Jack je napisao/la: ↑11 okt 2020 23:50
1871 godine za vrijeme Njemacko-Francuskih ratova.Pojavio se je tada Francuski izum.Mitraljez.Koji je promjenio moze se reci kako se puscani meci izbacuju.Za to vrijeme izmedju 1840-1871 godine.Sve je islo nekako sporo
1914 godine debutant je bio tad vec popularni tenk.Avioni su postali aktuelni u 1 svjetskom ratu.No,zadnjih par godina.Namece se jos jedan novi mitraljez.tenk,avion.Novajlija koji moze itekako da izmjeni bitnu ulogu i taktiku.A radi se o dronovima.Neki dronovi koje Turska pravi mogu da idu na cak do 8000 metara nadmorske visine.TB2 ili popularni Turski Bayraktar(Barjak/Bajrak je zastava/Zastavnik.I zadnjih 10 tak godina posebno od Sirijskog rata 2011-2020+.Vidi se ucestala upotreba dronova.Zadnji primjer je Azerbejdzan.
Mislim da je ova taktička i strateška prednost dronova veoma privremena iz više razloga.
1) Tehnološki razvoj je dosta brži nego bilo kada u ljudskoj povijesti, tako da se i stvari sve brže mijenjaju, tako da će svaka tehnologija biti prevaziđena sve brže i brže, pogotovo ako nije ništa revolucionarno nego samo promjena taktike upotrebe(dronovi su korišteni za vojne udare već 30 godina, ali je Turska prva počela da ih upotrebljava masovno u rojevima da optereti PZO i da koristi manje dronove zbog neprilagođenosti PZO na djelovanje na male spore mete)
2) Iz 1. slijedi i brži razvoj taktike i protumjera, jer će doći do razvoja PZO i radarskih sistema koji su namijenjeni za zaštitu od UCAV-a ili neka privremena solucija u vidu patroliranja manjim višenamjenskim avionima tipa F-16, M-346, FA-50, itd. jer dronovi nisu namijenjeni za borbu zrak-zrak.
Radari na modernim PZO jednostavno nisu namijenjeni da obaraju veoma spore i male mete, kao ni veoma brze hipersonične ili stealth mete, ali to nije prvi put da su radarski sistemi neprilagođeni, jer u 50-tim/60-tim PZO sistemi su bili veoma kratkog dometa do 50 kilometara i nisu mogli gađati agilne mete, ali to im nije ni namjena bila, nego obaranje primarno bombardera i sporijih tadašnjih raketa, međutim kada se pojavila nova prijetnja u vidu višenamjenskih supersoničnih aviona s dalekometnim(BVR) raketama, PZO sistemi su se prilagodili i za par godina se pojavljuju puno precizniji sistemi s većim dometom(S-300 u 80-tim). Prošle decenije su se kao nova prijetnja pojavile veoma precizne balističke rakete koje mijenjaju putanju, koriste ECM, pojava antiradarskih raketa, SEAD, raketa koje lete uz kopno/more i kao rješenje su se pojavili Patroit PAC-3, THAAD i S-500 i dijelom S-400 uvezan sa Pantsir S1 i Tor sistemima. Ti sistemi su dobri za obaranje skupih ciljeva poput balističkih raketa, ali ne i za male jeftine dronove u velikom broju, kao ni za hipersonične rakete brzine preko mach 7 poput ruskog Zirkona ili Iskandera, te je iz ranijih historijskih iskustava evidentno da će za najkasnije 10 godina doći do razvoja i upotrebe adekvatnih PZO sistema namijenjenih specifično protiv UCAV.
3) Ne mislim zbog toga da su dronovi nešto pretjerano revolucionarni niti da će zadržati ovako bitnu ulogu sem na veoma kratko vrijeme(kao ATGM-ovi u 60-tim i 70-tim jer su bukvalno mogli uništiti svaki tenk i bili jeftini, pitajte Izraelce za detaljnije informacije ili naše četnike koji su tenkove istog tehnološkog ranga koristili 90-tih), za razliku od npr. podmornica koje su još uvijek veoma potentno oružje, nosača aviona, ili moderne avijacije(nadzvučne, sa adekvatnom avionikom), tehnologije koja je zadržala svoju ključnu ulogu sve do danas.(tako što su se kao platforma mogle adaptirati modernim odgovorima na njihove prethodne verzije(stealth tehnologija za avione, veći domet oružja za nosače aviona, električni/nuklearni pogon i proizvodnja kisika, kao i balističke rakete na podmornicama).
Za ATGM da pojasnim da ne mislim da su zastarjeli, nego da nemaju više ključnu ulogu i ne mogu donijeti prevagu u modernom sukobu(protiv modernih armija, a ne protiv trećerazrednih vojski kao u Africi, Južnoj Americi i Aziji(sem dalekog istoka)), jer moderni tenkovi imaju unaprijeđene verzije ERA, pasivne i aktivne sisteme odbrane(Shtora, Varta, izraelski Trophy kojeg stavljaju Ameri i Njemci na svoje tenkove) i dosta bolju elektroniku i oklop od inicijalnih verzija u 80-tim(kao početni M1 Abrams iz 1982., izvorni T-72 i derivativi, Leopard 2 sve do A4 verzije iz kraja 80-tih, T-80 verzije prije 2000-tih)
Međutim tenkovi imaju novog neprijatelja pa neće puno utjecati na njihovu učinkovitost, kao ni činjenica da su moderne nadogradnje veoma skupe i samo najbogatije vojske ih si mogu priuštiti(npr. najmoderniji turski tenk u upotrebi je Leopard 2a4 i M60A3 Sabra, poljski je Leopard 2a5, a to nisu ni male niti siromašne vojske) ili mogu ali samo u veoma malom broju(kao Danska, UK, Belgija, Nizozemska, pa i Španija i Francuska koje nemaju hiljade tenkova nego većina ima i manje nego što OSBiH službeno vode da imaju(325 ukupno, s 61 u aktivnoj upotrebi)), što samo govori o tome da im uloga nije pretjerano bitna danas na bojnom polju kao neke on ranije navedenih iznad.
Kao zaključak, može se reći da zemlje sa većim brojem ovakvih dronova(manjih i srednjih UCAV) imaju jednu trenutnu i privremenu veoma veliku taktičku prednost naspram onih zemalja koje imaju mali broj(ili nemaju nikako) i malo ili nikako iskustva s UCAV, koju ili mogu unovčiti vojnim avanturama(kao Turska i Azerbejdžan) za brzo ostvarenje svojih vanjskopolitičkih ciljeva, ukoliko budu dovoljno geopolitički spretni da izbjegnu "reakciju međunarodne zajednice) ili čekati dok ona nestane za 10tak godina.(ili iz straha zbog reakcije ili zbog pasivnosti i nesposobnosti rukovodstva)
S obzirom na međunarodni položaj Srbije, mislim da za nas ovo nije prevelika opasnost, jer Srbija nije toliko jaka za samostalno djelovanje(niti će ikada biti), niti na toliko nebitnom geostrateškom položaju da velike sile ne zanima koje poteze samostalno povlači.(ne vjerujem da će se ovo desiti narednih par decenija)
Ovo je možda najbolja prilika koju će Azerbejdžan ikada imati za vraćanje okupirane teritorije od Armenaca.(imaju zvaničnu podršku Turske, Pakistana i Izraela, te neutralnost i pasivnost Rusije, SAD i EU za sada)