Ekonomija Bosne i Hercegovine
- Pita sirnica
- Član
- Postovi: 1586
- Pridružen/a: 31 dec 2017 03:28
Re: Ekonomija Bosne i Hercegovine
Kako čitam, Njemačka traži radnu snagu s fokusom na njemačku željeznicu.
Pošto veliki broj zapošljeni ide u penziju treba im hitno novi radnici. Vijerum da će i bh ekonomija platit tu igru Njemačke željeznice.
Uvid u plate imate npr ovdje
https://m.bild.de/politik/inland/politi ... obile.html
Nisam licemjeran, ali plate su prilično niske. Dosta beneficija koji su stari radnici imali ne nudi se novim. Prvi cilj jeste da se smanje troškovi za personal. Kako i sami možete zaključiti ovaj poslodavac nije baš poželjan.
Pošto veliki broj zapošljeni ide u penziju treba im hitno novi radnici. Vijerum da će i bh ekonomija platit tu igru Njemačke željeznice.
Uvid u plate imate npr ovdje
https://m.bild.de/politik/inland/politi ... obile.html
Nisam licemjeran, ali plate su prilično niske. Dosta beneficija koji su stari radnici imali ne nudi se novim. Prvi cilj jeste da se smanje troškovi za personal. Kako i sami možete zaključiti ovaj poslodavac nije baš poželjan.
B -> B -> B
Re: Ekonomija Bosne i Hercegovine
http://miruhbosne.com/za-bosansko-elekt ... -njemacke/
Za bosansko električno vozilo stižu narudžbe iz Njemačke
U godini koja je iza nas, Bosna i Hercegovina se svrstala u listu evropskih zemalja čiji su inženjeri osmislili i finalizirali prvo bosanskohercegovačko električno vozilo. Riječ je o grupi mladih inženjera travničke tvornice mašina GS koji su u protekle dvije godine radili na dizajniranju, projektiranju i finalizaciji prvog domaćeg električnog vozila.
EVO je prvo vozilo na električni pogon dizajnirano i proizvedeno u Bosni i Hercegovini. Na finalnoj izradi vozila protekle skoro dvije godine radio je tim inženjera GS Tvornice mašina iz Travnika koja je, uzimajući u obzir proizvodnju električnih bicikala, već prepoznatljivo ime na zahtjevnom evropskom tržištu.
Videoprilog BHRT.
EVO je prvo vozilo na električni pogon dizajnirano i proizvedeno u Bosni i Hercegovini. Na finalnoj izradi vozila protekle skoro dvije godine radio je tim inženjera GS Tvornice mašina iz Travnika koja je, uzimajući u obzir proizvodnju električnih bicikala, već prepoznatljivo ime na zahtjevnom evropskom tržištu.
DENIS BEŠIĆ, inženjer u GS Tvornici mašina Travnik
“Radi se o lakom dostavnom vozilu čija je autonomija stotinu kilometara. Sve je proizvedeno ovdje u Bosni i Hercegovini, dakle ovo je prvi bh. proizvod 100% ovog karaktera. Na vozilu su radili razvojni inženjeri, mašinski inženjeri, elektroinženjeri i imali smo industrijske dizajnere.”
Namjena ovog vozila je dostava tereta do posljednjeg metra, a nosivost je 300 kilograma tereta. Jedna od renomiranih logističkih kompanija iz Njemačke prvi je naručilac vozila EVO. Procjena je da će potražnja za ovakvim vozilima biti ogromna u bližoj budućnosti, što je velika šansa za kompaniju, ali i bosanskohercegovačku privredu u cjelini.
Povjerenje zahtjevnog tržišta Evropske unije ova bosanskohercegovačka kompanija stekla je odavno. Modeli bh. električnih bicikala, kao i ostali proizvodi plasirani na tržište EU, opravdali su očekivanja kupaca, stoga nema ni najmanje bojazni da će isti slučaj biti i sa dostavnim električnim vozilom, ističu u ovoj kompaniji, uz napomenu da iza svakog proizvoda stoji timski rad mladih inženjera koji su najveća vrijednost kompanije.
SENAD BEGANOVIĆ, izvršni direktor GS Tvornice mašina Travnik
“Mi najviše energije ulažemo u svoje ljude, u njihovo obrazovanje jer ne vrijede vam ni nove hale ni nove mašine ako nemate kvalitetan kadar.”
