Ekonomija u Genocidnoj i propast genocidne

[BOSNI4K]

Dug Republike Srpske od 1,6 milijardi KM prijeti kašnjenjem plata i padom javnog sektora

Iduće godine Republika Srpska mora vratiti obveznice iz međunarodnih izvora, uključujući emisiju s Londonske berze, u iznosu od oko 600 miliona KM, dok ukupni okvir obaveznog vraćanja dostiže približno milijardu KM po drugim zaduženjima, uključujući kredite i domaće obveznice. Ukupno, na naplatu sljedeće godine dolazi blizu 1,6 milijardi KM.
Ekonomista Zoran Pavnović upozorava: „Ja zaista ne znam kako će Republika Srpska preživjeti narednu godinu.

“ Situacija se dodatno komplikuje planovima za minimalne plate, koje bi privreda teško mogla da prati.

“Sve javne firme su u dubiozi – Elektroprivreda Republike Srpske, Šume Srpske, Željeznice, termoelektrane RiTE Gacko i RiTE Ugljevik, baš svaka firma. Nadalje, tu su i arbitraže, Viaduct je samo jedna u nizu… Podrška iz Evrope se smanjuje zbog međunarodnih sankcija, dok vlast nema jasno definisanu strategiju za krizne okolnosti. Ne možete funkcionisati na taj način, morate imati plan i strategiju, mora postojati odgovornost”, upozorava on.

Ekonomista Igor Gavran dodaje još oštrije upozorenje:

“Iskreno, ne znam kako se taj dug u narednoj godini može izmiriti. Očekujem da bi plate mnogima mogle da kasne, kao i ostale isplate iz budžeta”, ističe on.

Njegova procjena potvrđuje strahove stručnjaka da bi javni sektor mogao osjetiti prve ozbiljne posljedice ako se situacija ne stabilizuje.

Ekonomista Jelena Trivić smatra da će se i ovaj dug od 1,6 milijardi vjerovatno zatvoriti novim velikim kreditom. Međutim, kaže da je sada veliko pitanje kojim, obzirom da se svake godine Republici Srpskoj sužavaju mogućnosti za iznalaženje novih sredstava, što dodatno precizira lošu ekonomsku situaciju u Srpskoj.

“Republika Srpska je i dalje dvostruko zaduženija od Federacije BiH kada se gleda dug po glavi stanovnika – 6.033 KM naspram 3.180 KM. I dok su apsolutni iznosi slični, Federacija ima dvostruko veći BDP i broj stanovnika, što znači da Republika Srpske nosi disproporcionalan teret. Svako poređenje sa razvijenim zemljama nije relevantno jer one imaju snažan kapacitet otplate i garantovane prihode”, upozorava Trivić.

Podsjetimo, Vlada Republike Srpske i tadašnji premijer Radovan Višković 2021. godine, prilikom emisije obveznica, potvrdili su da će prihod od nje pomoći u oslobađanju budžetskih sredstava i servisiranju dospjelih obaveza. Prema ugovoru, glavnica će biti vraćena u cijelosti 2026. godine, dok se tokom petogodišnjeg perioda isplaćuju kamate od približno 30 miliona KM godišnje.

Londonske obveznice imaju petogodišnji rok i kamatu od 4,75 posto, što znači da Republika Srpska investitorima plaća oko 14,25 miliona eura godišnje, a 2026. mora vratiti kompletnih 300 miliona evra.

Obveznice su prodate bez prethodne najave, a tek potom je Vlada održala sjednicu i donijela odluku o prihvatanju zaduženja. U transakcijama je učestvovalo više od 54 fonda, banke i kvalifikovani investitori.

Ministarstvo finansija u Srednjoročnoj strategiji upravljanja dugom 2024–2027 prepoznaje rizik od međunarodnih obveznica i navodi ih kao planirani instrument zaduživanja. Strategija ističe potrebu za produženjem prosječnog roka dospijeća i smanjenjem rizika refinansiranja.

