Mi smo danas na poziciji na kojoj jesmo zahvaljujući ne samo našem znanju i stručnosti naših uposlenika, već zahvaljujući i vrlo pažljivom planiranju svakog narednog koraka. Mi smo rasli postepeno i dalje to radimo. Nije nam cilj dobiti posao od 300 miliona i zaposliti novih 300 ili 400 radnika ako nismo sigurni da ćemo ih moći zadržati nakon što se posao završi. Nerijetko neke poslove prepuštamo drugim građevinskim firmama jer nam nikada nije bio cilj da samo mi imamo posao. Za sada smo zadovoljni postojećim stanjem i brojem otvorenih gradilišta.

S obzirom na turbulentnu godinu, mnogim kompanijama su se zbog raznih opterećenja od strane države poljuljali poslovi. Imaju problema sa nedostatkom kvalificiranog kadra... Kako je stanje u Euro-Asfaltu, da li ste Vi imali sličnih problema?

Mi nemamo problem sa kvalificiranom radnom snagom jer nerijetko sami proizvodimo svoje stručnjake. Stipendiramo studente građevinskih fakulteta koji nekad čak i prije nego što diplomiraju dolaze i uče posao na terenu pod nadzorom naših inžinjera, skupljaju njihovo znanje i iskustvo i za nekoliko godina i sami postaju vrhunski majstori posla. Što se tiče opterećenja od strane države, o tome treba govoriti, ali ne mislim da je pametno rasipati energiju na nešto na što kao pojedinac ne možete utjecati. Pametnije je iskoristiti je za stvaranje novih poslova.

Dalji planovi?

O planovima nerado pričamo i rijetko ih iznosimo u javnost. To radimo tek kada se bar djelimično konkretiziraju, pa neka tako bude i ovaj put.

Rast industrijske proizvodnje u FBiH



Federalni zavod za statistiku donosi Indeks obima industrijske proizvodnje za mjesec mart 2019.

Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Federaciji Bosne i Hercegovine u martu 2019. godine u odnosu na februar2019. godine, veća je za 0,6%.

U martu/ožujku 2019. godine, u odnosu na mart/ožujak 2018. godine, industrijska proizvodnja u Federaciji Bosne i Hercegovine, kalendarski prilagođena, veća je za 1,6%.

–Mjesečna poređenja u martu 2019. godine u odnosu na februar iste godine.

Kapitalni proizvodi veći su za 5,1%, Netrajni proizvodi za široku
potrošnju veći su za 1,2% i Trajni proizvodi za široku potrošnju veći su za
0,5%. Intermedijarni proizvodi manji su za 1,6% i Energija manja je za 0,4%.

Godišnja poređenja u martu 2019. godine u odnosu na mart 2018.

Kapitalni proizvodi veći su za 13,9%, Trajni proizvodi za široku
potrošnju veći su za 7,3%, Netrajni proizvodi za široku potrošnju veći su za
5,2% i Intermedijarni proizvodi veći su za 4,8%. Energija manja je za 11,4%

Žepče: Nedim i njegove kolege nakon mature odmah na posao


Od vara zavisi jačina strukture nekog budućeg tunela. Zna to Nedim Kadić koji sa posvećenošću posao varioca obavlja već tri godine.

U preduzeću za proizvodnju proizvoda od armature stigao je kao srednjoškolac, predanost u radu mu je obezbjedila siguran posao. I nije jedini, svi varioci iz njegove generacije imaju posao.

“Svi za sada rade, to mi je drago, od svih nas-svi radimo. Kada dođeš raditi, moraš da znaš da radiš, neće te niko zaposliti ako dođeš ovdje i ne znaš ništa. Obuke su dobre, sve naučiš i odmah dobiješ posao. Imaš privilegiju prvi da budeš na listi kada se primaju radnici”, kazao je Nedim.

Trenutno firma u kojoj Nedim radi obučava deset srednjoškolaca, i njima će biti ponuđen posao. Tako rade posljednjih sedam godina. Drugi način na koji obezbjeđuju sigurnu radnu snagu su plate. Kažu prva plata za majstore je 750 KM.