Do sredine ove godine vozilo EVO bi trebalo proći sva potrebna testiranja, a do kraja godine dobiti i dozvolu za serijsku proizvodnju za koju je već pripremljena nova proizvodna hala od 3.200 metara kvadratnih u krugu travničke tvornice mašina GS.
Re: Ekonomija Bosne i Hercegovine
Jasmin Hošo postao 100-postotni vlasnik Tondacha Bosna i Hercegovina
http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... ercegovina
http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... ercegovina
-
Tarik94
Re: Ekonomija Bosne i Hercegovine
Ako je vjerovati World Bank, imali smo veci rast BDP-a prosle godine od Srbije, Makedonije, Bugarske i Albanije.
-
Dzumrukcija
- Član
- Postovi: 415
- Pridružen/a: 31 aug 2020 11:01
Re: Ekonomija Bosne i Hercegovine
23.37 milijardi $ 2021. godine. (+7.5%)
Turizam rastao 20%,
Prehrambena i Framaceutska industrija 16%,
IT sektor 15%
Građevinarstvo totalno zakazalo, energetika nije imala realan rast.
Građevinarstvo treba tjerati iznad 30% svake godine, a ne one propale firme držati da zauzimaju zemljišta nizašto.
Turizam rastao 20%,
Prehrambena i Framaceutska industrija 16%,
IT sektor 15%
Građevinarstvo totalno zakazalo, energetika nije imala realan rast.
Građevinarstvo treba tjerati iznad 30% svake godine, a ne one propale firme držati da zauzimaju zemljišta nizašto.
-
Tarik94
Re: Ekonomija Bosne i Hercegovine
Naravno da je gradevinarstvo zakazalo, skoro svi radnici su otisli vani a oni rijetki koji su ostali nece da rade za te mizerne plate.
- Pita sirnica
- Član
- Postovi: 1586
- Pridružen/a: 31 dec 2017 03:28
Re: Ekonomija Bosne i Hercegovine
https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/28 ... oziva.html
Bit ce interesantno vidjeti sta Turci žele u 2023 da učine s ovom firmom. Poslovanje he konstantno
Bit ce interesantno vidjeti sta Turci žele u 2023 da učine s ovom firmom. Poslovanje he konstantno
B -> B -> B
Re: Ekonomija Bosne i Hercegovine
Elektroprivreda zbog problema sa funkcionisanjem rudnika uglja otpala sa liste 10 najvećih izvoznika, iako je cijena struje danas 3 puta viša i EP je mogla dobro zarađivati da je imala višak struje.
Top 10 najvecih izvoznika u 2022. godini:
1. Aluminij Industries d.o.o. / Aluminij Industrija d.o.o. – Mostar
2. ArcelorMittal Zenica d.o.o. – Zenica
3. Global ispat koksna industrija (GIKIL) d.o.o. za proizvodnju koksa, kemijskih proizvoda i energije – Lukavac
4. Alumina d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge – Zvornik
5. Sisecam Soda Lukavac d.o.o. društvo za proizvodnju lake i teške (guste) sode i drugih proizvoda na bazi sode – Lukavac
6. TT Kabeli d.o.o. – Široki Brijeg
7. Elektroprivreda Republike Srpske, Mješoviti Holding, Matično preduzeće a.d. – Trebinje
8. Feal d.o.o. za preradu aluminija – Široki Brijeg
9. Natron-Hayat d.o.o. za proizvodnju celuloze, papira i papirnih proizvoda i proizvoda od drveta – Maglaj
10. R-S Silicon d.o.o. – Mrkonjić
Danas, jedva struje za vlastite potrebe, a Evropa nas tjera da gasimo termoelektrane.
Top 10 najvecih izvoznika u 2022. godini:
1. Aluminij Industries d.o.o. / Aluminij Industrija d.o.o. – Mostar
2. ArcelorMittal Zenica d.o.o. – Zenica
3. Global ispat koksna industrija (GIKIL) d.o.o. za proizvodnju koksa, kemijskih proizvoda i energije – Lukavac
4. Alumina d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge – Zvornik
5. Sisecam Soda Lukavac d.o.o. društvo za proizvodnju lake i teške (guste) sode i drugih proizvoda na bazi sode – Lukavac
6. TT Kabeli d.o.o. – Široki Brijeg
7. Elektroprivreda Republike Srpske, Mješoviti Holding, Matično preduzeće a.d. – Trebinje
8. Feal d.o.o. za preradu aluminija – Široki Brijeg
9. Natron-Hayat d.o.o. za proizvodnju celuloze, papira i papirnih proizvoda i proizvoda od drveta – Maglaj
10. R-S Silicon d.o.o. – Mrkonjić
Danas, jedva struje za vlastite potrebe, a Evropa nas tjera da gasimo termoelektrane.