Ipak, u javno dostupnim dokumentima i izjavama nema preciznog operativnog plana kojim bi se londonska emisija direktno otplatila, već se računa na kombinaciju novih zaduženja i budžetskih prihoda.

https://www.rtvbn.com/4084858/dug-repub ... og-sektora

[atif]

https://etto.ba/clanak/niko-ne%C4%87e-d ... a-1-400-km

ŽELJEZNICE Rg
Niko neće da vozi lokomotivu za 1.400 KM

Ovo javno preduzeće je početkom septembra raspisalo javni poziv za zapošljavanje mašinovođa. Međutim, pronalazak novog kadra bio je bezuspješan, zbog čega je uslijedilo raspisivanje novog konkursa za prijem 13 mašinovođa.

Na ponovljenom konkursu samo dva kandidata su ispunila uslove konkursa za radno mjesto mašinovođe. Ponovo ćemo u narednom periodu raspisati konkurs. Svjedoci smo odliva radne snage, ne samo iz “Željeznica”, već i iz drugih preduzeća sa domaćeg tržišta u Evropu. Ljudi vide da je negdje bolje pa odlaze. Tako da su se svi ti problemi prelili i na naše preduzeće – rekao je “Glasu” generalni direktor “Željeznica” Slađan Jović.

[berbir]

https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/45 ... staje.html
Ljubinje zarasta u trnje.

[saraylija]

Cinjenica da su se bosnjaci okrenuli nesto vecoj prijetnji a to je Hrvatska, dovoljno govori koliko su bosanski srbi u banani.

Ekonomska i demografska katastrofa, jedini problem je sto nece bosnjaci moci ni ovo poentirati jer je tamo krs i besparica, osim mozda u istocnom Sarajevu ali i tamo su mahom prijavljeni u Sarajevu.

[atif]

https://etto.ba/clanak/italijani-zatvar ... 30-radnika


Vlasnici fabrike za preradu pamuka “Dubicotton” veoma su blizu odluke o njenom zatvaranju kojom bi 230 radnika u Bosanskoj Dubici ostalo bez posla.

[Jack]

Velika je to stvar

Dubica je nesto malo vece selo.Nema pretjeran velik broj Srba.A i ovaj broj bi im znacajno skresao brojku kroz potencijalne migracije ka zapadu ili dalje.Inace u Dubici i Mrkonjicu je najvise iseljenih cetnika na zapadu.Interesantno

[atif]

https://etto.ba/clanak/gorka-zavrsnica- ... z-dervente

Stečaj propale fabrike cijevi „Unis“ iz Dervente uskoro bi trebao biti i zvanično završen, a kako sada stvari stoje, radnici, njih čak 530 dobiće samo mrvice...

Kako je rekao stečajni upravnik „Unisa“ Dragan Danilović juče je održana završna dioba za povjerioce opšteg isplatnog reda u koji spadaju i 530 radnika, ali i 70 drugih povjerilaca.


https://etto.ba/clanak/broj-radnika-u-r ... miliona-km

Broj radnika u Rafineriji Modriča najmanji od osnivanja, ukupan dug 118,2 miliona BAM

Rafinerija ulja u Modriči završila je 2025. godinu s gubitkom od 4,87 miliona BAM, pokazuje najnoviji finansijski izvještaj objavljen na Banjalučkoj berzi.

Kako prenosi Capital, u odnosu na 2024. godinu, gubitak se povećao za 2,32 miliona BAM, odnosno za 90 odsto, što je akumulirani gubitak podiglo na ukupno 118,2 miliona BAM.

Prihodi rafinerije iznosili su 10,17 miliona BAM, što je oko pola miliona maraka manje nego prethodne godine. Međutim, rashodi su značajno porasli – s 13,4 miliona KM na 15,4 miliona BAM, pri čemu su najveći rast zabilježili troškovi amortizacije i rezervisanja.

Zanimljivo je da su troškovi za plate smanjeni. Dok je 2024. godine za plate izdvojeno 6,1 milion BAM, prošle godine taj iznos je pao na 5,6 miliona BAM. Razlog je manji broj zaposlenih u kompaniji, koji je na kraju 2025. godine iznosio rekordno niskih 170 radnika – najmanje od osnivanja rafinerije.

