Bošnjaci iz regiona

[aburovic]

Prepisi nesto iz knjige, sto smatras da je vazno statisticki.Koje naselje, opcina?

U redu, videcu sta je intersantnije da izvadim, u razgovoru sa autorom knjige rekao mi je da ce se ova knjiga stampati i na Bosanskom jeziku, a priprema i drugu knjigu na temu Bosnjaka u MK.

[Jack]

Ma, super.Prepisi ako sta nadjes zanimljivo.Broj rodjenih, osnovne skole, dzamije, mektebi.Bilo kakav statisticki podatak, mozes ukratko i neko naselje da dodas.Mene zanima naselje Lazani Pelagonije, odakle su ti ljudi,, kako stojimo dole u Dolnenima..itd

[kliker]

Je li se ista odrzalo od hercegovackih bosnjaka u Hasanbegovu?

[aburovic]

Je li se ista odrzalo od hercegovackih bosnjaka u Hasanbegovu?

Nazalost, nije. Bosnjacko stanovnistvo koje danas zivi u Hasanbegovu (novo ime je Čento) kao i velika vecina Bosnjaka u MK su dosli iz regiona Sandzaka, ja i ne poznajem porodicu iz Bosne i Hercegovine koja zivi u MK, jedino profesora Ferida Muhica, koji je porijeklom iz Zavidovica.
Bosnjaci iz Hercegovne koji su dosli u MK, otselili su se za Tursku.

[Jack]

Hasanbegovo, pa Sindjelic do 1991 godine.A sad Cento, kao sto kaze Burovic.Bilo je naseljeno Bosnjacima Niksica, oko Mostara, znaci Hercegovina i taj dio.

Ulaskom Srpske vojske, na stranu sikaniranja.Najgore su stradali bas Bosnjaci.Dok je Srpska vojska morala da tolerise Albance u to doba, prema Bosnjacima su se posebno isticali.Rusenje par dzamija kao i glavne gradske dzamije koju sad bas Albanci hoce da obnove.Desila se je takodjer za vrijeme vlasti Srba

Inace sve do uspostavljanja Nr Makedonije, ovaj dio se je zvao Juzna Srbija, znaci od 1912-1944 cak i za vrijeme 1 Jugoslavije

Burovicu, ako nadjes prepisi sta statisticki za neka naselja.Mene zanimaju Lazani, pa gore ima jos tu par sela

[aburovic]

Hasanbegovo, pa Sindjelic do 1991 godine.A sad Cento, kao sto kaze Burovic.Bilo je naseljeno Bosnjacima Niksica, oko Mostara, znaci Hercegovina i taj dio.

Burovicu, ako nadjes prepisi sta statisticki za neka naselja.Mene zanimaju Lazani, pa gore ima jos tu par sela

Upravo citam knjigu, kad je zavrsim napisacu neki podatak, ima tu podataka za Lazane, Zitose kao i za sela Veleskog kraja i ostala mjesta naseljenim Bosnjacima.

Danas je u MK objavljen podatak da je prvi put od 1948 godine rodjenih ispod 50% etnickih makedonaca.
Od ukupnog broja zivorojenih 2013 godine stanje je sledece:
Makedonci: 49.91%
Albanci:35.16%
Turci: 4.77%
Romi:6.71%
Vlasi:0.07
Srbi:0.51
Bosnjaci:1.07%
Ono sto je pozitivno za Bosnjake u MK je da cemo, inshAllah, prijeci psiholoski prag od 1% u ukupnom stanovnistvu, Prema zanjem popisu u MK je oko 17.000 Bosnjaka, sto pretstavlja 0.84%.
http://www.novini.mk/read/853671/tabeli ... makedonija

[Jack]

Upravo citam knjigu, kad je zavrsim napisacu neki podatak, ima tu podataka za Lazane, Zitose kao i za sela Veleskog kraja i ostala mjesta naseljenim Bosnjacima.

Super.Prepisi kad mognes sta zanimljivo.Nisam znao to da su Makedonci pali na ispod 50% zivorodjenih.

[Jack]

Broj Srba ce biti daleko gori.Nekako sumnjam da ce ih biti 20 000 iduceg popisa

Bosnjaci 248/140
Makedonci 11 550/14 219
Srbi 120/400
Albanci 8137/3230
Romi 1554/493
Turci 1104/441

[aburovic]

Broj Srba ce biti daleko gori.Nekako sumnjam da ce ih biti 20 000 iduceg popisa

Bosnjaci 248/140
Makedonci 11 550/14 219
Srbi 120/400
Albanci 8137/3230
Romi 1554/493
Turci 1104/441

Ovde je po godinama



http://vecer.mk/default.asp?ItemID=F329 ... s=og.likes

[Jack]

Albanci i ne trebaju podjelu, sta ce im.Za 20 godina to je 100 000 vise Albanaca, i 100 000 manje Makedonaca.Tad ce biti milion Makedonaca i 600 000 Albanaca, i jos 200 000 ce biti ostale Muslimanske manjine.