==BOSNA==
Re: Ekonomija Bosne i Hercegovine
Bojkot proizvoda iz Smrdije daje odlične rezultate u Republici Kosovo.
Ovaj pozitivan primjer bi se mogao primjeniti u BiH što bi pozitivno uticalo na povećanje kupovine domaćih BH proizvoda i ekonomiju BiH. Ovakva inicijativa bi mogla biti odličan odgovor na sve što nam spremaju dudick i cicVu...
“Ne kupujte srpske proizvode”
https://balkans.aljazeera.net/videos/20 ... -iz-srbije
Ovaj pozitivan primjer bi se mogao primjeniti u BiH što bi pozitivno uticalo na povećanje kupovine domaćih BH proizvoda i ekonomiju BiH. Ovakva inicijativa bi mogla biti odličan odgovor na sve što nam spremaju dudick i cicVu...
“Ne kupujte srpske proizvode”
https://balkans.aljazeera.net/videos/20 ... -iz-srbije
** Budi ruka koja BiH gradi, brani i hrani!!! ** 
Imate ideju o pokretanju biznisa u BiH? Posjetite www.restart.ba __
www.bih.rf.gd ___
Imate ideju o pokretanju biznisa u BiH? Posjetite www.restart.ba __
www.bih.rf.gd ___
-
Tarik94
Re: Ekonomija Bosne i Hercegovine
Davno vec govorim i vjerovatno nisam jedini koji tvrdi da mozemo puno toga korisno nauciti od Albanaca sto se tice ekonomije, sto se tice demografije, sto se tice nataliteta, samo treba imati politicku pamet.
Re: Ekonomija Bosne i Hercegovine
https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna- ... AZD9qDO4RA
Kompanija Heez transport iz Tuzle objavila je fotografiju gradilišta na kojem su radne mašine, a za koje se navodi da se nalazi u Brčkom.
Heez transport je vlasnik firme Heez aluminij, koja je ranije najavila veliku investiciju u Brčkom.
Kako je prije nekoliko mjeseci objavio gradonačelnik Brčkog Esad Kadrić, investicija iznosi 35 miliona KM sa predviđenih 100 radnih mjesta.
Konkretno, riječ je o realizaciji projekta proizvodnog pogona za ekstrudiranje, elektrostatsko farbanje i mašinsku obradu aluminijskih profila, prenosi Biznisinfo
Kompanija Heez transport iz Tuzle objavila je fotografiju gradilišta na kojem su radne mašine, a za koje se navodi da se nalazi u Brčkom.
Heez transport je vlasnik firme Heez aluminij, koja je ranije najavila veliku investiciju u Brčkom.
Kako je prije nekoliko mjeseci objavio gradonačelnik Brčkog Esad Kadrić, investicija iznosi 35 miliona KM sa predviđenih 100 radnih mjesta.
Konkretno, riječ je o realizaciji projekta proizvodnog pogona za ekstrudiranje, elektrostatsko farbanje i mašinsku obradu aluminijskih profila, prenosi Biznisinfo
Re: Ekonomija Bosne i Hercegovine
https://www.biznisinfo.ba/velika-turska ... ati-u-bih/Velika turska kompanija želi investirati u BiH
Predstavnici velike turske grupacije „Ecose“ koja ima registrovanu kompaniju u Bosni i Hercegovini danas su ponovo boravili u posjeti Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde gdje je sa premijerom i lokalnim zvaničnicima razgovarano o mogućnostima investiranja u ovom dijelu BiH.
Uz grupaciju „Ecose“ ovoga puta u Goražde su stigli i predstavnici kompanije „ModaCity Insaat“ koji su takođe zainteresirani za ulaganje, a današnji sastanak održan je nakon što je prethodni upriličen u Općini Foča u FBiH gdje investitori iz Turske vide šansu u pokretanju fabrike za proizvodnju peleta.