“U ovim pogonima kada imamo velike projekte nastojimo napraviti norme da radniku omogućimo da prebačajem norme mnogo više zaradi. Strategija nam je da izađemo na nova tržišta koja su uslovno rečeno skuplja, i da time omogućimo povećanje plata”, Almir Šečić, direktor Velbosa.

Svake godine se u Žepču napravi anketa među privrednicima, najviše se u Srednju mješovitu školu upisuje onih kojih na tržištu ima najmanje – tekstilnih, metalskih radnika, varioca, mehaničara, kuhara .

Mehmed beg Catic je napisao/la: ↑26 apr 2019 02:27 i jos kada se usporedi da je neki dan bila vijest kako je industrijska proizvodnja u genocidnoj stvorevini u minusu

Rast industrijske proizvodnje u FBiH



Federalni zavod za statistiku donosi Indeks obima industrijske proizvodnje za mjesec mart 2019.

Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Federaciji Bosne i Hercegovine u martu 2019. godine u odnosu na februar2019. godine, veća je za 0,6%.

U martu/ožujku 2019. godine, u odnosu na mart/ožujak 2018. godine, industrijska proizvodnja u Federaciji Bosne i Hercegovine, kalendarski prilagođena, veća je za 1,6%.

–Mjesečna poređenja u martu 2019. godine u odnosu na februar iste godine.

Kapitalni proizvodi veći su za 5,1%, Netrajni proizvodi za široku
potrošnju veći su za 1,2% i Trajni proizvodi za široku potrošnju veći su za
0,5%. Intermedijarni proizvodi manji su za 1,6% i Energija manja je za 0,4%.

Godišnja poređenja u martu 2019. godine u odnosu na mart 2018.

Kapitalni proizvodi veći su za 13,9%, Trajni proizvodi za široku
potrošnju veći su za 7,3%, Netrajni proizvodi za široku potrošnju veći su za
5,2% i Intermedijarni proizvodi veći su za 4,8%. Energija manja je za 11,4%

.

http://miruhbosne.com/?p=50443

U BiH će se uskoro moći uvoziti samo automobili sa minimum Euro 5 standardom

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović izjavio je da je potrebno raditi na povećanju dozvoljenog standarda na tržistu automobila u BiH i da se omogući što povoljniji uvoz hibridnih odnosno vozila na električni pogon, što do sada nije slučaj.
Trend je da se što je više moguće izbaci upotreba dizelskih vozila, a da se njihova upotreba zamijeni vozilima na električni pogon.

U tom cilju Ministarstvo je pokrenulo inicijativu kako bi imali bescarinski uvoz vozila.

"To će snažno uticati na zaštitu prirodne sredine. Poznato je da vozila utječu na zagađenje u cijeloj zemlji sa 30 posto to jest jednu trećinu. Sada se mogu uvesti automobili sa Euro 4, što nije dobro za okolinu", konstatovao je Šarović.

Dodaje da će u narednim danima Vijeću ministara BiH biti dostavljena nova odluka Ministarstva, koja se odnosi na mogućnost uvoza automobila u BiH samo sa minimalnim standardom Euro 5.

Donošenje ove odluke prvobitno je inicirala Privredna komora Federacije BiH, čiji potpredsjednik Mirsad Jašarspahić kaže da je postignuta suglasnost i sa Privrednom komorom Republike Srpske.

"Pored ekološkog aspekta, želimo ograničiti da Euro 4 bude standard za uvoz rabljenih vozila, a Euro 5 za nove automobile. Na taj način ćemo unaprijediti standard u oblasti zaštite životne sredine sa aspekta korištenja vozila", rekao je Jašarspahić.

Upozorava da je potrebno naći način da BiH ne postane deponija starih automobila iz EU.