Kosovo ima jos uvijek jak natalitet, i Skoplje je samo 20 km od Kosovske granice.Mnogi mladi Albanci sigurno migriraju ka Skoplju iz Kosova.Burovic bi to sigurno znao bolje da kaze, kakvo je stanje trenutno u Skoplju po pitanju migracija, ali i nataliteta.Gdje su Bosnjaci i Albanci.Znam da je radio za portal jednu mapu Skoplja ima i do 2 godine.Veoma interesantna mapa

[aburovic]

Evo kao sto sam i obecao izvadci iz knjige Bosnjaci u Makedoniji u toku XX vijeka, tu su neke statistike i tabele ubacio sam tekst na latinici zbog lakseg citanja
Bosnjaci u osnovnim i srednjim skolama

Sela sa preko 100 Bosnjaka u R.Makedoniji

Bosnjaka u Makeodniji je 0,84%, sledeca tabela prikazuje slabo uposljavanje Bosnjaka u drzavnim institucijama u R.M. u nepovoljnijoj situaciji su samo Romi.

[Drina]

Hvala na ovome!

[marli]

U selu Manastirica, u blizini Prizrena, je protekle godine bilo 28 vjencanja. Samo jedan par je ostao da zivi na Kosovu-kod ostalih je jedno doslo iz inostranstva samo da obavi cin vjencanja. Iz sela Lokvice je odselilo troje, iz sela Recane jedna porodica. Znaci 34 osobe su napustile Kosovo. Dodajmo jos jednu koja je upisala fakultet u Sarajevu, nadam se da ce ovdje i ostati.

[marli]

Selo Pousko, iznad Prizrena-17 vjencanja, 17 mladih ljudi ode na zapad.
Recane-jedno vjencanje-jedna osoba ide u inostranstvo. Dole je totalni raspad, dodaj cifru iz gornjeg posta.

[Jack]

Bolje je te ljude naseljavati po selima nego da odu u Sarajevo i izgube seoske familijarne vrijednosti
Sela istinu ima, i to puno.

Nije toliko crno,kao sto prikazujes.Dosta tu mladezi ima,uprkos velikom iseljavanju s tog kraja.A da mladi idu.Ocito da idu.Albancima je cilj da se ne ulaze u te krajeve.Tim potezom bi uzeli demografsku vecinu,naselili bi se na taj prostor kao sto su uradili s Vitomiricom kraj Peci koja ima njihovu vecinu sad.Isto tako bi uradili i za Prizren naravno

Treba saznati tacno koliko je nasih u osnovnim skolama dole,pa da dobijem neku predstavu.Prizren i Gora

[marli]

Napisacu ubrzo za osnovne skole. Jedan dio odlazi u Sa, jedan u Pristinu, te jedan u zemlje njemackog govornog podrucja sto se tice studiranja.

[Jack]

Nadam se da ces nam reci nesto malo vise o tome.Jer Jack stvarno ne zna ama bas sve.Kako neki mozda misle

[marli]

Svi imaju po troje djece, zestoki su. To u principu ublazava cifru iseljenih. Stavljam ubrzo cifre, poslao sam poruku jednom direktoru.

[Bosni]

http://diwan-magazine.com/zapis-sa-puta ... ki-centar/

Zapis sa puta: “Rijeka i njen Islamski centar”

Nikada ranije nisam bio u Istri. Ove godine na kraju godišnjeg odmora pri povratku u Njemačku put me je doveo do Rijeke. Put nas je vodio novosagrađenim autocestama koje su se pružale po živopisnom istarskom kraju. To je bio zapravo odgovor na poziv mog poslovnog prijatelja Huseina Žlibanovića da posjetim taj treći po veličini hrvatski grad i njegovu firmu koja već godinama proizvodi mašinske dijelove za njemačko tržište.

Husein je jedan od najuspješnijih biznismena u tom regionu a njegova firma koju uspješno vodi sa svoja dva sina, Aldinom i Adnanom je dobitnik brojnih međunarodnih i domaćih priznanja. Pored radnog dijela posjete naši ljubazni domaćini su sa zadovoljstvom odvojili od svog vremena kako bi nas upoznali sa Rijekom i Opatijom. Centralno mjesto naših obilazaka a svakako i našeg interesovanja je bio novosagrađeni Islamski centar u Rijeci.