Danas su došli sa dodatnim investitorima da vide gdje bi mogli ulagati. Razgovarali smo o mogućnostima proizvodnje električne energije na solarne ćelije, bilo je govora i o poljoprivredi, načelnik općine Pale u FBiH prezentirao je projekat sa izvorištem tople vode koji je veoma značajan. Za početak smo se odlučili da će fokus biti na „Fekry“ pogonu za proizvodnju peleta. Prezentovali smo im pravo stanje što se tiče šumskog asortimana. Naše javno preduzeće ima javne pozive, tendere putem kojih se vrše licitacije i oni su zainteresovani za kupovinu. Mi imamo velike potrebe za peletom, jer oko milion maraka odlazi za naše institucije drugim fabrikama, ovako bi napravili neki sporazum u kojem bi i jedna i druga strana bile zadovoljne“, kazao je premijer BPK Goražde Edin Ćulov.
Predstavnik kompanije „ModaCity Insaat“ Ismet Erişmiş potvrdio je opredjeljnost kompanije za investicije u BiH.
„Inače smo grupacija koja u Turskoj upošljava oko 1.500 uposlenika i trenutno smo u fazi kada planiramo investicije na području BiH i želimo da probamo nekako finansijsku snagu naše grupacije da prebacimo i na ovo područje. Čuli smo za projekat pokretanja proizvodnje peleta i zato smo i došli da razgovaramo, naravno upoznati smo sa situacijom i prilikama koje se nude investitorima. Vrlo su nam interesantni projekti solarnih elektrana i u svakom slučaju namjera nam je da uložimo u pokretanje proizvodnje peleta i nadamo da ćemo to uspjeti na području ovog kantona kao sa nekom primarnom investicijom. Dobili smo potrebne informacije, premijer i načelnici su spremni da nam pomognu”, kazao je Erişmiş.
- Pita sirnica
- Član
- Postovi: 1586
- Pridružen/a: 31 dec 2017 03:28
Re: Ekonomija Bosne i Hercegovine
B -> B -> B
Re: Ekonomija Bosne i Hercegovine
Bošnjaci u Gornjem Vakufu ulažu i otvaraju još jedan novi pogon za proizvodnju...
www.akta.ba/vijesti/bih/158657/gornji-v ... -pancerica
Jaka BiH ekonomija i razvoj domaće proizvodnje, kao i svijest o značaju kupovine domaćih BiH proizvoda je jedan od najmoćnijih potencijala koji svi državaljani Bosne i Hercegovine treba da praktikuju...
Podržimo našu državu, ekonomiju i vrijedne BiH proizvođače kupovinom domaćih proizvoda...
RoseWood d.o.o. je uspješna domaća firma u usponu... Podržimo ih...
www.rosewood.ba
www.akta.ba/vijesti/bih/158657/gornji-v ... -pancerica
Jaka BiH ekonomija i razvoj domaće proizvodnje, kao i svijest o značaju kupovine domaćih BiH proizvoda je jedan od najmoćnijih potencijala koji svi državaljani Bosne i Hercegovine treba da praktikuju...
Podržimo našu državu, ekonomiju i vrijedne BiH proizvođače kupovinom domaćih proizvoda...
RoseWood d.o.o. je uspješna domaća firma u usponu... Podržimo ih...
www.rosewood.ba
** Budi ruka koja BiH gradi, brani i hrani!!! ** 
Imate ideju o pokretanju biznisa u BiH? Posjetite www.restart.ba __
www.bih.rf.gd ___
Imate ideju o pokretanju biznisa u BiH? Posjetite www.restart.ba __
www.bih.rf.gd ___
Re: Ekonomija Bosne i Hercegovine
U Goraždu, novoosnovana kompanija TVC pokreće proizvodnju medicinskih kreveta i funkcionalnog namještaja.
www.slobodna-bosna.ba/vijest/287735/pro ... ovici.html
"U ovoj novoosnovanoj kompaniji koja treba da krene sa proizvodnjom, od direktora smo dobili informaciju da sve ide svojim tokom... U ovom kao i u ostalim privrednim subjektima, zainteresovani su za dualno obrazovanje i djeca su već uključena u praksu. Navode da nemaju dovoljno odziva u smislu zapošljavanja ljudi, ali se nadamo da će i zapošljavanje ići u željenom pravcu i da će proizvodnja biti uspješna”...
Kompanija TVC trenutno zapošljava 65 radnika, a u planu su nova zapošljavanja i povećanje nivoa proizvodnje.
Merhudin Šišić, v.d. direktora kompanije TVC, kaže: "Naša nova kompanija TVC je počela sa proizvodnjom medicinskih kreveta i komfornih stolica. Vlada BPK nam je mnogo pomogla u vezi upotrebne dozvole za novoizgrađeni objekat kako bismo mogli krenuti s proizvodnjom, a u planu imamo nova zapošljavanja sa razvojem proizvodnje. Razgovarali smo i o pojedinim projektima u kojima zajedno možemo učestvovati i vidjećemo šta nam donosi budućnost”.