Za usporedbu, u odnosu na 2019. godinu, broj zaposlenih se prepolovio, a u odnosu na 2013. godinu čak trostruko smanjio.

[atif]

https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/46 ... dnika.html



LANČANA REAKCIJA: Zatvori li se Nova Željezara Zenica u Željeznicama Rg bez posla ostaje 1.700 radnika?!

Osim ekonomskih posljedica, eventualni prestanak rada Nove Želјezare Zenica imao bi, dodaje, i socijalne posljedice.

[atif]

https://faktor.ba/ekonomija/ekonomija/u ... oru/246821


U Prijedoru bez posla ostaje 600 radnika
Neprijatno smo iznenađeni ovim najavama i u šoku smo - kaže Antonić


Stečaj u Novoj Ljubiji Prijedor bit će pokrenut narednih dana, a time bi 600 radnika ove kompanije ostalo bez posla.
Predsjednik Sindikalne organizacije Nova Ljubija Dario Antonić je rekao da im je menadžment saopštio da će u narednih nekoliko dana biti otvoren stečaj, te da će zbog otežanog poslovanja Nove Željezare Zenica doći do gašenja visokih peći i prestanka rada u Rudniku Omarska kod Prijedora.
- Rekli su nam da ćemo do kraja marta isporučiti preostalu rudu Zenici, a onda svi idemo na biro za zapošljavanje. Vlasnik kompanije Gordan Pavlović je rekao i da će otvoriti stečajni postupak. Neprijatno smo iznenađeni ovim najavama i u šoku smo - kaže Antonić.
Sindikalci ističu da je situaciju dodatno usložnilo i zatvaranje Koksare u Lukavcu. Ipak, kako kažu, nadali su se da će problemi biti prevaziđeni i da će raditi makar još nekoliko godina u rudniku.
- Vlasnik Pavlović nam je obećao da će isplatiti regres koji nam pripada, februarsku i martovsku plaću i to je to. Poslije toga nas 600 mora gledati kako doći do novog zaposlenja - navodi Mladen Blagojević, član UO Sindikalne organizacije Nova Ljubija.
Sindikalci su u četvrtak u podne zakazali konferenciju za novinare rekavši da će upozoriti na posljedice koje će prouzrokovati prestanak rada firme, govorit će o uzrocima koji su doveli do sadašnje situacije i rješenjima kako da se posljedice što bezbolnije odraze na radnike, ali i na sam grad Prijedor.
Konzorcijum Pavgord iz Foče i H&P iz Zvornika u vlasništvu Gordana Pavlovića kupio je kompaniju ArcelorMittal od indijskog biznismena Lakšmija Mitala za 20,8 miliona maraka.

[Jack]

Nisu bili u soku 1992 kad su bacali tijela ubijenih Bosnjaka u rudnik I jos nekih 200 tinjak Bosnjaka Prijedora nikad njje nadjena I nece biti nadjena

600 manje radnih mjesta tj cetnika
Boo hoo 🫨

[saraylija]

Puca genocidna po šavovima i ekonomski i demografski. Zadobili smo i mi par udaraca zbog gašenja koksare i eventualno željezare ali to su neke industrije koje su zaostale, bez modernizacije i trovači za okoliš.

Federacija je svakako zapadna Njemačka u poređenju.

[atif]

https://etto.ba/clanak/obustavljena-pro ... jkom-gladu


Novi većinski vlasnik "Nove Ljubije" iz Prijedora, Gordan Pavlović obustavio je proizvodnju u rudniku Omarska zbog čega su radnici najavili da će danas u 15 sati početi štrajk glađu.

Kako su istakli radnici i predstavnici sindikata, ovo je kraj rudarenja u Prijedoru jer je obustavljena proizvodnja i povučene su mašine sa terena.

Svi zaposleni, kojih je u trenutku preuzimanja firme od "Arcelor Mittala" bilo 600, nalaze se u veoma teškoj egzistencijalnoj krizi.

Radnici su još prije toga upozorili da se iz firme izvlače mašine i prodaje imovina, te da vjeruju da će Pavlović do kraja mjeseca ugasiti rudnik.