Izvorna namjena Islamskog centra u Rijeci je da postane mjesto okupljanja i ibadeta oko desetak hiljada muslimana koji žive u Primorsko-goranskoj županiji. Osim toga, posjeduje veliku arhitektonsku, građevinsku i kulturnu vrijednost tako da je mnogi smatraju najljepšom džamijom u Evropi. Ona je remek djelo poznatog akademskog kipara Dušana Džamonje kojeg je na žalost smrt spriječila da dočeka završetak radova na džamiji. Svojim oblikom, materijalima i ambijentom, građevina je uklopljena u mediteransko podneblje. Sa platforme džamije koja je smještena na područje Rujevice, sjeverno od zaobilaznog autoputa pruža se prelijep pogled na Jadransko more i na ostrva Cres i Krk.

Mesdžid je centralni dio Islamskog centra a sam Centar je izgrađen na četiri nivoa. U prizemlju su smješteni ured Medžlisa IZ, kafe bar i restoran, divanhana, soba za prijeme, te kongresna dvorana. Tu je i parkiralište sa 37 mjesta. Dva sprata ispod mesdžida nalaze se učionice, stanovi za imame te apartmani za goste. Vani se takođe nalazi prostrano parkiralište.

Kroz ovu impozantnu građevinu pored naših domaćina vodio nas je Glavni imam, Hajrudin ef. Mujkanović pored kojeg u predvođenju i organizaciji vjerskog života sudjeluju još tri imama.

Svaki nivo ima poseban prilaz i ulaz ali su međusobno povezani i prožimaju se u čemu se vidi simbolika povezivanja oko muslimana, uglavnom Bošnjaka, Arapa, Albanaca i Roma. Njih oko 57.000 čine treću po redu vjersku zajednicu u Hrvatskoj.

Glavni donator Katar

Cijeli projekat je koštao oko 11 miliona eura a glavnu donaciju u visini od 7 miliona eura je donirala država Katar. Ostali dio sredstava je prikupljen raznim donacijama. Svaki donator zaslužuje pohvalu i dovu da mu vakuf bude primljen kod Allaha dž.š. Ali moram da izdvojim ono što sam čuo od samih džematlija dok smo razgovarali uz kahvu, da je najveća pomoć stigla baš od mog domaćina Huseina. To je inače Bošnjak koji je četvrt vijeka proveo kao gastarbajter u Njemačkoj nakon čega se vratio i otvorio firmu koja zapošljava preko 120 radnika. Osim po uspješnom poslovanju poznat je i po jakom socijanom angažmanu, te izuzetno humanom odnosu prema svojim radnicima. Prava je sreća poznavati i imati takvog čovjeka za prijatelja.

Džuma namaz je izuzetno dobro posjećen a to je i jedinstvena prilika da se sretnete ne samo sa muslimanima mještanima Rijeke i okoline, već i sa brojnim putnicima namjernicima među kojima se nerijetko mogu sresti i poznanici. Tako sam i ja nakon klanjanja džume namaza naišao na naše džematlije iz Mannheima, Envera Spahića i Avdu Bajrića.

Ovaj Centar je odmah nakon izgradnje postao pravi magnet, kako za muslimane tako i za turiste koji dolaze sa raznih krajeva svijeta. Nakon ovog iskustva, mogu najtoplije da preporučim odlazak u ovaj Islamski centar, kao pravo osvježenje za dušu i tijelo, svima nama koji svake godine iz Zapadne Evrope u vrijeme odmora idemo u svoje rodne krajeve.

[Bosni]

http://sandzakpress.net/predjsednik-sab ... zuma-namaz

Predjsednik Sabora zijaretio Medžlis IZ-e u Subotici, održao hutbu i predvodio džuma namaz

Priboj, Srbija – Delegacija Medžlisa Islamske zajenice Priboj koju su činili glavni imam MIZ-e Priboj i predsjednik Sabora IZ-e u Srbiji dr. Enes ef. Svraka i sekretar Medžlisa IZ-e Priboj i imam džemata Novi grad Harun ef. Eminagić su u petak 24. Zu-l-ka'de 1435. H.g. ili 19.09.2014. godine na džumi-namazu zijaretili Medžlis Islamske zajednice Subotica.

Nakon učenja mukabele u prepunoj subotičkoj Muhadžir džamiji našoj braći bošnjacima, romima i mađarima sa hutbe se obratio dr. Enes ef. Svraka govoreći o dužnosti muslimana za nesebičan rad za islam, te o prijeko potrebnoj slozi među muslimanima, džematlijama.

Nakon džume-namaza obišli smo čitav džamijski kompleks, imamski stan, mektebsku učionicu, musafirhanu, te druženje uz razgovor nastavili u kancelariji Odbora Medžlisa IZ-e Subotica u prisustvu predsjednika Medžlisa i članova džematskog odbora.

Impresionirani ljepotom Muhadžir džamije, te multinacionalnoj strukturi džemata prepuni prelijepih utisaka krenuli smo put Priboja u popodnevnim sahatima.