Njemačka kompanija TVC registrovala je istoimenu firmu u Goraždu gdje je započela proizvodnja medicinskih kreveta i funkcionalnog namještaja...
www.slobodna-bosna.ba/vijest/287735/pro ... ovici.html
"U ovoj novoosnovanoj kompaniji koja treba da krene sa proizvodnjom, od direktora smo dobili informaciju da sve ide svojim tokom... U ovom kao i u ostalim privrednim subjektima, zainteresovani su za dualno obrazovanje i djeca su već uključena u praksu. Navode da nemaju dovoljno odziva u smislu zapošljavanja ljudi, ali se nadamo da će i zapošljavanje ići u željenom pravcu i da će proizvodnja biti uspješna”...
Kompanija TVC trenutno zapošljava 65 radnika, a u planu su nova zapošljavanja i povećanje nivoa proizvodnje.
Merhudin Šišić, v.d. direktora kompanije TVC, kaže: "Naša nova kompanija TVC je počela sa proizvodnjom medicinskih kreveta i komfornih stolica. Vlada BPK nam je mnogo pomogla u vezi upotrebne dozvole za novoizgrađeni objekat kako bismo mogli krenuti s proizvodnjom, a u planu imamo nova zapošljavanja sa razvojem proizvodnje. Razgovarali smo i o pojedinim projektima u kojima zajedno možemo učestvovati i vidjećemo šta nam donosi budućnost”.
Njemačka kompanija TVC registrovala je istoimenu firmu u Goraždu gdje je započela proizvodnja medicinskih kreveta i funkcionalnog namještaja...
** Budi ruka koja BiH gradi, brani i hrani!!! ** 
Imate ideju o pokretanju biznisa u BiH? Posjetite www.restart.ba __
www.bih.rf.gd ___
Imate ideju o pokretanju biznisa u BiH? Posjetite www.restart.ba __
www.bih.rf.gd ___
Re: Ekonomija Bosne i Hercegovine
https://stav.ba/vijest/nova-milionska-i ... U_6325o6c8
Nova milionska investicija u proizvodnju u Tešnju: Niče novi pogon, izvoz samo u Evropu
Nakon osnivanja preduzeća, radili su samo za jednog italijanskog klijenta. U međuvremenu su proširili saradnju i trenutno sarađuju sa još jednim klijentom iz Italije, koji je vodeći proizvođač odjevnih artikala u Evropi, priča Nešad Škapurević, vlasnik i direktor preduzeća.
DNEVNU PROIZVODNJU ČARAPA POVEĆAVAJU DO 50.000 PARI
Nova milionska investicija u proizvodnju u Tešnju: Niče novi pogon, izvoz samo u Evropu
Nakon osnivanja preduzeća, radili su samo za jednog italijanskog klijenta. U međuvremenu su proširili saradnju i trenutno sarađuju sa još jednim klijentom iz Italije, koji je vodeći proizvođač odjevnih artikala u Evropi, priča Nešad Škapurević, vlasnik i direktor preduzeća.
Tešanjska kompanija “Conita”, specijalizirana za proizvodnju čarapa za evrpsko trište, ove godine planira graditi novi objekat u koji će uložiti 2 miliona KM.
Ova firma je već više od dvadeset godina angažovana za potrebe inostranih klijenata, te je proizvodnja, odnosno konfekcija čarapa, u potpunosti usmjerena na izvoz.
Nakon osnivanja preduzeća, radili su samo za jednog italijanskog klijenta. U međuvremenu su proširili saradnju i trenutno sarađuju sa još jednim klijentom iz Italije, koji je vodeći proizvođač odjevnih artikala u Evropi, priča Nešad Škapurević, vlasnik i direktor preduzeća.
Ovo je jedna od kompanija podržanih putem EU4BusinessRecovery projekta, koji uz finansijsku podršku Evropske unije i Savezne Republike Njemačke zajednički provode GIZ, MOR i UNDP. Podrška im je pomogla da prebrode period korone kada nisu imali prihoda te da unaprijede svoj poslovni proces i stabilizuju proizvodnju, te da nabave novu mašinu za peglanje čarapa.