"Inače, o razvoju automobilske industrije u našoj zemlji dovoljno govori činjenica da u Evropi ne postoji ni jedan brend auta da nema dio proizveden iz BiH. S obzirom na to da sve više proizvođača automobilske industrije seli svoje pogone, a region Balkana im je idealan za sljedeću lokaciju potrebno je da se stvori jedna kritična masa dovoljnog broja dobavljača, proizvođača komponenti. Zato je naš cilj da dodatno razvijemo grupaciju automobilske industrije što znači da imamo veliki broj proizvođača komponenti. To je preduslov da se jedan veliki brend smjesti na područje regiona", potcrtao je Jašarspahić.

Kako je Klix.ba objavio početkom godine broj uvezenih novih automobila stagnira, a polovnih se uvozi sve više.

Također, Ministarstvo prometa i komunikacija BiH već ima prijedloge o smanjenju carine na uvoz novih automobila iz zemalja s akojima BiH do sada nije imala sporazum o slobodnoj trgovini.

Od 2015. imamo konstantan rast pokrivenosti uvoza izvozom

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović izjavio je u intervjuu za današnje “Oslobođenje” da je relativno zadovoljan pokrivenošću uvoza izvozom, koja je dostigla 62 posto.

Relativno sam zadovoljan, jer od 2015. imamo konstantan rast pokrivenosti uvoza izvozom, koji je u 2018. dostigao ohrabrujućih 62 posto, a do samo prije pet godina to je iznosilo skromnih 50 posto. Postoji prostor za dalji rast, a da bismo dostigli perspektivnih 70 posto u naredne četiri godine, moramo značajno povećati investiciona ulaganja i podići konkurentnost naših proizvođača – kaže Šarović.

Govoreći o važnosti članstva BiH u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, ministar je rekao da BiH time postaje zemlja sigurna za ulaganja sa regulisanom i predvidljivom trgovinskom politikom.

– Sa statusom zemlje članice Svjetske trgovinske organizacije rastu naš rejting i mogućnosti za veći priliv stranih investicija. Da nije tako, ne bi sve zemlje regiona ulagale napore da postanu članice ove globalne organizacije. Mnogo truda sa svojim saradnicima posljednjih godina uložio sam da dođemo pred sami cilj. Na članstvo u WTO čekamo punih 20 godina, jer je BiH davne 1999. podnijela zahtjev da bude dio ove organizacije – naveo je Šarović.

Tri bh. kompanije u 2018. zabilježile prihode veće od milijardu konvertibilnih maraka

Holdina, Bingo i Elektroprivreda BiH su tokom 2018. godine dostigli prihode veće od milijardu konvertibilnih maraka, podaci su bonitetne agencije LRC.
Analizom izvještaja o poslovanju kompanija u FBiH za 2018. godinu koji su na raspolaganju LRC-u, najvećoj bonitetnoj agenciji u državi, došlo se do zanimljivih rezultata koji pokazuju da je godina iza nas bila izuzetno uspješna za bosanskohercegovačku privredu, a za pojedine kompanije veoma profitabilna, saopćeno je iz Poslovnih novina.

Rekordni prihodi

Veliki pomaci napravljeni su u brojnim oblastima, a na listi najuspješnijih kompanija prvi put imamo tri milijarderske kompanije. Tri kompanije, naime, ostvarile su prihod veći od milijardu KM, a od ove godine imamo i novog lidera. Čelnu poziciju preuzela je Holdina koja je ostvarila milijardu, 175 miliona i 775 hiljada KM prihoda, a odmah iza pozicioniran je tuzlanski Bingo sa milijardu, 107 miliona i 404 hiljade KM prihoda.

Višegodišnji lider JP Elektroprivreda BiH zauzima treću poziciju sa milijardu, 46 miliona i 48 hiljada KM prihoda, a ove tri kompanije daleko su ispred ostalih kada je prihod u pitanju. Četvrti na listi sa 747 miliona, 293 hiljade i 759 KM prihoda je ArcelorMittal, a dalje u Top 10 kompanija slijede: Aluminij (530 miliona, 135 hiljada i 381 KM), Hifa-Oil (521 milion, 679 hiljada KM), Petrol BH Oil Company (516 miliona, 536 hiljada i 944 KM), Boreas (488 miliona), BH Telecom (480 miliona, 413 hiljada i 376 KM) i JP Elektroprivreda HZ HB (442 miliona, i 10 hiljada KM).