[atif]

https://etto.ba/clanak/republika-srpska ... nim-poslom

Rg je realizovala zaduženje na međunarodnom tržištu kapitala, emitovanjem referentne euiroobveznice u iznosu od 500 miliona evra, uz fiksnu kamatnu stopu od 6,25 posto sa dospjećem u aprilu 2031. godine. Iz Ministarstva finansija Rg navode da ova transakcija predstavlja značajan iskorak na međunarodnom tržištu kapitala, imajući u vidu sljedeće ključne faktore.

[Gorcin]

Kare...

Značajan iskorak

Zadužim se kod kamatara milijardu maraka s grejs periodom od 5 godina da bi kocko, kurvo se i pio. Skršim to za po godine i kažem značajan je to bio iskorak.

Poslije Boga molim da iranska balistička raketa rokne kamatare jer samo tako mogu izbjeći da me gonjaju ko Bog maglu za 5 godina.

[atif]

https://faktor.ba/ekonomija/ekonomija/a ... eza/249774

Amerikanci su upravo kupili dug Rg-a: Šta se krije iza ovog poteza
Važno je naglasiti da visoka kamatna stopa ujedno znači i viši percipirani rizik

Kupovina obveznica rg od strane američkih investitora prije svega je rezultat tržišne logike i atraktivnog prinosa.
Ipak, ovaj potez šalje i širi signal – da, uprkos ranijim političkim tenzijama, rg i dalje ima pristup globalnom kapitalu i može privući velike međunarodne investitore.
Koliko će se taj trend nastaviti, u velikoj mjeri zavisit će od buduće ekonomske stabilnosti, fiskalne politike i realizacije ključnih razvojnih projekata.

[atif]

https://faktor.ba/ekonomija/ekonomija/r ... aka/252334


Rg sutra mora vratiti 600 miliona maraka

Riječ je o isplati glavnice na obveznice koje je Rg emitovao na Londonskoj berzi prije pet godina.
Obveznice emitovane 2021. godine nosile su kamatnu stopu od 4,75 odsto. Kamata se isplaćivala u redovnim intervalima, dok se glavnica vraća jednokratno po dospijeću, a to je upravo u ponedjeljak.
U međuvremenu, Rg je prošlog mjeseca emitovao nove obveznice u iznosu od 500 miliona eura najprije radi vraćanja postojećeg duga, dok će ostatak sredstava biti iskorišten za finansiranje budžetskog deficita.
Dakle, Rg uzima novi dug kako bi otplatio prethodni. Pri tome je nova emisija skuplja nego prije pet godina.
Na iznos od 500 miliona eura, tokom pet godina, koliko traje ovaj dug, ukupno će samo na kamate biti isplaćeno 156 miliona eura.

[Steve_Rogers]

Petrović: “Elektroprivreda” 2025. završila u minusu većem od 56 miliona KM

TREBINJE – Direktor “Elektroprivrede Genocidne tvorevine” Luka Petrović izjavio je da je ovo preduzeće u prošloj godini poslovalo u izuzetno teškim okolnostima i da je moralo da kupuje nedostajuću energiju po većim cijenama nego što je prodaje, ali da to nije fakturisano građanima.

Petrović je ukazao da je poslovanje bilo otežano i zbog smanjene proizvodnje u hidroelektranama, kao i u termoelektranama “Gacko” i “Ugljevik”.

Petrović je naveo da je zbog problema u poslovanju cjelokupan rezultat holdinga “Elektroprivrede” prošle godine bio u minusu malo većem od 56 miliona KM jer je energija kupovana po većoj cijeni nego što se prodaje.

“Prodajemo za 40 eura po megavat-satu građanima, privredi po 75 eura, a cijene na tržištu kretale su se od 120 do 240 eura, zavisno da li smo kupovali samo dio sata, havarijsku energiju ili nedostajuću energiju u toku sedmice ili mjeseca”, rekao je Petrović na godišnjoj konferenciji za novinare.

Petrović je naveo i da je zbog brojnih problema podignut i kredit kako bi se nabavila energija za građane i privredu.