U međuvremenu, Conita je odlučila investirati u nabavku još jedne mašine, a sve u cilju unaprijeđenja poslovnog procesa u svom „carstvu čarapa“. Uspjeli su povećati broj radnih mjesta sa 81 na 106, te svakako planiraju povećanje kapaciteta i u ovoj godini.
– Nabavkom novih mašina, dobili smo mogućnost da odgovorimo i na potrebe novog klijenta, koji traži da budemo angažovani i na pripremi novog dizajna čarapa, ali i da dnevnu proizvodnju čarapa povećamo i do 50.000 pari – ističe Škapurević.
S obzirom na potražnju i potrebe klijenta, odlučili su da u 2023. godini pokrenu investicijski projekat vrijedan oko milion eura, koji podrazumijeva gradnju poslovno-proizvodnog objekta veličine 3000 m2, čime bi osigurali preduslove za veću proizvodnju, ali i bolje radne uslove za sve zaposlene.
– Godišnja proizvodnja koja iznosi oko 6,5 miliona pari čarapa bi osiguranjem novog proizvodnog i skladišnog prostora, te opreme poput kotla za tehničku paru, kompresora i pegli, bila povećana na skoro 10 miliona godišnje! Nadamo se da će gradnja objekta početi u martu ili aprilu, te da ćemo već do kraja godine biti u novom objektu – naglašava Škapurević.
U Coniti dodaju da imaju namjeru da na krovu novog objekta pokrenu proizvodnju električnu energije putem solarne elektrane od 450 MWh. Plan je da ona godišnje proizvede oko 320 MWh, što odgovara potrebama kako njihove kompanije, tako i potrebama klijenata koji su već iskazali interes za upotrebom čiste energije u proizvodnom procesu.
Nova milionska investicija u proizvodnju u Tešnju: Niče novi pogon, izvoz samo u Evropu
Nakon osnivanja preduzeća, radili su samo za jednog italijanskog klijenta. U međuvremenu su proširili saradnju i trenutno sarađuju sa još jednim klijentom iz Italije, koji je vodeći proizvođač odjevnih artikala u Evropi, priča Nešad Škapurević, vlasnik i direktor preduzeća.
DNEVNU PROIZVODNJU ČARAPA POVEĆAVAJU DO 50.000 PARI
Nova milionska investicija u proizvodnju u Tešnju: Niče novi pogon, izvoz samo u Evropu
Nakon osnivanja preduzeća, radili su samo za jednog italijanskog klijenta. U međuvremenu su proširili saradnju i trenutno sarađuju sa još jednim klijentom iz Italije, koji je vodeći proizvođač odjevnih artikala u Evropi, priča Nešad Škapurević, vlasnik i direktor preduzeća.
Tešanjska kompanija “Conita”, specijalizirana za proizvodnju čarapa za evrpsko trište, ove godine planira graditi novi objekat u koji će uložiti 2 miliona KM.
Ova firma je već više od dvadeset godina angažovana za potrebe inostranih klijenata, te je proizvodnja, odnosno konfekcija čarapa, u potpunosti usmjerena na izvoz.
Nakon osnivanja preduzeća, radili su samo za jednog italijanskog klijenta. U međuvremenu su proširili saradnju i trenutno sarađuju sa još jednim klijentom iz Italije, koji je vodeći proizvođač odjevnih artikala u Evropi, priča Nešad Škapurević, vlasnik i direktor preduzeća.
Ovo je jedna od kompanija podržanih putem EU4BusinessRecovery projekta, koji uz finansijsku podršku Evropske unije i Savezne Republike Njemačke zajednički provode GIZ, MOR i UNDP. Podrška im je pomogla da prebrode period korone kada nisu imali prihoda te da unaprijede svoj poslovni proces i stabilizuju proizvodnju, te da nabave novu mašinu za peglanje čarapa.
U međuvremenu, Conita je odlučila investirati u nabavku još jedne mašine, a sve u cilju unaprijeđenja poslovnog procesa u svom „carstvu čarapa“. Uspjeli su povećati broj radnih mjesta sa 81 na 106, te svakako planiraju povećanje kapaciteta i u ovoj godini.
– Nabavkom novih mašina, dobili smo mogućnost da odgovorimo i na potrebe novog klijenta, koji traži da budemo angažovani i na pripremi novog dizajna čarapa, ali i da dnevnu proizvodnju čarapa povećamo i do 50.000 pari – ističe Škapurević.