Operativna dobit

Kada je riječ o najuspješnijim kompanijama po operativnoj dobiti, bez konkurencije je na samom vrhu JP Autoceste FBiH koje je u odnosu na prethodnu godinu udvostručilo profit – 139 miliona, 985 hiljada i 486 KM KM. Prošlogodišnji lider Bingo i prva kompanija iz privatnog sektora koja je zauzimala vodeću poziciju ostvario je operativnu dobit od 92 miliona, 447 hiljada i 999 KM i zauzima drugo mjesto, dok je jedno mjesto niže rangirano JP Elektroprivreda BiH sa 71 milion, 983 hiljada i 543 KM operativne dobiti.

BH Telecom četvrta je najuspješnija kompanija sa 56 miliona, 493 hiljada i 813 KM, a peto mjesto zauzma Premier World Sport sa 51 milion, 964 hiljade i 368 KM operativne dobiti. Među deset najuspješnijih dalje slijede: CC HBC B-H (43 miliona, 480 hiljada), FEAL (41 milion i 431 hiljade), LAGER (41 milion i 122 hiljada), JP Ceste Federacije BiH (40 miliona i 768 hiljada) i Bosnalijek (39 miliona i 713 hiljada KM).

"Potpunu listu najuspješnijih kompanija u BiH očekujemo uskoro, nakon što budu dostupni i finansijski pokazatelji iz Republike Srpske. Većih promjena u vrhu, međutim, ne bi trebalo biti s obzirom na to da je i prethodnih godina većina kompanija koje su vodeće po ostvarenim prihodima, ali i po operativnoj dobiti dolazilo iz FBiH", objašnjeno je iz Poslovnih novina.

LRC platforma za poslovne informacije i analize omogućava brz, jednostavan i pregledan uvid u stanje kompletnog tržišta, poslovanja konkurencije i dobavljača, a istraživanje je napravljeno sa finansijskim pokazateljima zvanično dobijenim od nadležne agencije. Recimo i to da će Poslovne novine u septembru okupiti vodeće privrednike koji su nosioci razvoja BiH, a najboljima će dodijeliti priznanja 32. godinu zaredom u okviru projekta ''100 najvećih u BiH''.

Solana Tuzla: Iz minusa u plus!


Tuzlanska Solana završila je prošlu godinu sa rastom prihoda i sa pozitivnim finansijskim rezultatom.

Solana je prošle godina ostvarila dobit od oko 2,5 miliona KM, dok je godinu ranije poslovala s gubitkom od većim od milion KM.


Osim toga, poslovni prihodi lani su porasli za oko milion KM, na oko 27,5 miliona maraka.

Većinski vlasnik Solane danas je tešanjski AS Holding koji ima više od 60 posto dionica.

AS je, podsjetimo, 2017. krenuo u preuzimanje Solane, od kada povećava svoj udio, a u međuvremenu je preuzeo upravljanje kompanijom.

Očito je iskustvo koje je AS prenio na Solanu dalo rezultata pa ovaj bh. gigant ponovo postiže dobre rezultate i na stazama je stabilnog rasta.

10. SBF u stranim medijima: Hrvatska može učiti od Sarajeva kako privući najmoćnije investitore


Deseti Sarajevo Business Forum i ove je godine Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu postavio u centar svjetske javnosti kao mjesto susreta investitora i poslovnih ljudi iz cijelog svijeta.

Tokom trodnevnog biznis foruma, kojeg su svjetski analitičari nazvali balkanski Davos, u Sarajevu je boravilo oko 2.000 gostiju iz 50 zemalja svijeta, predstavljeno je 350 projekata i održano je oko 450 poslovnih sastanaka. Rad foruma pratilo je više od 350 registrovanih novinara iz regiona i svijeta koji su u svojim izvještajima BiH pozicionirali kao dobru priliku za investiranje.