Prema njegovim riječima, izlazne cijene građanima se nisu mijenjale, ali jesu ulazne cijene.

Capital.ba

[Steve_Rogers]

GERS se zadužila u Londonu za još pola milijarde BAM

Vlada GT-a prošle sedmice na Londonskoj berzi se zadužila za novih 250 miliona eura, nakon velikog zaduženja u martu od pola milijarde eura.

Vlada je odluku o prihvatanju novog zaduženja koje je realizovano 30. aprila donijela jučer na telefonskoj sjednici, a novi kredit u iznosu do 250 miliona eura ili skoro pola milijarde maraka podignut je po većoj kamatnoj stopi i na duži period nego onaj u martu, izvijestio je Capital.

Zaduženje u martu realizovano je po stopi od 6,25 posto i na period od pet godina, dok će za novih 250 miliona GT platiti kamatu od 6,375 posto i na period od sedam godina.

Minimalni troškovi realizacije su isti i iznose 2,5 posto, što u nominalnom iznosu na zaduženje od 250 miliona dođe 6,25 miliona eura.

Veća kamata nego ranije

Kako se navodi u odluci, posao je realizovan 30. aprila, a uplata sredstava i listiranje na Londonskoj berzi biće 8. maja. Rok dospijeća glavnice je 8. maj 2033. godine, dok će se kamata plaćati jednom godišnje.

Po dogovorenoj stopi od 6,375 odsto, to znači da će Genocidna tvorevina u narednih sedam godina za kamate dati nepunih 16 miliona eura ili oko 31 milion maraka godišnje ili ukupno više od 216 miliona maraka.

Podsjećamo, GT se 26. marta na Londonskoj berzi zadužila 500 miliona eura sa dospjećem u aprilu 2031. godine. Ta sredstva iskorištena su za vraćanje glavnice kredita od 300 miliona eura koji je na Londonskoj berzi podignut u aprilu 2021. godine po kamatnoj stopi od 4,75 posto.

Iz Ministarstva finansija GT tada su se pohvalili da je kreditno zaduženje pokazalo kredibilitet Genocidne tvorevine na međunarodnom finansijskom tržištu.

biznisinfo.ba

[atif]

https://faktor.ba/ekonomija/ekonomija/o ... ura/253634


Orbanov pad ruši najveći projekat u Rg-u vrijedan milijarde eura
Za one koji nisu pratili cijelu priču, riječ je o projektu eksploatacije litija i drugih strateških minerala na području planine Majevice, gdje su istraživanja pokazala velika nalazišta litija, bora, kalija i magnez


Godina odluke ili godina preispitivanja
Zbog svega toga, promjena vlasti u Mađarskoj mogla bi označiti početak nove faze neizvjesnosti za projekat koji je do prije samo nekoliko mjeseci djelovao kao gotovo siguran.
Umjesto godine početka eksploatacije, 2026. bi sada mogla postati godina preispitivanja cijelog projekta litija na Majevici.

[Steve_Rogers]

TREBINJE – Direktor Elektroprivrede Genocidne tvorevine Luka Petrović zadužio je danas (15.5.2026) ovo javno preduzeće za novih 4,5 miliona maraka, saznaje portal CAPITAL.

Komisija za javne nabavke u stalnom je zasijedanju, sa glavnim zadatkom da provodi hitne postupke preko kojih EGT dolazi do novca kojim održava likvidnost.

Banka preko koje će se realizovati kredit dobiće 327.840 KM po osnovu kamate.

U nekoliko dana uprava EGT-a stvorila je osam miliona maraka novih obaveza.

Naime, prethodno, 13. maja je sa društvom za faktoring „Big faktor“ iz Banjaluke dogovorena usluga obrnutog faktoringa vrijedna 3,5 miliona maraka uz proviziju od 366.209 KM.

Podsjećamo, u martu ove godine su podigli 50 miliona maraka na kojih će platiti još 20 miliona maraka kamate.

Sve to pokazuje da elektro – energetski sistem Republike Srpske ima velike probleme u poslovanju.

Prema zvaničnim podacima u prošloj godini je ostvaren minus od 56 miliona maraka.

capital.ba