S obzirom na potražnju i potrebe klijenta, odlučili su da u 2023. godini pokrenu investicijski projekat vrijedan oko milion eura, koji podrazumijeva gradnju poslovno-proizvodnog objekta veličine 3000 m2, čime bi osigurali preduslove za veću proizvodnju, ali i bolje radne uslove za sve zaposlene.
– Godišnja proizvodnja koja iznosi oko 6,5 miliona pari čarapa bi osiguranjem novog proizvodnog i skladišnog prostora, te opreme poput kotla za tehničku paru, kompresora i pegli, bila povećana na skoro 10 miliona godišnje! Nadamo se da će gradnja objekta početi u martu ili aprilu, te da ćemo već do kraja godine biti u novom objektu – naglašava Škapurević.
U Coniti dodaju da imaju namjeru da na krovu novog objekta pokrenu proizvodnju električnu energije putem solarne elektrane od 450 MWh. Plan je da ona godišnje proizvede oko 320 MWh, što odgovara potrebama kako njihove kompanije, tako i potrebama klijenata koji su već iskazali interes za upotrebom čiste energije u proizvodnom procesu.
- Pita sirnica
- Član
- Postovi: 1586
- Pridružen/a: 31 dec 2017 03:28
Re: Ekonomija Bosne i Hercegovine
https://www.klix.ba/biznis/finansije/mm ... /230214063
Naravno da je protiv smanjenje. Kra-de-ze I milokrad-snsd su inače protiv. A jahači apokalipse su, KOJE CUDO, opet slagali svojim glasacima. Naravno da nece doc do smanjenja cijena. S ekonomskog ugla su napadi konakovica, forte i Nikšića bili od početka šuplja priča. Lagali su u medijima. Kud dalje df I sda su čak bili za vremensko ukidanje akcija. Ali Kra-de-ze I milokrad snsd protiv. Gt bi istog trenutka morala ukidati uplate u penzijsko, zdravstvo, itd, gt stojali bi pred bankrotom.
Sad dali ce povećati socijalne beneficije, vidjet ćemo.
Uglavnom, prihodi budzeta koji se realiziraju, su stabilni za 2023. Sada, koliko će ekonomija se dalje razvijati zavisi isključivo od jahača apokalipse
Naravno da je protiv smanjenje. Kra-de-ze I milokrad-snsd su inače protiv. A jahači apokalipse su, KOJE CUDO, opet slagali svojim glasacima. Naravno da nece doc do smanjenja cijena. S ekonomskog ugla su napadi konakovica, forte i Nikšića bili od početka šuplja priča. Lagali su u medijima. Kud dalje df I sda su čak bili za vremensko ukidanje akcija. Ali Kra-de-ze I milokrad snsd protiv. Gt bi istog trenutka morala ukidati uplate u penzijsko, zdravstvo, itd, gt stojali bi pred bankrotom.
Sad dali ce povećati socijalne beneficije, vidjet ćemo.
Uglavnom, prihodi budzeta koji se realiziraju, su stabilni za 2023. Sada, koliko će ekonomija se dalje razvijati zavisi isključivo od jahača apokalipse
B -> B -> B
-
Dzumrukcija
- Član
- Postovi: 415
- Pridružen/a: 31 aug 2020 11:01
Re: Ekonomija Bosne i Hercegovine
Šta ti sve nećeš izmislit u korist SDA?
2004. je usvojen taj Zakon o Akcizama, usvojili ga: SDA, SDS, HDZ i PDP.
Usvojen isključivo na nagovor stranaca, akcizna roba je markirana.
Zapadu je potrebno markirano gorivo zbog sprovođenja globalnih sankcija.
SDA prihvatila zbog punjenja budžeta, tj. "stranačkog zapošljavanja" u državne institucije i jačanja sopstvene stranke, a ne države.
Ukidanjem akciza zametnuo bi se trag energentima u BiH, činjenica je da bi četnička strana najviše profitirala.
Same akcize nisu problem, problem je iznos akciza.
I onda SDA 2017. povećava akcize na 0,50 KM po litru opet isključivo radi jačanja sopstvene stranke i "stranačkog zapošljavanja" na štetu svih ostalih Bošnjaka.
Danas SDA traži smanjenje akciza, da druge stranke u Bošnjaka ne bi imale "blagodat" ubiranja akciza i "stranačkog zapošljavanja".
Mudro, mudro, nema šta...
2004. je usvojen taj Zakon o Akcizama, usvojili ga: SDA, SDS, HDZ i PDP.
Usvojen isključivo na nagovor stranaca, akcizna roba je markirana.