O desetom SBF-u pisali mediji sa svih kontinenata, od uglednog malezijskog “New Straits Times”, vodeće kineske novinske agencije Xinhua, čiji su izvještači bili prisutni na samom SBF-u i pratili rad, do agencija: Reuters, AFP, Anadolije, Deutsche Welle DW, kao i brojnih turskih medija i Islam Channel-a iz Londona.

O Sarajevo Business Forumu kao platformi za umrežavanje i konekciju sa investitorima pisali su i mediji iz regiona- Slovenije, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Albanije čije su ekipe tri dana iz Sarajeva izvješatavale o najvećoj poslovno-investicijskoj konferenciji.

Hrvatska televizija bila je prisutna sa svojim reporterima, dok autor iz Global Business Concepta u tekstu koji je prenio „Zadarski list“: „Hrvatska može učiti od Sarajeva kako privući najmoćnije investitore“, ističe podatak da je Forum usprkos činjenici da je na SBF-u bilo vrlo moćnih političara, organizator Amer Bukvić je ponovno uspio dovesti u Sarajevo najbogatije ljude s Bliskog istoka i Azije te predstavnike arapskih i azijskih fondova teških stotine milijardi dolara.

Rekordna godina: Bingo ne prestaje rasti!

Kompanija Bingo Tuzla ne prestaje rasti, što pokazuju i podaci o poslovanju u 2018. iz koji se vidi da je firma ostvarila još jednu rekordnu godinu.

Prema podacima najveće bonitetne agencije u državi, LRC-a, Bingo je u 2018. godini imao prihode od milijardu i 107 miliona KM (precizno 1.107.404.065 KM). Osim toga, Bingo je imao operativnu dobit od 92,4 miliona KM.

Ovim je nastavljen višegodišnji kontinuirani rast Binga, a ovako su se kretali prihodi kompanije u posljednjih 5 godina (podaci iz baze analitičke kuće Bisnode BH).

Ukupni prihodi
2013.– 506.348.511 KM
2014.– 566.448.433 KM
2015.– 807.168.429 KM
2016.– 915.791.221 KM
2017.– 1.040.031.966 KM

Neto dobit
2013.– 33.834.024 KM
2014.– 40.228.294 KM
2015.– 56.188.628 KM
2016.– 67.451.635 KM
2017.– 72.443.178 KM

Dakle, prošlogodišnji rezultat je nastavak kontinuiranog razvoja tuzlanske kompanije. Bingo je lider na maloprodajnom tržištu BiH i kontinuirano gradi nove tržne centre širom BiH.

Osim toga, kompanija ulaže i u proizvodni sektor i to u raznim oblastima, od proizvodnje razne vrste hrane do namještaja itd.

Bingo investira i u druge sektore pa je tako, između ostalih, kupio i kompaniju Ingram Srebrenik koja se bavi proizvodnjom, preradom i prometom građevinskog materijala.

U jednom svom ranijem intervjuu, vlasnik Binga Senad Džambić je otkrio tajnu uspjeha.

– Vidite, ne sakupljam novac i ne deponujem ga u strane banke. Sve što zarađujemo, mi odmah investiramo i širimo se dalje. Želimo da u svakom kutku BiH imamo neki svoj objekt. I idemo tom cilju sve bolje – otkrio je Džambić prije nekoliko godina u intervjuu za jedan bh. list.

Džambić je tada ispričao i kako je sve počelo.

– Prije rata, negdje 1985. godine, dvojica braće i ja imali smo košnice. Bilo je tu nekih 120 košnica na autobusu. Godišnje smo znali proizvesti i do 30 tona meda. Prije rata radio sam u rudniku, a držao sam i bilijare i flipere. Kasnije sam uveo i poker-aparate. Od 1985. bavio sam se time i nastala je firma. Asocijacija na „Bingo“ potječe iz tog vremena. Nisam dobio novac na lutriji pa uložio. Počelo je i razvijalo se ovako kako vam pričam. Zaradimo nešto i odmah uložimo i sve tako – kazao je Džambić u ranijem intervju.

Bingo je danas najveća domaća privatna kompanija u Bosni i Hercegovini.