Zapadu je potrebno markirano gorivo zbog sprovođenja globalnih sankcija.
SDA prihvatila zbog punjenja budžeta, tj. "stranačkog zapošljavanja" u državne institucije i jačanja sopstvene stranke, a ne države.
Ukidanjem akciza zametnuo bi se trag energentima u BiH, činjenica je da bi četnička strana najviše profitirala.
Same akcize nisu problem, problem je iznos akciza.
I onda SDA 2017. povećava akcize na 0,50 KM po litru opet isključivo radi jačanja sopstvene stranke i "stranačkog zapošljavanja" na štetu svih ostalih Bošnjaka.
Danas SDA traži smanjenje akciza, da druge stranke u Bošnjaka ne bi imale "blagodat" ubiranja akciza i "stranačkog zapošljavanja".
Mudro, mudro, nema šta...
- Pita sirnica
- Član
- Postovi: 1586
- Pridružen/a: 31 dec 2017 03:28
Re: Ekonomija Bosne i Hercegovine
To je demokratija! Ti imas svoje misljenje, ja svoje. Ako ti mislis da sam navijac df-a ili sda-a, uredu, ponavljam, to je demokratija.
To sto, po mom mišljenju, Schmidt, OHR i civilizovani zapad nama uveo embargo na demokratiju, to je moje mišljenje. S ovakvom "demokratijom" nikada neće Rep BiH postat članica EU. Mrtvo slovo na papiru. Ponavljam, moje mišljenje.
Ja sam za te akcije, I u suštini vidim nešto drugo u tome. Ako je to replika iz DE, onda je to dobra stvar. Koliko BiH dobija od jedne marke za struju i gorivo?
Za mene to ne predstavlja ništa negativno. Cijena utiče na uštedu i ujedno na bolji klimatski bilanc. Naravno, volio bih da se novac ulaže u obnovljive resurse. Vodenik je budućnost, I to bi bilo prioritet. Vjetar, solar, biogas takođe. Kako izgleda mix, vidi se na ovom linku:
https://www.zeit.de/wirtschaft/energiem ... gle.com%2F
U DE su cifre :
Struja 2022 ca 55% otislo na poreze, mrezu
Gorivo 2022 ca 55% ide na razne poreze
I da, gorivo treba imati kvalitet i zemlju porijekla. I da, ja podržavam svaki embargo prema Rusiji i Kini.
I da, nevidim potencijal u forti, Nikšiću i konakovicu. Čak, sva komunikacija se svela samo na ove jahače apokalipse, o najvećem zlu kra-de-ze I milokrad-snsd mi ni negovorimo ....
Ps: ako nevaljala sta DE radi, zašto svi lete u tu jeb... Njemačku?!?!
To sto, po mom mišljenju, Schmidt, OHR i civilizovani zapad nama uveo embargo na demokratiju, to je moje mišljenje. S ovakvom "demokratijom" nikada neće Rep BiH postat članica EU. Mrtvo slovo na papiru. Ponavljam, moje mišljenje.
Ja sam za te akcije, I u suštini vidim nešto drugo u tome. Ako je to replika iz DE, onda je to dobra stvar. Koliko BiH dobija od jedne marke za struju i gorivo?
Za mene to ne predstavlja ništa negativno. Cijena utiče na uštedu i ujedno na bolji klimatski bilanc. Naravno, volio bih da se novac ulaže u obnovljive resurse. Vodenik je budućnost, I to bi bilo prioritet. Vjetar, solar, biogas takođe. Kako izgleda mix, vidi se na ovom linku:
https://www.zeit.de/wirtschaft/energiem ... gle.com%2F
U DE su cifre :
Struja 2022 ca 55% otislo na poreze, mrezu
Gorivo 2022 ca 55% ide na razne poreze
I da, gorivo treba imati kvalitet i zemlju porijekla. I da, ja podržavam svaki embargo prema Rusiji i Kini.
I da, nevidim potencijal u forti, Nikšiću i konakovicu. Čak, sva komunikacija se svela samo na ove jahače apokalipse, o najvećem zlu kra-de-ze I milokrad-snsd mi ni negovorimo ....
Ps: ako nevaljala sta DE radi, zašto svi lete u tu jeb... Njemačku?!?!
B -> B -> B
- Pita sirnica
- Član
- Postovi: 1586
- Pridružen/a: 31 dec 2017 03:28
Re: Ekonomija Bosne i Hercegovine
B -> B -> B